Republika Crna Gora (1992–2006)

Republika Crna Gora Република Црна Гора
1992–2006
Zastava	Grb
	Himna: ; "Hej, Slaveni" (1992–2004); ; "Oj, svijetla majska zoro" (2005–2006); ;
	Položaj na karti
Status	konstitutivna država u SR Jugoslaviji, te kasnije u Srbiji i Crnoj Gori
Glavni i najveći grad	Podgorica; 42°26′28.63″N 19°15′46.41″E / 42.4412861°N 19.2628917°E
Službeni jezik	srpski jezik ijekavskog dijalekta
Pismo	Latinica; Ćirilica;
Državno uređenje	jednopartijska parlamentarna republika
Predsjednik
• 1992-1998.	Momir Bulatović
• 1998-2002.	Milo Đukanović
• 2003-2006.	Filip Vujanović
Premijer
• 1992-1998.	Milo Đukanović
• 1998–2003.	Filip Vujanović
• 2003-2006.	Milo Đukanović
Zakonodavstvo	Skupština
Historija	Jugoslavenski ratovi
Osnivanje	27. april 1992.
Ukidanje	3. juni 2006.
Površina
• Ukupno	13.812 km2
Stanovništvo
• Ukupno (2003.)	620.145
• Gustoća	44,89/km2
Valuta	1992-99:; Jugoslavenski dinar; 1999-2002:; Njemačka marka; 2002-06:; Euro
Vremenska zona	UTC +1
• Ljeti (DST)	UTC +2
Format datuma	D.M.GGGG.
Vozačka strana	desna
Pozivni broj	+38
Internetska domena	.yu
Danas dio	Crna Gora

Republika Crna Gora bila je konstitutivna savezna država Savezne Republike Jugoslavije, a zatim Srbije i Crne Gore između 1992. i 2006. godine. Proglašenjem nezavisnosti Crne Gore 2006. godine okončana je bivša jugoslavenska država. Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), preostale republike Crna Gora i Srbija pristale su na formiranje Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) koja je zvanično napustila komunizam i nominalno prihvatila demokratske institucije. Crna Gora je bila konstitutivna republika SRJ i njena država naslednica do juna 2006. godine kada je Crna Gora proglasila nezavisnost od Srbije i Crne Gore nakon referenduma o nezavisnosti Crne Gore 2006. godine .

Historija

Savezna Republika Jugoslavija

Po ulasku u SRJ, Crnu Goru je vodio predsjednik Momir Bulatović, bivši član Saveza komunista Jugoslavije i saveznik predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, kome je Bulatović pomogao da dođe na vlast tokom Antibirokratske revolucije, u kojoj su on i Milošević stekli vlasti u svojim republikama. U posljednjim godinama postojanja SFRJ, Bulatović je na kongresu Saveza komunista podržavao Miloševićeve zahtjeve za sistem „jedan član, jedan glas“ koji bi dao brojčanu nadmoć njihovoj kohorti na kongresu. To je podstaklo kolaps partije, a kasnije i SFRJ. Bulatović je počeo da pokazuje nespremnost da ostane u zajednici sa Srbijom kada su zemlje poput Italije ponudile Crnoj Gori mogućnost brzog ulaska u Evropsku zajednicu ako se Crna Gora odvoji od Jugoslavije. Međutim, Bulatovićevo kratko potvrđivanje nezavisnosti Crne Gore prekinuto je zbog pritiska Srbije. Crna Gora se 1992. godine pridružila SRJ nakon referenduma 1. marta te godine. Iste godine glavni grad Titograd (nazvan po bivšem jugoslovenskom vođi Josipu Brozu Titu ) preimenovan je u svoje predkomunističko ime Podgorica. Crna Gora je 1993. godine napustila svoju bivšu zastavu iz komunističkog doba i usvojila običnu trobojnicu, sličnu srpskoj, ali dužu, sa svjetlije plavom za središnju traku, označavajući razliku između dvije republike koje su imale potpuno istu zastavu tokom komunističke ere. Ova zastava će biti sve do 2004. godine.

Nastavak zajednice Crne Gore sa Srbijom dao je legitimitet nastavku jugoslavenske države, što je važno za Srbiju jer bi nastavak jugoslavenske države omogućio federaciji da polaže pravo na bivšu jugoslavensku teritoriju u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj naseljenoj Srbima. Također, Crna Gora je imala izlaz na more što je sprečavalo da suvereno tijelo Srbije ostane bez izlaza na more i omogućavalo postojanje mornarice (trgovačke i vojne). Vremenom je dominantna priroda predsjednika Miloševića i njegovih saveznika u federaciji isprovocirala obične Crnogorce da se pomjere ka nezavisnosti, stvarajući sve veću želju za promjenom režima i podršku opoziciji u Srbiji. Napetost sa Srbijom oko ekonomske politike dovela je do toga da Crna Gora usvoji njemačku marku 1996. dok je čekala da Evropska zajednica formalizuje evropsku valutu. Nakon što se Bulatović 1998. povukao sa mjesta crnogorskog predsjednika, novi predsjednik Milo Đukanović se suprotstavio Miloševiću (tada predsjedniku Jugoslavije) i postavio Crnu Goru na put ka nezavisnosti.^[2]^[3]

Državna zajednica i nezavisnost

SR Jugoslavija je 2003. godine postala državna zajednica i dala veću autonomiju Crnoj Gori, a za Jugoslaviju je ostala odgovornost samo za odbranu i vanjsku politiku. Ovo je bio korak bliže nezavisnosti Crne Gore. Crna Gora je 2006. godine održala referendum o nezavisnosti. 55% glasalo je za nezavisnost, ali ovo je bila samo tijesna pobjeda za nezavisnost. Crna Gora je zvanično proglasila nezavisnost u junu 2006. godine, čime je i Srbija postala nezavisna, okončavši Jugoslaviju.^[4]

Također pogledajte

Reference

^ "Ustav Republike Crne Gore". venice.coe.int.
^ Miller, Nicholas (2005). "Serbia and Montenegro". Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture. 3. Santa Barbara, California: ABC-CLIO. str. 529–581. ISBN 9781576078006.
^ Montenegro: Country Profile, balkaninsight.com
^ Montenegro declares independence BBC News, 4 June 2006

[1] "Ustav Republike Crne Gore". venice.coe.int.

[2] Miller, Nicholas (2005). "Serbia and Montenegro". Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture. 3. Santa Barbara, California: ABC-CLIO. str. 529–581. ISBN 9781576078006.

[3] Montenegro: Country Profile, balkaninsight.com

[4] Montenegro declares independence BBC News, 4 June 2006

[1]

[2]

[3]

[4]

p r u Hronologija državnosti jugoslavenskih zemalja
Regija	Do 1918.	1918–1929.	1929–1945.	1941–1945.	1945–1946.	1946–1963.	1963–1992.	1992–2003.	2003–2006.	2006–2008.	Od 2008.
Slovenija	Dio Austro-Ugarske uključujući Boku kotorsku Također pogledajte Kraljevina Hrvatska-Slavonija 1868–1918 Kraljevina Dalmacija 1815–1918 BiH u Austro-Ugarskoj 1878–1918	Država Srba, Hrvata i Slovenaca (1918–1929) Kraljevina Jugoslavija (1929–1943) Također pogledajte Država Slovenaca, Hrvata i Srba 1918 Republika Prekmurje 1919 Banat, Bačka i Baranja 1918–1919 Slobodna Država Rijeka 1920–1924 1924–1947 Zadarska provincija Italije 1920–1947		Anektirale^a Fašistička Italija, Nacistička Njemačka i Mađarska	Demokratska Federativna Jugoslavija 1943–1946 Federativna Narodna Republika Jugoslavija 1946–1963 Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija 1963–1992 Sastav od socijalističkih republika Slovenije (1944–1991) Hrvatske (1943–1991) Bosne i Hercegovine (1943–1992) Srbije (1943–1992) (u sastavu i autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo) Crna Gora (1943–1992) Makedonija (1944–1991) Također pogledajte Slobodna teritorija Trsta (1947–1954)ⁱ			Slovenija Rat u Sloveniji
Dalmacija				Nezavisna Država Hrvatska^j 1941–1945 Marionetska kvazi-država Nacističke Njemačke. Dijelovi koje je anektirala Fašistička Italija. Međimurje i Baranja koje je anektirala Mađarska.				Hrvatska^b Rat u Hrvatskoj
Slavonija
Hrvatska
Bosna								Republika Bosna i Hercegovina (1992-1995)^c Rat u Bosni i Hercegovini	Bosna i Hercegovina sastoji se od: Federacije Bosne i Hercegovine (od 1994), Republike Srpske (od 1995) i Brčko distrikta (od 2000)
Hercegovina
Vojvodina	Dio mađarske regije Délvidék			Autonomni Banat^d (Dio njemačke vojne uprave u Srbiji)				Savezna Republika Jugoslavija Sastojala se od Republike Srbije (1992–2006) i Republike Crne Gore (1992–2006) Također pogledajte Republika Kosovo (1991–1999)	Srbija i Crna Gora	Republika Srbija Uključeno AP Vojvodina i AP Kosovo i Metohija, pod upravom UN-a (UNMIK)	Republika Srbija Uključuje autonomnu pokrajinu Vojvodinu
Srbija	Kraljevina Srbija 1882–1918			Vojna uprava u Srbiji 1941–1944 ^e
Kosovo	Dio Kraljevine Srbije 1912–1918			Uglavnom anektirala Albanija 1941–1944 zajedno sa zapadnom Makedonijom i jugoistočnom Crnom Gorom							Republika Kosovo^g
Metohija	Kraljevina Crna Gora 1910–1918 Metohiju kontrolisala Austro-Ugarska (1915–1918)										Republika Kosovo^g
Crna Gora				Italijanski guvernatorat za Crnu Goru^f 1941–1944						Crna Gora
Vardarska Makedonija	Dio Kraljevine Srbije 1912–1918			Anektirala Bugarska 1941–1944				Sjeverna Makedonija^h
^a Prekmurje anektirala Mađarska. ^b Također pogledajte SAO Kninska Krajina (1990) → SAO Krajina, Dubrovačka Republika (1991), SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem, SAO Zapadna Slavonija (1990–1991) i Republika Srpska Krajina (1990–1995); svi zamijenjeni UNTAES-om (1996–1998). ^c Također pogledajte Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Autonomna pokrajina Zapadna Bosna i Srpske autonomne oblasti: SAO Bosanska krajina, SAO Semberija, SAO Romanija, SAO Sjeverna Bosna i SAO Hercegovina (1991–1992); svi kombinirani za oblikovanje Srpske Republike Bosne i Hercegovine (1992–1995). ^d Bačku je anektirala Mađarska, dok je Srem anektirala Nezavisna Država Hrvatska (1941–1944). ^e Također pogledajte Užička republika.							^f Anektirano od strane Fašističke Italije (1941–1943) i Nacističke Njemačke (1943–1944). Manji dio anektirala Nezavisna Država Hrvatska (1941–1944). ^g Kosovo je predmet spora između vlada Kosova i Srbije. ^h Sjeverna Makedonija do 2019. bila je poznata u UN-u kao Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija zbog spora o imenu s Grčkom. ⁱ Slobodna teritorija Trsta je osnovana 10. februara 1947. Njena uprava je bila podijeljena na dvije oblasti: Zona A (Italija) i Zona B (SFRJ). Godine 1954. potpisan je Sporazum o suglasju gdje su Italija i SFRJ podijelile teritoriju, a Slobodna teritorija Trsta prestala je postojati. ^j Također pogledajte Bihaćka republika.