Vrbas

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Vrbas
Države	BiH
Dužina	250 km
Izvor	ispod Zec-planine
NV izvora	1715 m
Ušće	Sava
Sliv	Crnomorski sliv
Prosječni protok	114
Površina sliva	6273 km2
Pritoke	Vrbanja, Pliva, Ugar i druge

Vrbas je rijeka i desna pritoka Save a protiče zapadnim dijelom Bosne i Hercegovine. Dužine je oko 250 km, površine sliva od 6.273 km² i prosječnim protokom od 114 m³ u sekundi mjereno na ušću u Savu.

Nastaje od dva vrela na Zec-Planini (ogranak Vranice), 1715 m nadmorske visine. Rijeka Vrbas usjeca kompozitnu dolinu, prolazeći kroz Skopljansku kotlinu, Vinačku klisuru, Jajačku kotlinu, kanjonsku dolinu Tjesno, Banjolučku kotlinu, a donjim tokom preko svoje makroplavine Lijevče polje.

Na obalama Vrbasa ili u njegovoj blizini nalaze se gradovi Gornji Vakuf, Bugojno, Donji Vakuf, Jajce i Banja Luka.

Desne pritoke Vrbasa su: Kruščica, Bistrica, Ričica, Bojački, Odžački, Goruški i Vileški potok, te Vitina, Rovanjski potok, Drvetinska rijeka, Ćehajića rijeka, Volušnica, Oboračka rijeka, Barački, Sandžački i Babin potok, Goduša, Sokolinski potok, Bila voda, Rika, Lučina Komatinski potok, Ugar, Svrakava Vrbanja, Brusina, Turjanica, Crkvena, Gumjera, Velika rijeka, Resovac, Savica i Povelič.

Lijeve pritoke su: Trnovača, Barski potok, Mrkodo, Cipala, Bunta, Duboka, Lubovo, Prusačka rijeka, Semešnica, Podvode, Dihanjski potok, Kračec, Rasadnički potok, Hornjak, Glasinac, Šedinac, Pliva, Crna rijeka, Krupa, Rekavica, Ruišnjak, Suturlija, Crkvena, Rudnička rijeka, Ivaštanka, Bukovica, Mehovljanska rijeka i Osorna.

Sliv rijeke Vrbas smješten je u nekoliko različitih geotektonskih jedinica Dinarida.

1. Tipični nekarstni (silikatni) tereni: tektonski blok Srednjebosanskog škriljavog gorja (područje planina Vranica i Zec), Ofiolitna navlaka (planine Uzlomac, Borja i Kozara), Savsko-Vardarska navlaka.
2. Tipični karstni tereni: navlaka Visokog krša (karbonatna platforma Dinarida), navlaka Bosanskog fliša.
3. Karbonatno-silikatni tereni: navlaka Raduša-Stožer-Plazenica-Ljuša. U okviru ovih geotektonskih jedinica izdvajaju su slatkovodne neogenske naslage sa ugljem, marinski neogenski sedimenti panonskog basena (sliv Vrbasa sjeverno od Banja Luke) i kvartarni sedimenti.

Ova otvorenost prema Panonskoj niziji na sjeveru kao i slabiji uticaj Jadranskog mora na jugu uslovljavaju da u u nižim predjelima sliva preovladava umjerenokontinentalna klima, dok se brdsko-planinski predjeli karakterišu subplaninskom i planinskom klimom. Prosječne godišnje temperature vazduha najviše zavise od nadmorske visine i morfoloških odlika terena. U slivu Vrbasa one iznose od 10,8 °C do 9,4 °C na području koje karakteriše umjerenokontinentalna klima, odnosno u od 9 °C do 6 °C u predjelima koji pripadaju subplaninskoj i planinskoj klimi.

Poljoprivredne površine sliva zauzimaju oko 35%. Prosječna veličina parcela je obično manja od 1 ha. Veliki broj je zapuštenih parcela koje se ne mogu više smatrati poljoprivrednim. Dominiraju površine pod pašnjacima u brdsko-planinskom području sliva, te livade u područjima kraških polja i riječnih dolina. Obradivog zemljišta u okviru ukupnih površina poljoprivrednog zemljišta ima 5-6%, uglavnom u donjem toku Vrbasa od Banjaluke prema ušću Vrbasa u Savu. Najvažnije obradive površine nalaze se uz vodotoke.

Na rijeci je izgrađeno nekoliko značajnijih hidrocentrala: Jajce I, Jajce II, Bočac.^[1]

Category:Vrbas River na Wikimedia Commonsu.

• Vrbas