Pisala sam kako su mi knjige slabost od najranijeg djetinjstva, kao i to da se tačno sjećam kada sam neke od njih dobila iako je od tada prošao cijeli vijek. Takav je slučaj i sa Disneyevom kolekcijom od četiri knjige:
Plava knjiga – Svijet fantazije
Narandžasta knjiga – Priče iz raznih zemalja
Crvena knjiga – Svijet novih granica
Zelena knjiga – Svijet životinja (koja me je strašno plašila, uvijek sam preskakala stranice sa vukovima, jer sam sva bila u Crvenkapica svijetu)
Dok sam kao dijete, prije nego sam naučila čitati, najveću pažnju obraćala na Svijet fantazije i Svijet životinja (sa preskakanjem strašnih), u osnovnoj školi osvojile su me i druge dvije. U crvenoj sam upoznala život Navaho Indijanaca, na primjer... U narandžastoj mistični svijet marokanskih beduina (vjerovala sam da su to ljudi plave kože LOL)), daleku Laponiju, švajcarske planine, čvrstu tradiciju naroda Sardinije, Portugal i konačno krenula na put niz Dunav od njegovog izvora do ušća u Crno more.
Vjerujem da ljudi koji žive uz Dunav obožavaju svoju rijeku i gledaju je zaljubljenim očima. U očima Johanna Straussa Dunav je bio plav i posvetio mu je čuveni valcer Na lijepom plavom Dunavu. Gdje je Dunav plav?!? Vidjela sam ga u velikim gradovima, Beogradu, Novom Sadu,Beču i Budimpašti... I nigdje nije plav. Da li sam ga gledala krivim očima, pod krivim svjetlom? Najljepšu boju (ili je bilo najljepše svjetlo) ima u Budimpašti, gdje sam shvatila o čemu su pjavali Prljavci kada su pomenuli oči boje Dunava...
Izvorište – Schwarzwald ili Crna šuma i čuvena torta
Moja je mama na svoje prvo putovanje u inozemstvo iz Lukavca, malog mjesta kod Tuzle krenula u Njemačku. Tamo je živio njan dajdža (ujka) Asaf, emigrant oženjen Njemicom. Ujak i njegova supruga, pobrinuli su se da mojoj tada šesnaestogodišnjoj mami pokažu što više i to se putovanje trajno ucrtalo u njeno sjećanje (danas nakon skoro pedeset godina spremna je na priču o njemu). Između ostalog, vodili su je na izvor Dunava. Iz njene priče, nije impresionirana veličinom izvora, da li zbog lokal patriotizma njoj izvor naše Bosne (Vrelo Bosne) djeluje ljepše. Naravno, stoji i to da je vrelo Bosne moćan huk, koji izvire ispod Igmana, a da Dunav tvore tri potočića, pa se slike i ne mogu porediti.
Plašio me je naziv Crna šuma. Mora biti nešto grozno, mislila sam. Šuma, pa još i crna. Strašno za Crvenkapicu u čijim su se noćnim morama pojavljivao vuk iz slikovnice sa isplaženim jezikom i prestrašnim zubima...
Crna šuma ili Schwarzwald ime je posudila i jednoj iz plejade “čuvene svjetske torte.” Kako je po svoj prilici, dio narodnog kulinarskog naslijeđa, tačan i “pravi” recept ne postoji. Svako ima svoj provjereni obiteljski, a oni se ne razlikuju samo u 50 g šećera manje ili više, već im je jedina sličnost da su u čarobnoj igri uloge odigrali višnje, čokolada i vrhnje.
Neki recepti koje sam pronašla polaze od dvije vrste kora, pa se u osnovici nalazi prhka čokoladna kora, a kao središnja čokoladni biskvit. U nekim varijantama biskvit je obični i lagani, drugi koriste masni biskvit sa maslacem. Itd, itd...
Kako više volim manje forme, šnite i kolače ja švarcvaldicu spremam u velikim kockama koje mi je lakše čuvati u hladnjaku, jer iskreno velika torta zauzme cijeli sprat.
Švarcvaldica, jedna od 1001
Sastojci (12 velikih komada):
Biskvit sam bez lažne skromnosti usavršila i ne mogu mu naći niti jednu primjedbu, već ga samo pohvaliti i srdačno preporučiti.
Biskvit:
• 8 jaja
• 200 g šećera
• 200 g čokolade za kuhanje
• 50 g maslaca
• 100 g badema (neoljuštenih)
• 75 g brašna
Nadjev:
• 2 tegle kompota od višanja (po 800 g)
• 80 g šećera
• 2 paketića pudinga sa okusom vanilije ili slatkog vrhnja
• 500 ml vrhnja za šlag
Još:
• 100 ml dobrog kirscha
• naribana čokolada
Priprema:
Biskvit:
Priprema podrazumjeva toplu metodu izrade biskvita. Malo je komplikovanija od klasične izrade sa razdvajanjem žumanaca od bjelanaca i svakako komplikovanija od tučenja cijelih jaja sa vrućom vodom.
1. Jaja razbiti u metalnu posudu sa oblim dnom i miksati uz postepeno dodavanje šećera da postanu pjenasta.
2. U loncu u koji se može uklopiti posuda za mješanje jaja uzavreti vodu. Postaviti tučena jaja iznad lonca sa provrelom vodom i ručnim mikserom miksati smjesu oko 6-8 minuta dok se ne dobije vrlo gusta smjesa na kojoj ostaje trag mutilica.
3. Čokoladu rastopiti sa maslacem i izmješati da se dobije glataka (svilenkasta) topljena čokolada, a zatim je umješati u toplu (ali ne vruću)smjesu od jaja.
4. Samljeti bademe i pomješati ih sa brašnom, a zatim postepeno dodati i umješati u smjesu za biskvit.
5. Izvagati (prije toga izvagati posudu) težinu smjese, pa pola smjese izliti u kalup veličine (ne veći od) 24X32 cm, prethodno obložen papirom za pečenje.
6. Biskvite peći odvojeno u pećnici zagrijanoj na 180 stepeni 8-10 minuta. Ohladiti i odvojiti papir.
Nadjev:
Ovdje moram reći da osobno više volim kada su višnje samo ukuhane sa malo gustina i dodate u vrlo lagano vrhnje, ali ih ipak “cementiram” da bi se lakše rezale, a u ovim uživam u slastičarnici Palma u Sarajevu.
1. Ocijediti višnje od kompota i odvojiti potrebnu količinu od 800 ml tečnosti (treba dodati malo vode) za kuhanje dva pudinga.
2. Odvojiti dio tekućine u kojoj se razmuti pudig sa šećerom, a ostatak uzavreti pa mu dodati smjesu za puding. Kuhati uz mješanje 2-3 minute, a zatim u toplu smjesu umješati višnje.
3. Ulupati vrhnje u čvrst šlag.
Slaganje:
1. Biskvite obilno navčažiti višnjevačom.
2. Postaviti na četvrtasti pladanj, nanijeti nadjev od višanja, pa dio tučenog vrhnja.
3. Poklopiti drugim biskvitom i premazati vrhnjem, pa posuti čokoladom.
4. Narezati na 12 komada. Na svaki komad dodati ružicu od tučenog vrhnja i ukrasiti višnjom iz kompota.
Služiti dobro ohlađen uz šolju crne kafe i svakako podijeliti sa prijateljima.