Federacija Bosne i Hercegovine

Federacija Bosne i Hercegovine Федерација Босне и Херцеговине Entitet Bosne i Hercegovine
Lokacija Federacija BiH (plava) unutar Bosne i Hercegovine.
Država		Bosna i Hercegovina
Glavni i najveći grad		Sarajevo 43°51′22.8″N 18°24′47.6″E / 43.856333°N 18.413222°E / 43.856333; 18.413222
Službeni jezik		bosanski srpski hrvatski[1]
Pismo		Latinica Ćirilica [1]
Etničke grupe		70,39% Bošnjaci 22,46% Hrvati 2,55% Srbi 4,60% Ostali[2]
Upravni oblik		Parlamentarna federalna jedinica
• Predsjednik		Lidija Bradara (HDZ BiH)
• Premijer		Nermin Nikšić (SDP BiH)
Zakonodavstvo		Parlament
• Gornji dom		Dom naroda
• Donji dom		Zastupnički dom
Historija
-	Vašingtonski sporazum	18. mart 1994.
-	Proglašen Ustav Federacije BiH	24. juli 1994.
-	Dejtonski sporazum (priznata kao entitet u BiH)	14. decembar 1995.
-	Prvi izbori	14. septembar 1996.
-	Sporazum između Hrvatske i Federacije BiH	22. novembar 1998.
-	Osnivanje Brčko distrikta (kondominij oba entiteta)	8. mart 2000.
-	Prva izmjena Ustava FBiH od strane OHR-a[3]	19. april 2002.
-	Ukidanje zastave i grba od strane Ustavnog suda FBiH	14. juni 2007.
-	Druga izmjena Ustava FBiH od strane OHR-a[4]	2. oktobar 2022.
Površina
• Ukupno		26.110,5 km2
Stanovništvo
• Ukupno (2013)		2.219.220[2]
• Gustoća		91/km2
• Procjena (2023)		2.150.054[5]
BDP (PKM)		2022.
• Ukupno		$15,838 milijardi[6]
• po stanovniku		$7,343[7]
HDI (2021)		0.783[8] (visok)
Valuta		Konvertibilna marka (BAM)
Vremenska zona		UTC +1 (EET)
• Ljeti (DST)		UTC +2 (EEST)
Format datuma		D. M. GGGG. (NE)
Topografija
• Najviša tačka		Čvrsnica 2228 m
• Najveće jezero		Buško jezero 56,7 km2
• Najveća rijeka		Neretva 230 km
Vozačka strana		desna
Pozivni broj		+387
ISO 3166 kod		BA-BIH
Internetska domena		.ba

Federacija Bosne i Hercegovine jest, prema Dejtonskom sporazumu, jedan od dva entiteta u Bosni i Hercegovini (pored Republike Srpske) i zauzima 51% njene površine. Nastala je potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma 18. marta 1994. između Republike Bosne i Hercegovine, Hrvatske Republike Herceg-Bosne i Republike Hrvatske. Tim sporazumom okončan je bošnjačko-hrvatski sukob u Bosni i Hercegovini.

Dana 30. marta 1994. u Sarajevu održana je konstituirajuća sjednica Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine na kojoj je usvojen Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. Na sjednici su učestvovali poslanici izabrani u Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine na izborima 1990. godine. Ustavotvorna skupština je prestala sa radom 1996. godine nakon izbora za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.

Federacija se sastoji od deset federalnih jedinica, kantona.^[9] Konstitutivni narodi Federacije Bosne i Hercegovine su Bošnjaci, Hrvati i Srbi, a službeni jezici su bosanski, hrvatski i srpski jezik. Službena pisma su latinica i ćirilica.^[10]

Međuentitetska granična linija koja Bosnu i Hercegovinu dijeli na dva entiteta napravljena je na osnovu granica tokom rata u Bosni i Hercegovini s bitnim promjenama na zapadnom dijelu države i oko glavnog grada Sarajeva koje su ucrtane Dejtonskim sporazumom. Dužina međuentitetske granične linije je 1.080 km. Međuentitetska granica nije pod kontrolom vojske i policije, u potpunosti je slobodna za prolaz. Federacija BiH, osim Republike Srpske, graniči još s Hrvatskom na zapadu. Federacija BiH ima 26 km morske granice kod Neuma.

Gotovo cijela Federacija BiH nalazi se na Dinaridima izuzev posavskog dijela Federacije koji je dio Panonske nizije. Najviši vrh Federacije je Čvrsnica (2.228 m) na sjeveru Hercegovine, a druge više planine su Vranica, Prenj, Treskavica i Vran.

Najveća jezera FBiH su Jablaničko jezero (14,4 km²) i Buško jezero (55,8 km²).

Federacija BiH je najvećim dijelom šumovita, dok je posavski dio ravnica pogodna za poljoprivredu. Prevladava umjerenom kontinentalnom klimom s toplim ljetima i hladnim zimama, izuzev južne Hercegovine gdje prevladava srednozemna klima s blagim kišovitim zimama i toplim ljetima.

Osnovu za stvaranje Federacije Bosne i Hercegovine propisuje Vašingtonski sporazum u martu 1994. Prema sporazumu, u kombinaciji teritorija koje drže Armija Republike Bosne i Hercegovine i Hrvatskog vijeće odbrane stajalo je da se FBiH dijeli na deset kantona. Kantonalni sistem odabran je kako bi se spriječila dominacija jedne etničke grupe nad drugom. Vašingtonski sporazum je proveden u proljeće 1994. godine, po sazivanju Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine. Dana 24. jula, ustavna skupština je usvojila i proglasila Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.

Dejtonskim sporazumom iz 1995. godine kojim je okončan četverogodišnji rat, Federacija Bosne i Hercegovine definirana je kao jedan od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, a zauzima 51% površine BIH. Dana 8. marta 2000. godine, Brčko distrikt je formiran kao autonomna okrug unutar Bosne i Hercegovine, a nastao je iz dijela teritorija oba bosanskohercegovačka entiteta. U periodu 2001-2002, Visoki predstavnik Wolfgang Petritsch iskoristio je Bonske ovlasti i donio je amandmane na ustav Federacije BIH i njegovog izbornog zakona. Nezadovoljni hrvatski političari postavljaju zasebnu hrvatsku Nacionalnu skupštinu, gdje je održan referendum paralelno s izborima i proglašena hrvatska federalna jedinica u većinski hrvatskim područjima u Federaciji. Njihovi pokušaji u neuspješno završili ubrzo nakon intervencije SFOR-a i sudskih postupaka.

Nezadovoljne zastupljenošću Hrvata u Federaciji, hrvatske političke stranke insistirali su na stvaranju federalne jedinice s hrvatskom većinom umjesto nekoliko kantona. SDA i druge stranke se tome oštro protive. U septembru 2010. Međunarodna krizna grupa upozorila je da su "sporovi između bošnjačkih i hrvatskih lidera i nefunkcionalni administrativni sistem paralizirali donošenje odluka, doveli entitet na rub bankrota i pokrenuli društvene nemire".^{[11][mrtav link]} U januaru 2017. godine Hrvatski narodni sabor BiH je izjavio da "ako Bosna i Hercegovina želi postati samoodrživa, onda je neophodna administrativno-teritorijalna reorganizacija, koja bi uključivala federalnu jedinicu s hrvatskom većinom. To ostaje trajna težnja hrvatskog naroda Bosne i Hercegovine."^[12]

U periodu 2010–2014. Vladu Federacije formirao je SDP BiH bez saglasnosti glavnih hrvatskih političkih stranaka, što je dovelo do političke krize.

Paralelno s razgovorima o pitanju Sejdić-Finci na državnom nivou uz posredovanje EU, u februaru 2013. američka ambasada je podržala stručnu radnu grupu koja je 2013. predstavila svojih 188 preporuka Zastupničkom domu Parlamenta FBiH^[13] s ciljem rješavanja skupih problema i složene strukture upravljanja sa preklapajućim nadležnostima između Federacije, kantona i općina kako je trenutno predviđeno Ustavom Federacije.^[14] Inicijativa na kraju nije usvojena u Parlamentu.

Nakon apelacije člana HDZ BiH Bože Ljubića, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u decembru 2016. godine ukinuo izbornu formulu za indirektan izbor Doma naroda Parlamenta FBiH, navodeći da ona ne garantuje legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda.^[15] Treba napomenuti da se odluka nije slagala sa mišljenjem amicus curiae Venecijanske komisije o istom pitanju. U nedostatku zakonskih amandmana za reviziju Izbornog zakona, u ljeto 2018. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine privremeno je donijela novu formulu za sastav Doma naroda, zasnovanu na formuli minimalne zastupljenosti (po jedan poslanik iz svakog konstitutivnog naroda po kantonu) uzimajući podatke iz popisa stanovništva u BiH 2013.

Visoki predstavnik Christian Schmidt je 2022. iskoristio Bonske ovlasti i donio amandmane na Ustav i Izborni zakon, provodeći presudu Ljubiću. Izmjenama je također rekonstruisan prvobitni odnos snaga između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji, kako je predviđeno Vašingtonskim sporazumom.

Godinu dana kasnije, ponovno koristi svoje Bonske ovlasti i privremeno suspendira Ustav Federacije BiH na jedan dan kako bi se formirala nova vlada.^[16] To je stvorilo veliku političku krizu gdje su građani izlazili na proteste ispred zgrade OHR-a. Također, neki su tu odluku vidjeli kao čin "izdaje".^[17]

Federacija BiH se administrativno sastoji od deset kantona. Glavni grad je Sarajevo, dok je u Mostar sjedište pet federalnih ministarstva. Podjelom BiH međuentitetskom linijom promijenjene su granice nekih prijeratnih općina, odnosno stvorene su neke manje općine u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. U Federaciji BiH izmjenjene su granice općina Bosanska Krupa, Sanski Most, Ključ, Bosanski Petrovac, Tešanj, Drvar, Kupres (FBiH), Jajce, Gračanica, Kalesija, Gradačac, Lukavac, Tuzla, Orašje, Odžak, Stari Grad, Novo Sarajevo, Ilidža, Goražde, Mostar, Stolac, Maglaj, Travnik i Donji Vakuf, a novouspostavljene općine su Dobretići, Doboj Jug, Doboj Istok, Domaljevac-Šamac, Čelić, Teočak, Sapna, Trnovo (FBiH), Pale (FBiH), Foča (FBiH) i Ravno. Federacija ima ukupno 79 općina i ima 3.329 naselja.

Br.	Kanton	Sjedište	Br.	Kanton	Sjedište
I.	Unsko-sanski kanton	Bihać	VI.	Srednjobosanski kanton	Travnik
II.	Posavski kanton	Orašje	VII.	Hercegovačko-neretvanski kanton	Mostar
III.	Tuzlanski kanton	Tuzla	VIII.	Zapadnohercegovački kanton	Široki Brijeg
IV.	Zeničko-dobojski kanton	Zenica	IX.	Kanton Sarajevo	Sarajevo
V.	Bosansko-podrinjski kanton Goražde	Goražde	X.	Kanton 10	Livno

Po procjeni Federalnog zavoda za statistiku 30. juna 2012. godine, broj ukupnog broja stanovnika je 2.866.543, od čega su 528.266 izbjeglice u inostranstvu.^[18] Prema konačnim rezultatima Popisa stanovništva iz 2013. godine broj stanovnika je 2.219.220.^[2] Procjena za 2018. godinu je 2.196.233 stanovnika.

Kanton	Procjena 1991.	2013. (konačni popis)[2]	Procjena 2017	Procjena 2018	Procjena 2019	Procjena 2020	Procjena 2021	Procjena 2022
Unsko-sanski kanton	343.317	273.261	270.299	269.280	267.874	266.535	264.248	262.277
Posavski kanton	59.478	43.453	42.044	41.721	41.346	40.959	40.422	40.018
Tuzlanski kanton	493.887	445.028	441.902	440.351	438.811	437.607	434.424	431.938
Zeničko-dobojski kanton	477.868	364.433	360.093	359.350	358.292	357.275	354.285	352.114
Bosansko-podrinjski kanton Goražde	40.205	23.734	23.360	23.290	23.041	22.778	22.382	22.011
Srednjobosanski kanton	340.072	254.686	251.434	250.825	249.879	249.062	247.100	245.633
Hercegovačko-neretvanski kanton	267.590	222.007	218.473	217.765	216.970	216.248	214.523	213.127
Zapadnohercegovački kanton	88.992	94.898	93.696	93.529	93.385	93.213	92.704	92.390
Kanton Sarajevo	492.983	413.593	418.542	419.414	420.496	421.555	419.918	419.543
Kanton 10	115.682	84.127	81.350	80.708	80.004	79.448	78.596	77.795
Ukupno	2.720.074	2.219.220	2.201.193	2.196.233	2.190.098	2.184.680	2.168.602	2.156.846

Iako je velik dio stanovništva svih nacionalnosti bilo protjerano ili raseljeno iz FBiH u vrijeme rata, bilježi se i velik broj povratnika. Od 1996. do 2006. broj izbjeglica koji su se vratili u FBiH je 387.654, od toga 256.915 Bošnjaka, 75.038 Hrvata, 51.252 Srba i 4.449 ostalih. Također od 1996. do 2006. vratio se i velik broj raseljenih osoba, njih 573.884, od toga 349.557 Bošnjaka, 44.804 Hrvata, 176.736 Srba i 2.787 ostalih. Dakle, ukupan broj povratnika (izbjeglica i raseljenih) u FBiH od 1996. do 2006. bio je 1.017.433 osoba.

Tokom rata najviše je bilo Bošnjaka, te je njihov broj u 2013. porastao dok se broj Hrvata i Srba smanjio. Broj ostalih se povećao, a ukupna populacija se smanjila.

Sastav stanovništva u Federaciji BIH
	2013.	1991.
Osoba	2 219 220 (100,0%)	2 720 074 (100,0%)
Bošnjaci	1 562 372 (70,40%)	1 423 593 (52,34%)1
Hrvati	497 883 (22,44%)	594 362 (21,85%)
Srbi	56 550 (2,548%)	478 122 (17,58%)
Bosanci	35 687 (1,608%)	–
Nisu se izjasnili	18 344 (0,827%)	–
Bosanci i Hercegovci	11 160 (0,503%)	–
Muslimani	10 222 (0,461%)	–
Romi	10 036 (0,452%)	–
Ostali	6 687 (0,301%)	62 059 (2,282%)
Nepoznato	4 233 (0,191%)	–
Albanci	2 404 (0,108%)	–
Turci	1 097 (0,049%)	–
Jugoslaveni	881 (0,040%)	161 938 (5,953%)
Crnogorci	696 (0,031%)	–
Slovenci	398 (0,018%)	–
Makedonci	301 (0,014%)	–
Pravoslavci	191 (0,009%)	–
Ukrajinci	78 (0,004%)	–

1. ¹ Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

• 
  Etnički sastav Federacije BIH (1991)
• 
  Etnički sastav Federacije BIH (2013)

U 2018. godini broj rođenih se smanjio tako da je u FBIH rođeno 18.889 novorođenčadi. Broj umrlih se smanjio od 2017. godine (21.442). Prirodni priraštaj je negativan. Prosječna starost je 73 godine. U 2018 godini broj brakova je iznosio 13.061 a razvelo se 1.823. Doseljenih je 20.014 što je više u odnosu na 2017. godinu. Odseljenih je 23.075 što je više u odnosu na 2017. godinu. U FBIH je 2018. godine bilo zaposleno 519.800 osoba, a prosječna plaća je 889 KM, međutim u Federalnom zavodu za statistiku prosječna plaća za mjesec (august 2019) je bila 932 KM.

	2022.	2021.	2020.	2019.	2018.
Stanovništvo	2.157.000	2.168.602	2.184.680	2.190.098	2.196.233
Rođeni	16.070	16.390	17.211	18.019	18.889
Umrli	22.431	28.177	26.026	22.024	21.442
Prirodni rast	-6.361	-11.787	-8.815	-4.005	-2.543
Zaključeni brakovi	10.819	11.367	10.224	12.190	13.061
Razvedeni brakovi	1.224	1.235	1.460	1.673	1.823
Doseljeni	20.486	18.978	17.065	19.734	20.014
Odseljeni	22.748	21.434	20.033	22.451	23.075
Saldo migracija	-2.262	-2.456	-2.968	-2.717	-3.061
Zaposleni	535.665	525.397	520.162	531.483	519.800
Plaće	1.114	996	956	928	889

Godina	Populacija	Živorođeni	Umrli	Prirodni priraštaj	Zaključeni brakovi	Razvedeni brakovi
2003.		23.168	18.259	4.909
2004.		22.250	18.350	3.900
2005.	2.233.167	21.934	19.293	2.641
2006.	2.232.376	21.602	18.678	2.924
2007.	2.231.548	21.715	19.428	2.287
2008.	2.229.787	22.920	19.480	3.440	14.909	938
2009.	2.229.072	22.913	20.022	2.891	13.670	805
2010.	2.228.027	22.382	20.482	1.900	12.750	994
2011.	2.226.011	21.228	20.208	1.020	12.589	1.221
2012.	2.222.587	21.472	20.859	613	12.060	1.176
2013.	2.219.131	20.145	20.465	-320	11.381	1.364
2014.	2.215.997	19.880	20.283	-403	-	-
2015.	2.210.994	19.358	21.703	-2.345	12.828	1.097
2016.	2.206.231	19.655	21.105	-1.450	12.790	1.445
2017.	2.201.193	19.824	21.689	-1.865	12.994	1.725
2018.	2.196.233	18.899	21.442	-2.543	13.061	1.823
2019.	2.190.098	18.019	22.024	-4.005	12.266	1.673
2020.	2.184.680	17.211	26.026	-8.815	10.224	1.460
2021.	2.168.602	16.390	28.177	-11.787	11.367	1.235
2022.	2.157.000	16.070	22.431	-6.361	10.819	1.224
2023.		15.670	19.750	-4.080	10.639	1.447

Izvor^[19]

Bruto domaći proizvodu u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2018. porastao je za 3,3% čime je BDP u 2018. godini iznosio 21.983.507.000 KM. Nepoznat je BDP po stanovniku. Od 2013 godine BDP u FBIH je u porastu.

	2022.	2021.	2020.	2019.	2018.
Bruto domaći proizvod u 1000 KM	29.354.955	25.229.765	22.255.014	23.179.128	21.983.507
Bruto domaći proizvod po stanovniku, KM	13.660	11.634	10.187	10.584	10.010

• 
  BDP u FBIH (2010-2018)
• 
  BDP po stanovniku (2010-2018)
• 
  Rast BDP-a u FBIH (2010-2018)

Federacija Bosne i Hercegovine, u odnosu na 1991. bilježi značajan porast starijeg i pad mlađeg stanovništva. Prema popisu stanovništva Bosne i Hercegovine iz 1991., prosječna starost bila je 30,6 godina, a godine 2004. prosječna starnost u Federaciji BiH bila je 36,4 godine. Dok je u BiH 1991. bilo svega 6,5%, a u Federaciji BiH 6% stanovništva starijeg od 65 godina, u poslijeratnom razdoblju FBiH ima 13,7% stanovništva startijeg od 65 godina. Prema popisu iz 1991. u BiH je bilo 23,5% djece do 14 godina, u FBiH 24,3%, a danas u Federaciji ima oko 18,5% stanovništva do 14 godina

Na nivou Federacije BiH postoje tri ogranka vlasti. Zakonodavnu vlast čini Parlament, koji se sastoji od Predstavničkog doma i Doma naroda. Izvršnu vlast predstavljaju Predsjednik, Potpredsjednici i Vlada. Treći ogranak se sastoji od raznih sudova i tužilaštava. Posebni ogranak čine Ombudsmeni Federacije Bosne i Hercegovine.

Izbori u Federaciji BiH odvijaju se u sklopu Općih i lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, na općim se biraju članove Predsjedništva BiH, predstavnici za Zastupnički dom Bosne i Hercegovine, Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Predsjednik Republike Srpske, Potpredsjednik Republike Srpske i predstavnici za Narodnu skupštinu Republike Srpske, kao i predstavnici za Skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine^[20]. Na lokalnim izborima se biraju gradonačelnici gradova u Bosni i Hercegovini, odnosno u Federaciji Bosne i Hercegovine. Izbori se odvijaju svakih četiri godina.

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, prema Ustavu FBiH, je najviše zakonodavno tijelo Federacije Bosne i Hercegovine ima dvodomnu strukturu i sastavljen je od Predstavničkog doma i Doma naroda.

Zastupnički dom se sastoji od 98 poslanika, koji se biraju demokratskim putem na neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na teritoriji cijele Federacije, u skladu sa Ustavom Federacije i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.

Dom naroda se sastoji od 80 delegata, od kojih po 23 iz reda svakog od konstitutivnih naroda i 11 iz reda ostalih, koje biraju (delegiraju) kantonalne skupštine, u skladu sa Ustavom Federacije i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine. Ustavni sud BiH je u decembru 2016. dio izbornih pravila za Dom naroda Federacije proglasio neustavnim (kao razlog je navedena nelegitimnost tako izabranih delegata unutar naroda kojeg predstavljaju) i izbrisao ih iz Izbornog zakona (Presuda u predmetu Ljubić).

Dana 2. oktobra 2022. godine visoki predstavnik Christian Schmidt iskoristio je Bonske ovlasti i donio je izmjene Izbornog zakona BiH, te time je implementirao raniju presudu. Paket sadrži amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH i isključivo se odnosi na postizborno konstituiranje indirektno izabranih tijela.^[21]

Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine je po Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine najviši organ Federacije Bosne i Hercegovine.^[10] Predsjednik Federacije između ostalih dužnosti utvrđenih Ustavom, imenuje Vlada Federacije, šefove diplomatskih misija, oficira u armiji, sudija federalnih sudova, potpisuje odluke Parlamenta, potpisuje i ratificira međunarodne sporazume u ime Federacije, prima i akreditira ambasadora i daje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonima, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida.^[10]

Prema Ustavu Federacije BiH, predsjednik je nadležan za:^[1]

• imenovanje Vlade i sudaca Ustavnog suda Federacije;
• vođenje konzultacija u svezi s imenovanjem ombudsmena i sudaca;
• potpisivanje odluka Parlamenta FBiH nakon njihovih donošenja;
• potpisivanje i ratificiranje međunarodnih sporazuma u ime Federacije;
• davanje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonom, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i zločine genocida

Sadašnja predsjednica je Lidija Bradara (HDZ BiH) od 28. februara 2023.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine^[22] je izvršni organ Federacije BIH i ima sve izvršne nadležnosti osim onih predviđenih za Predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine i Potpredjednik Federacije. Sjedište vlade je u Sarajevu, a ministarstva su razmještena još i u Mostaru.

Predsjednik vlade FBIH je Nermin Nikšić (SDP BiH), zamjenik predsjednika Vlade FBIH je Toni Kraljević (HDZ BIH), zamjenik predsjednika Vlade FBIH je Vojin Mijatović (SDP BiH). Vladu Federacije čine predsjednik Vlade (premijer) i šesnaest ministara. Osam ministara su Bošnjaci, pet ministara Hrvati i tri ministra Srbi. Jednog ministra iz reda ostalih može imenovati premijer iz kvote najbrojnijeg konstitutivnog naroda.^{[nedostaje referenca]} Iz reda ministara imenuju se dva zamjenika premijera iz različitih konstitutivnih naroda u odnosu na predsjednika.

Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, uz saglasnost oba potpredsjednika, imenuje Vladu nakon konzultacija s premijerom ili kandidatom za premijera. Vlada je izabrana ako njeno imenovanje većinom glasova potvrdi Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

Vlada se može smijeniti odlukom predsjednika Federacije uz suglasnost potpredsjednika (na prijedlog premijera) ili izglasavanjem nepovjerenja u svakom od domova Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. ^[1]

Premijer Federacija Bosne i Hercegovine, zastupa Vladu Federacije. Bira se na četiri godine u Parlamentu Federacije BiH. Osim njega biraju se još dva zamjenika, koji se biraju iz reda druga dva konstitutivnih naroda Federacije. Sadašnji premijer Federacije BIH je Nermin Nikšić.

Ovlasti premijera su:

• Provođenje politike i izvršavanje zakona federalne vlasti, uključujući i osiguranje izvršavanja odluka sudova Federacije;
• Predlaganje smjenjivanja predsjednika Federacije, u skladu sa članom IV B.3. (2) Ustava Federacije BiH;
• Predlaganje i davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva;
• Priprema prijedlog budžeta Parlamentu Federacije BiH;^[23]

Predsjednik Vlade s najdužim mandatom bio je Fadil Novalić i to 2948 dana u periodu od 2015. do 2023. Najkraći mandat imao je Izudin Kapetanović, 325 dana 1996, dok je vršilac dužnosti Vjekoslav Bevanda na toj dužnosti bio 29 dana.

#	Grad	Kanton	Stanovništvo		#	Grad	Kanton	Stanovništvo
1.	Sarajevo	Kanton Sarajevo	275.524		11.	Sanski Most	Unsko-sanski kanton	47,359
2.	Tuzla	Tuzlanski kanton	120,441		12.	Lukavac	Tuzlanski kanton	46,731
3.	Zenica	Zeničko-dobojski kanton	115,134		13.	Tešanj	Zeničko-dobojski kanton	46,135
4.	Mostar	Hercegovačko-neretvanski kanton	113,169		14.	Velika Kladuša	Unsko-sanski kanton	44,770
5.	Ilidža	Kanton Sarajevo	71,892		15.	Srebrenik	Tuzlanski kanton	42,762
6.	Cazin	Unsko-sanski kanton	69,411		16.	Gradačac	Tuzlanski kanton	41.836
7.	Živinice	Tuzlanski kanton	61,201		17.	Visoko	Zeničko-dobojski kanton	41,352
8.	Bihać	Unsko-sanski kanton	61,186		18.	Zavidovići	Zeničko-dobojski kanton	40,272
9.	Travnik	Srednjobosanski kanton	57 543		19.	Kakanj	Zeničko-dobojski kanton	38,937
10.	Gračanica	Tuzlanski kanton	48,395		20.	Livno	Kanton 10	37,487

Federacija BiH nema zastavu. Nekadašnja zastava Federacije Bosne i Hercegovine bila je kompromisni dizajn bošnjačkih i hrvatskih simbola. Crvena i zelena pruga simboliziraju dva naroda, kao i dva mala štita u grbu. Grb se nalazi u sredini zastave. Plavo polje grba s deset bijelih šestokrakih zvijezda predstavlja federaciju sastavljenu od deset kantona. Bijelo polje zastave trostruko je šire od crvenog i zelenog, tako da je zapravo kvadratnog oblika.

Odlukom Ustavnog suda BiH 28. januara 2007, grb i zastava Federacije BiH stavljeni su izvan snage jer ne predstavljaju sva tri konstitutivna naroda u BiH. Od 14. juna 2007. grb i zastava Federacije su ukinuti i nisu u službenoj upotrebi. Kantoni imaju svoje vlastite zastave i grbove.

• 
  Zastava Federacije Bosne i Hercegovine (nije u upotrebi)
• 
  Grb Federacije Bosne i Hercegovine (nije u upotrebi)

Vojska Federacije BiH (VFBiH) je bila zvanična oružana sila bosanskohercegovačkog entiteta Federacija Bosne i Hercegovine po okončanju rata u BiH pa do 2005. godine. Osnovana je nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma udruživanjem Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) i Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) u vojnu strukturu sa dvije nacionalne komponente, bošnjačkom i hrvatskom pod zajedničkom komandom. 2005. je integrisana u Oružane snage BiH pod nadležnošću Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine.

Cestovni saobraćaj u Federaciji Bosni i Hercegovini odvija se na mreži autocesta, magistralnih i regionalih cesta. Ukupna dužina magistralnih cesta u Federaciji Bosne i Hercegovine je 2.357,487 km. Od 15. novembra 2014. godine, odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, magistralne ceste na području Federacije Bosne i Hercegovine će se preimenovati po novoj kategorizaciji.^[24][25]

Do promjene oznaka na snazi su važeće oznake bosanskohercegovačkih magistralnih cesta donešene 1987. godineu SFRJ.^[26]

Ceste u FBIH^[27] su u nadležnosti javne kompanije Ceste Federacije Bosne i Hercegovine. Sjedište se nalazi u Sarajevu. Ceste Federacije Bosne i Hercegovine upravljaju sa 4.728  km cesta.Ceste Federacije BIH imaju 2.065,344 km cestovnih pravaca, 77.671 odvojaka, rampi i dionica u suprotnom smjeru.

Autoceste u FBIH^[28] su u nadležnosti javne kompanjie Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine. Federacija BIH raspolaže sa 102 kilometra autoputa. Sjedište se nalazi u Mostaru. Vlasnik je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Autoceste Federacije Bosne i Hercegovne planir završetak izgradnje autoputa A1 do 2021. godine, autoput A2 od Orašja do Tuzle, autoput A3 od Žepča do Tuzle, brza cesta B1 od GP-a Izačić kod Bihaća do priključka na autoput A1 kod Lašve, brza cesta B2 od Donjeg Vakufa do GP Kamensko kod Livna, brza cesta B3 od GP Osoje kod Posušja do priključka na autoput A1 kod Mostara i brza cesta B4 od Sarajeva do Goražda. Krajem 2020. godine FBIH je imala 110 funkcionalnih km autoputa.

Željeznički saobraćaj u FBiH^[29] je u nadležnosti javne kompanije Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine. Saobraćaj se odvija na dijelu transportnog koridora 5C u FBiH i do Tuzle, a postoji i međunarodni promet sa Hrvatskom do Zagreba preko Banje Luke, a nakon rekonstrukcije dionice Sarajevo - Bradina, bit će ponovljeno uspostavljen i do Ploča u Hrvatskoj. Osim međunarodnog, također se i obavlja međuentitetski promet. Osim toga, u planu je i ponovo uspostavljanje putničkog saobraćaja na Unskoj pruzi, koji je obustavljen 2012. godine. Prema navodima Željeznica FBiH, putnički saobraćaj bi mogao već ponovo početi 2017. godine, nakon rekonstrukcije kontaktne mreže između Blatne i Bosanske Krupe. Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine raspolažu sa 608,495 km željezničkih pruga.

U Federaciji Bosne i Hercegovine nalaze se tri međunarodna aerodroma:

Ime	Lokacija	Broj putnika
Međunarodni aerodrom Sarajevo[30]	Sarajevo (Butmir)	957.971 (2017)[nedostaje referenca]
Međunarodni aerodrom Tuzla[31]	Tuzla (Dubrave Gornje)	535.834 (2017)[nedostaje referenca]
Međunarodni aerodrom Mostar[32]	Mostar	43.118 (2017)[nedostaje referenca]

Hidroelektrana	Mjesto	Rijeka	Koordinate	Instalisana snaga (MW)	Početak rada
Hidroelektrana Čapljina	Čapljina	Trebišnjica		430	1979.
Hidroelektrana Grabovica	Grabovica	Neretva		114	1982.
Hidroelektrana Jablanica	Jablanica	Neretva	43.692406°N 17.732577°E	180	1955.
Hidroelektrana Jajce I	Jajce	Vrbas	44.339333°N 17.606722°E	60	1957.
Hidroelektrana Jajce II	Jajce	Vrbas		30	1954.
Hidroelektrana Mostar	Mostar	Neretva		72	1987.
Hidroelektrana Mostarsko blato	Mostar	Mostarsko blato		60	2010.
Hidroelektrana Peć Mlini	Grude	Tihaljina (rijeka)		15	2004.
Hidroelektrana Rama	Ravnica	Neretva	43.747041°N 17.675838°E	160	1968.
Hidroelektrana Salakovac	Potoci	Neretva	43.447752°N 17.836906°E	210	1981.
Hidroelektrana Slapovi na Uni	Kostela kod Bihaća	Una	44.883684°N 15.900670°E	10,14	1954.

Termoelektrana	Mjesto	Koordinate	Instalisana snaga (MW)	Početak rada
Termoelektrana Kakanj	Ćatići, Kakanj	44°5′22.4″N 18°6′49.4″E	450	1956.
Termoelektrana Tuzla	Tuzla	45°31′12″N 18°36′22″E	715	1963.

Federacija Bosne i Hercegovine održava brojne kulturne manifestacije čiji se značaj proteže i izvan granica zemlje.^{[nedostaje referenca]} U Sarajevu se svake godine u organizaciji MESS-Međunarodni teatarski festival (od 1960), Festival Sarajevski dani poezije (od 1962), Sarajevo Film Festival (od 1995), muzički festival Baščaršijske noći (od 1996), Mostar Blues & Rock Festival (od 2003), Mostar Summer Fest (od 2013), Zenički festival drame Bosne i Hercegovine (od 2002), Tuzlanski književni susret s Cum grano salis (od 2001.) i Tuzla Film Festival (od 2012).

Institucije kulture	2017.	2018.	2019.
Biblioteke	783	783	666
Kino	16	15	14
Galerije	18	17	12
Pozorišta	23	24	22
Centri za kulturu	55	57	49

U Federaciji Bosne i Hercegovine uspostavljen je javni radio-televizijski sistem. Neke radio televizije su: Radio-televizija Bosne i Hercegovine (BHTV 1 i BH Radio 1), te entitetske emitere RTVFBiH (FTV i Radio FBiH). Medijsku sliku u zemlji upotpunjuje i nekoliko privatnih televizija: OBN, NTV Hayat i Nova BH, čiji zemaljski signal pokriva najveći dio teritorije BiH kao i nekoliko regionalnih radio-televizija čiji je program namijenjen stanovništvu određenih regija ili kantona.

	2017	2018	2019
Radio stanice	74	77	63
Televizijske stanice	34	35	28

U Federaciji Bosne i Hercegovine postoje dva nezavisna poštanska operatera sa samostalnim poštanskim izdanjima:

• BH pošta^[33] sa sjedištem u Sarajevu
• Hrvatska pošta Mostar sa sjedištem u Mostaru

U Federaciji Bosne i Hercegovine postoje dvije elektroprivrede:

• Elektroprivreda Bosne i Hercegovine^[34]
• Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne^[35]

U Federaciji Bosne i Hercegovine postoje dva telekoma:

• BH Telecom^[36]
• HT Eronet^[37]

Tokom 2018 godine broj se ležaja, dolasci turista, noćenja turista povećao

	2018	2019	2020
Broj ležaja	32.675	34.433	24.004
Dolasci turista - ukupno	1.068.702	1.226.975	305.890
Noćenja turista - ukupno	2.088.946	2.379.701	703.652
- domaćih turista	408.667	478.496	413.130
- stranih turista	1.680.279	1.901.205	290.522

U nastavnoj godini (2018/2019) broj vrtića i osnovnih škola smanjio dok se broj srednjih škola povećao

Obrazovne ustanove

	2018/2019	2019/2020	2020/2021	2021/2022.	2022/2023
Dječiji vrtići	195	208	214	229	255
Osnovne škole	1.058	1.063	1.031	1.043	1.036
Srednje škole	214	216	215	214	212

U nastavnoj godini (2018/2019) broj djece u vrtićima se povećao a broj učenika u osnovnim i srednjim školama smanjio.

Djeca, učenici

	2018/2019	2019/2020	2020/2021
Dječiji vrtići	15.722	16.756	15.675
Osnovne škole	182.986	179.542	174.938
Srednje škole	76.986	73.029	71.458

U nekim osnovnim školama prisutna je segregacija djece, nazvana Dvije škole pod jednim krovom, gdje hrvatska i bošnjačka djeca u istoj zgradi pohađaju nastavu, ali s odvojenim ulazima i drugim nastavnim planom i programom. Segregacija djelomično postoji i u srednjim školama.

Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine^[38], skraćeno NSFBIH, je najviše nogometno tijelo na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine. Zajedno s Fudbalskim savezom Republike Srpske (FSRS) tvori Nogometni/fudbalski savez Bosne i Hercegovine^[39] (NFSBIH). Nakon što je Evropska nogometna asocijacija (UEFA) donijela odluku da se nogomet mora igrati na području cijele države, odlučeno je da se osnuje nogometni savez na području Federacije BIH. To se i dogodilo 20. januara 2002. godine u Sarajevu, kada je odlučeno da se deset kantonalnih saveza svede pod upravu jednog.^[40]

FBIH ima jedan nacionalni park (Una), 4 spomenika prirode (Skakavac, Prokoško jezero, Vrelo Bosne i Tajan), 2 parka prirode (Hutovo blato i Blidinje) i 2 zaštićena krajolika (Bijambare i Konjuh)

Nacionalni park	Una
Spomenik prirode	Skakavac
	Prokoško jezero
	Vrelo Bosne
	Tajan
Park prirode	Hutovo blato
	Blidinje
Zaštićeni pejzaž-krajolik	Bijambare
	Konjuh

1 i 2. januar	Nova godina	neradni dani
6. i 7. januar	Badnji dan i Božić (za pravoslavce)	neradni dani
1. mart	Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine	neradni dan
promjenljivo	Veliki petak i Uskrs (za rimokatolike)	neradni dani
promjenljivo	Veliki petak i Vaskrs (za pravoslavce)	neradni dani
1. i 2. maj	Međunarodni praznik rada	neradni dani
9. maj	Dan pobjede nad fašizmom	praznuje se radno
promjenljivo	Ramazanski bajram (za muslimane)	neradni dani
promjenljivo	Kurban-bajram (za muslimane)	neradni dani
25. novembar	Dan državnosti Bosne i Hercegovine	neradni dan
24. i 25. decembar	Badnji dan i Božić (za katolike)	neradni dani

• FMUP
• Grb Federacije Bosne i Hercegovine (van upotrebe)
• Spisak poduzeća Federacije Bosne i Hercegovine

• 
  Počitelj
• 
  Stari most - Mostar
• 
  Plivski vodopad - Jajce
• 
  Troglav - Livno
• 
  Vrelo Bosne - Sarajevo

• Federacija Bosne i Hercegovine na Wikimedia Commonsu

p r u Hronologija državnosti jugoslavenskih zemalja
Regija	Do 1918.	1918–1929.	1929–1945.	1941–1945.	1945–1946.	1946–1963.	1963–1992.	1992–2003.	2003–2006.	2006–2008.	Od 2008.
Slovenija	Dio Austro-Ugarske uključujući Boku kotorsku Također pogledajte Kraljevina Hrvatska-Slavonija 1868–1918 Kraljevina Dalmacija 1815–1918 BiH u Austro-Ugarskoj 1878–1918	Država Srba, Hrvata i Slovenaca (1918–1929) Kraljevina Jugoslavija (1929–1943) Također pogledajte Država Slovenaca, Hrvata i Srba 1918 Republika Prekmurje 1919 Banat, Bačka i Baranja 1918–1919 Slobodna Država Rijeka 1920–1924 1924–1947 Zadarska provincija Italije 1920–1947		Anektiralea Fašistička Italija, Nacistička Njemačka i Mađarska	Demokratska Federativna Jugoslavija 1943–1946 Federativna Narodna Republika Jugoslavija 1946–1963 Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija 1963–1992 Sastav od socijalističkih republika Slovenije (1944–1991) Hrvatske (1943–1991) Bosne i Hercegovine (1943–1992) Srbije (1943–1992) (u sastavu i autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo) Crna Gora (1943–1992) Makedonija (1944–1991) Također pogledajte Slobodna teritorija Trsta (1947–1954)i			Slovenija Rat u Sloveniji
Dalmacija				Nezavisna Država Hrvatskaj 1941–1945 Marionetska kvazi-država Nacističke Njemačke. Dijelovi koje je anektirala Fašistička Italija. Međimurje i Baranja koje je anektirala Mađarska.				Hrvatskab Rat u Hrvatskoj
Slavonija
Hrvatska
Bosna								Republika Bosna i Hercegovina (1992-1995)c Rat u Bosni i Hercegovini	Bosna i Hercegovina sastoji se od: Federacije Bosne i Hercegovine (od 1994), Republike Srpske (od 1995) i Brčko distrikta (od 2000)
Hercegovina
Vojvodina	Dio mađarske regije Délvidék			Autonomni Banatd (Dio njemačke vojne uprave u Srbiji)				Savezna Republika Jugoslavija Sastojala se od Republike Srbije (1992–2006) i Republike Crne Gore (1992–2006) Također pogledajte Republika Kosovo (1991–1999)	Srbija i Crna Gora	Republika Srbija Uključeno AP Vojvodina i AP Kosovo i Metohija, pod upravom UN-a (UNMIK)	Republika Srbija Uključuje autonomnu pokrajinu Vojvodinu
Srbija	Kraljevina Srbija 1882–1918			Vojna uprava u Srbiji 1941–1944 e
Kosovo	Dio Kraljevine Srbije 1912–1918			Uglavnom anektirala Albanija 1941–1944 zajedno sa zapadnom Makedonijom i jugoistočnom Crnom Gorom							Republika Kosovog
Metohija	Kraljevina Crna Gora 1910–1918 Metohiju kontrolisala Austro-Ugarska (1915–1918)
Crna Gora				Italijanski guvernatorat za Crnu Goruf 1941–1944						Crna Gora
Vardarska Makedonija	Dio Kraljevine Srbije 1912–1918			Anektirala Bugarska 1941–1944				Sjeverna Makedonijah
a Prekmurje anektirala Mađarska. b Također pogledajte SAO Kninska Krajina (1990) → SAO Krajina, Dubrovačka Republika (1991), SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem, SAO Zapadna Slavonija (1990–1991) i Republika Srpska Krajina (1990–1995); svi zamijenjeni UNTAES-om (1996–1998). c Također pogledajte Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Autonomna pokrajina Zapadna Bosna i Srpske autonomne oblasti: SAO Bosanska krajina, SAO Semberija, SAO Romanija, SAO Sjeverna Bosna i SAO Hercegovina (1991–1992); svi kombinirani za oblikovanje Srpske Republike Bosne i Hercegovine (1992–1995). d Bačku je anektirala Mađarska, dok je Srem anektirala Nezavisna Država Hrvatska (1941–1944). e Također pogledajte Užička republika.							f Anektirano od strane Fašističke Italije (1941–1943) i Nacističke Njemačke (1943–1944). Manji dio anektirala Nezavisna Država Hrvatska (1941–1944). g Kosovo je predmet spora između vlada Kosova i Srbije. h Sjeverna Makedonija do 2019. bila je poznata u UN-u kao Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija zbog spora o imenu s Grčkom. i Slobodna teritorija Trsta je osnovana 10. februara 1947. Njena uprava je bila podijeljena na dvije oblasti: Zona A (Italija) i Zona B (SFRJ). Godine 1954. potpisan je Sporazum o suglasju gdje su Italija i SFRJ podijelile teritoriju, a Slobodna teritorija Trsta prestala je postojati. j Također pogledajte Bihaćka republika.