SAO Krajina

SAO Krajina Srpska autonomna oblast Kninska krajina
1990–1991
Zastava	Grb
	Položaj na karti
Status	Samoproglašena srpska autonomna oblast
Glavni i najveći grad	Knin;
Službeni jezik	srpski
Etničke grupe	Srbi
Državno uređenje	Privremena vlada
Predsjednik
• 1990-1991.	Milan Martić
Zakonodavstvo
Osnivanje	21. decembar 1990
Ukidanje	19. decembar 1991.
Danas dio	Hrvatska

Srpska autonomna oblast Krajina bila je samoproglašena Srpska autonomna oblast u Hrvatskoj. Teritoriju su činile većinsko-srpske općine SR Hrvatske koje su proglasile autonomiju u oktobru 1990. godine. Formirana je kao SAO Kninska Krajina, ali je nakon uključivanja dodatnih područja naseljenih Srbima promijenila ime jednostavno u SAO Krajina. SAO Krajina se 1991. godine proglasila Republikom Srpskom Krajinom, a potom je uključila i druge dvije srpske SAO u Hrvatskoj, SAO Zapadnu Slavoniju i SAO Istočnu Slavoniju, Baranju i Zapadni Srijem .

Historija

Nakon hrvatskih višestranačkih izbora 1990. godine, etničke tenzije u Hrvatskoj su porasle. Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman planirao je odcjepljenje Hrvatske od SFR Jugoslavije. Tako su, u iščekivanju, srpski lideri stvorili autonomnu regiju oko grada Knina. Prvobitno je nazvana SAO Kninska Krajina, ali je nakon udruživanja sa Zajednicom općina Sjeverne Dalmacije i Like u decembru 1990. godine preimenovana u SAO Krajinu.

Ubrzo nakon spajanja počele su da stvaraju svoje institucije vlasti, uključujući i Srpsko narodno vijeće,. Prvobitno se očekivalo da Franjo Tuđman želi da Hrvatska nakon demokratskih i decentralizirajućih reformi bude nacionalna država unutar SFR Jugoslavije. Kada se pokazalo da je to malo vjerovatno, željeli su da bude nezavisna od Hrvatske, ali da ostane u okviru mini-Jugoslavije predložene u okviru Beogradske inicijative. Dana 28. februara 1991. godine zvanično je proglašena SAO Krajina i najavila je da planira da se odvoji od Hrvatske ako krene za nezavisnost od SFR Jugoslavije.

Srpsko narodno vijeće je 16. marta 1991. proglasilo Krajinu nezavisnom od Hrvatske. Dana 12. maja 1991. održan je referendum na kojem je preko 99% glasova podržalo ujedinjenje sa Srbijom.^[1] Dana 1. aprila 1991. proglasila je da će se ocijepiti od Hrvatske.^[2] Potom je Skupština Krajine proglasila da je "teritorija SAO Krajine konstitutivni dio jedinstvene teritorije Republike Srbije".

Dana 17. augusta 1990. godine počela je pobuna na područjima Republike Hrvatske koja su bila znatno naseljena etničkim Srbima.^[3] Organizatori su bili naoružani ilegalnim oružjem koje je isporučio Milan Martić.^[4] Pobunu su Srbi objasnili riječima da ih "teroriše [hrvatska vlada]" i da se "[bore] za više kulturnih, jezičkih i obrazovnih prava". Srpski list "Večernje novosti" piše da je "2.000.000 Srba [spremno] da ode u Hrvatsku da se bore".

Zapadne diplomate su prokomentarisale da srpski mediji raspiruju strasti, a hrvatska vlada je poručila: „Znali smo za scenario da napravimo zabunu u Hrvatskoj...".^[5]

Ubrzo je počeo sukob između krajiških Srba i hrvatskih vlasti. Nakon što su Slovenija i Hrvatska proglasile nezavisnost, nasilje je eskaliralo jer su Srbi proširili teritoriju koju su držali uz pomoć Jugoslavenske narodne armije (JNA), da bi na kraju uključili SAO Istočnu Slavoniju, Baranju i Zapadni Srijem i SAO Zapadnu Slavoniju. Teritorija pod srpskom kontrolom obuhvatala je trećinu Hrvatske u ovom trenutku hrvatskog rata za nezavisnost.

Dvije SAO su 19. decembra 1991. godine na inicijativu Milana Babića (predsjednika SAO Krajine) i Gorana Hadžića (predsjednika SAO Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema ) proglašene kao jedna srpska država pod nazivom Republika Srpska Krajina .

Opštine Knin, Benkovac, Vojnić, Obrovac, Gračac, Dvor i Kostajnica su 21. decembra 1990. godine usvojile „Statut Srpske autonomne oblasti Krajina“.^[6] Spojila se sa Zajednicom autonomnih srpskih općina i ubrzo počela da stvara svoje institucije vlasti, uključujući Srpsko nacionalno vijeće.

U februaru 1992. godine vlasti su proglasile nezavisnost.

Ova samoproglašena SAO Krajina je raspuštena nakon 5. augusta 1995. godine kada su hrvatske oružane snage reintegrisale njene teritorije u Hrvatsku.

Također pogledajte

Reference

^ Prosecutor v. Milan Martić Judgement . p. 46. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia. Retrieved 13 September 2009.
^ Chuck Sudetic (2. 4. 1991). "Rebel Serbs Complicate Rift on Yugoslav Unity". The New York Times. Arhivirano s originala, 18. 5. 2013. Pristupljeno 11. 12. 2010.
^ "Case No. IT-03-72-I: The Prosecutor v. Milan Babić" (PDF). International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia. Pristupljeno 13. 8. 2010.
^ "Case No. IT-03-72-I: The Prosecutor v. Milan Babić" (PDF). MKSJ. Pristupljeno 13. 8. 2010.
^ Roads Sealed as Yugoslav Unrest Mounts, New York Times, August 1990
^ "Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992), Annex IV - The policy of ethnic cleansing; Prepared by: M. Cherif Bassiouni". United Nations. 28. 12. 1994. Arhivirano s originala, 23. 3. 2011. Pristupljeno 19. 3. 2011.

Vanjski linkovi

Karta Jugoslovenskih ratova Arhivirano 5. 2. 2012. na Wayback Machine

44°02′00″N 16°11′00″E / 44.0333°N 16.1833°E / 44.0333; 16.1833

[1] Prosecutor v. Milan Martić Judgement . p. 46. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia. Retrieved 13 September 2009.

[NYTimes-Separation-1Apr1991-2] Chuck Sudetic (2. 4. 1991). "Rebel Serbs Complicate Rift on Yugoslav Unity". The New York Times. Arhivirano s originala, 18. 5. 2013. Pristupljeno 11. 12. 2010.

[ICTY-Babic-3] "Case No. IT-03-72-I: The Prosecutor v. Milan Babić" (PDF). International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia. Pristupljeno 13. 8. 2010.

[ICTY-Babic2-4] "Case No. IT-03-72-I: The Prosecutor v. Milan Babić" (PDF). MKSJ. Pristupljeno 13. 8. 2010.

[5] Roads Sealed as Yugoslav Unrest Mounts, New York Times, August 1990

[Annex_IV-6] "Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992), Annex IV - The policy of ethnic cleansing; Prepared by: M. Cherif Bassiouni". United Nations. 28. 12. 1994. Arhivirano s originala, 23. 3. 2011. Pristupljeno 19. 3. 2011.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

p r u Hronologija državnosti jugoslavenskih zemalja
Regija	Do 1918.	1918–1929.	1929–1945.	1941–1945.	1945–1946.	1946–1963.	1963–1992.	1992–2003.	2003–2006.	2006–2008.	Od 2008.
Slovenija	Dio Austro-Ugarske uključujući Boku kotorsku Također pogledajte Kraljevina Hrvatska-Slavonija 1868–1918 Kraljevina Dalmacija 1815–1918 BiH u Austro-Ugarskoj 1878–1918	Država Srba, Hrvata i Slovenaca (1918–1929) Kraljevina Jugoslavija (1929–1943) Također pogledajte Država Slovenaca, Hrvata i Srba 1918 Republika Prekmurje 1919 Banat, Bačka i Baranja 1918–1919 Slobodna Država Rijeka 1920–1924 1924–1947 Zadarska provincija Italije 1920–1947		Anektirale^a Fašistička Italija, Nacistička Njemačka i Mađarska	Demokratska Federativna Jugoslavija 1943–1946 Federativna Narodna Republika Jugoslavija 1946–1963 Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija 1963–1992 Sastav od socijalističkih republika Slovenije (1944–1991) Hrvatske (1943–1991) Bosne i Hercegovine (1943–1992) Srbije (1943–1992) (u sastavu i autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo) Crna Gora (1943–1992) Makedonija (1944–1991) Također pogledajte Slobodna teritorija Trsta (1947–1954)ⁱ			Slovenija Rat u Sloveniji
Dalmacija				Nezavisna Država Hrvatska^j 1941–1945 Marionetska kvazi-država Nacističke Njemačke. Dijelovi koje je anektirala Fašistička Italija. Međimurje i Baranja koje je anektirala Mađarska.				Hrvatska^b Rat u Hrvatskoj
Slavonija
Hrvatska
Bosna								Republika Bosna i Hercegovina (1992-1995)^c Rat u Bosni i Hercegovini	Bosna i Hercegovina sastoji se od: Federacije Bosne i Hercegovine (od 1994), Republike Srpske (od 1995) i Brčko distrikta (od 2000)
Hercegovina
Vojvodina	Dio mađarske regije Délvidék			Autonomni Banat^d (Dio njemačke vojne uprave u Srbiji)				Savezna Republika Jugoslavija Sastojala se od Republike Srbije (1992–2006) i Republike Crne Gore (1992–2006) Također pogledajte Republika Kosovo (1991–1999)	Srbija i Crna Gora	Republika Srbija Uključeno AP Vojvodina i AP Kosovo i Metohija, pod upravom UN-a (UNMIK)	Republika Srbija Uključuje autonomnu pokrajinu Vojvodinu
Srbija	Kraljevina Srbija 1882–1918			Vojna uprava u Srbiji 1941–1944 ^e
Kosovo	Dio Kraljevine Srbije 1912–1918			Uglavnom anektirala Albanija 1941–1944 zajedno sa zapadnom Makedonijom i jugoistočnom Crnom Gorom							Republika Kosovo^g
Metohija	Kraljevina Crna Gora 1910–1918 Metohiju kontrolisala Austro-Ugarska (1915–1918)										Republika Kosovo^g
Crna Gora				Italijanski guvernatorat za Crnu Goru^f 1941–1944						Crna Gora
Vardarska Makedonija	Dio Kraljevine Srbije 1912–1918			Anektirala Bugarska 1941–1944				Sjeverna Makedonija^h
^a Prekmurje anektirala Mađarska. ^b Također pogledajte SAO Kninska Krajina (1990) → SAO Krajina, Dubrovačka Republika (1991), SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem, SAO Zapadna Slavonija (1990–1991) i Republika Srpska Krajina (1990–1995); svi zamijenjeni UNTAES-om (1996–1998). ^c Također pogledajte Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Autonomna pokrajina Zapadna Bosna i Srpske autonomne oblasti: SAO Bosanska krajina, SAO Semberija, SAO Romanija, SAO Sjeverna Bosna i SAO Hercegovina (1991–1992); svi kombinirani za oblikovanje Srpske Republike Bosne i Hercegovine (1992–1995). ^d Bačku je anektirala Mađarska, dok je Srem anektirala Nezavisna Država Hrvatska (1941–1944). ^e Također pogledajte Užička republika.							^f Anektirano od strane Fašističke Italije (1941–1943) i Nacističke Njemačke (1943–1944). Manji dio anektirala Nezavisna Država Hrvatska (1941–1944). ^g Kosovo je predmet spora između vlada Kosova i Srbije. ^h Sjeverna Makedonija do 2019. bila je poznata u UN-u kao Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija zbog spora o imenu s Grčkom. ⁱ Slobodna teritorija Trsta je osnovana 10. februara 1947. Njena uprava je bila podijeljena na dvije oblasti: Zona A (Italija) i Zona B (SFRJ). Godine 1954. potpisan je Sporazum o suglasju gdje su Italija i SFRJ podijelile teritoriju, a Slobodna teritorija Trsta prestala je postojati. ^j Također pogledajte Bihaćka republika.