Timur

Timur ili Timur Lenk, u zapadnoj literaturi poznatiji kao Tamerlan (1336. – 1405.) je mongolski vladar poznat kao osnivač Timuridskog Carstva.

Njegov otac Teragai, vođa plemena Barlasa, bio je jedan od prvih mongolskih vođa koji je prešao na islam. Godine 1370. se, koristeći navodno podrijetlo od Džingis-kana, proglasio vladarom carstva s prijestolnicom u Samarkandu. Dao je podignuti velike građevine i koristio se obrtnicima koje je zarobio tijekom svojih osvajanja. Posebno se ističe Registan, glavni trg Samarkanda.

Nakon toga je vodio niz pohoda protiv Zlatne Horde, Indije i iranskih dinastija da bi se na kraju okrenuo prema Siriji, Mezopotamiji i Anatoliji koju je pokorio 1402. godine nakon bitke kod Angore. Umro je pripremajući se na pohod protiv Kine.

Iako je poticao umjetnost, bio je poznat i po okrutnosti prema poraženom neprijatelju, što je posebno došlo do izražaja nakon osvajanja Bagdada i Isfahana. Krajem 14. stoljeća spustio se sa sjevera i smrvio delhijski sultanat. Bio je samo nekoliko mjeseci u Indiji, tj. došao do Delhija i vratio se. Duž cijeloga svog puta ostavljao je pustoš urešenu piramidama lubanja onih koje je pobio; sam Delhi postao je mrtav grad. Srećom on nije bio daleko zašao i samo neki dijelovi Pendžaba i Delhi pretrpjeli su ovaj strašan napad.^[1]

Tamerlanovu grobnicu je 1941. godine pronašla sovjetska ekspedicija na čelu s Mihailom Mihailovičem Gerasimovim. Uz taj događaj se vezuje legenda o prokletstvu koje čeka onoga tko otvori grob. Tri dana nakon otvaranja grobnice nacistička Njemačka je napala SSSR.

• Timuridsko Carstvo

Nedovršeni članak Timur koji govori o vladaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.