Energija
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
Termodinamika |
---|
Klasična mehanika |
---|
Energija je sposobnost tijela da vrši rad, a isto se tako može reći da su rad i energija ekvivalentni pojmovi, iako obim i sadržaj te dvije riječi nije sasvim identičan. U biti, promjena energije jednaka je izvršenom radu pa se stoga i izražavaju istom mjernom jedinicom - džul [J] u čast engleskog fizičara Jamesa Prescotta Joulea. Vršenje rada se može manifestirati na mnogo načina: kao promjena položaja, brzine, temperature itd.
U svemiru ne postoje tijela i sistemi koji ne posjeduju energiju. Energiju se ne može uništiti niti iz bilo čega dobiti, ona samo prelazi iz jednog oblika u drugi, s jednog tijela na drugo i uvijek u skladu sa zakonom o održanju energije. Postoje mnogi oblici energije koji opet imaju svoje podgrupe koje dolaze do izražaja kod proučavanja različitih znanstvenih problema:
- Mehanička energija (Kinetička energija i Potencijalna energija)
- Toplotna energija ili unutrašnja energija
- Električna energija itd.
Simbol za energiju je a osnovna jedinica je Izračunavanje energije je jedan od bitnijih zadataka u tehnici, s obzirom na to da nam to daje informaciju o mogućem radu koji se može dobiti, a znanja o procesima i načinima pretvaranja raznih oblika energije u mehnički rad su kamen temeljac tehnološkog napretka i ljudske civilizacije.
U fizici elementarnih čestica se upotrebljava manja i mnogo prikladnija jedinica za energiju - elektronvolt [eV], koji iznosi 1.602176462×10−19 J. 1 elektronvolt je definisan kao ona energija koju ima čestica naboja kad je iz stanja mirovanja ubrza napon od 1 V.
Izvori energije
[uredi | uredi izvor]Iako termin izvor energije u fizikalnom smislu nema smisla, jer se kosi sa osnovnim Zakonom o održanju energije, ovdje se podrazumijevaju oni elementi koji mogu dati određenu korisnu energiju tj. energiju koja će vršiti koristan rad. Svi sistemi mogu se podijeliti na dvije osnovne grupe tzv.
- Obnovljivi izvori energije i
- Neobnovljivi (konvencionalni) izvori energije
Kada se govori o obnovljivim izvorima energije (često se koristi i termin ekološki čista energija) ne treba ih smatrati osnovnim izvorima niti se treba oslanjati samo na jedan sistem, nego se posmatra u globalnom smislu, korištenje što više različitih sistema kako bi se klasični izvori energije sačuvali što duže.
U obnovljive izvore energije ubrajamo:
- Sunčeva energija
- Energija vjetra
- Hidroenergija
- Toplotna energija
- Energija plime i oseke
- Energija talasa
- Kapilarni sistemi
- Gorive ćelije
- Vodonik ..
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Energija i razni energetski izvori
- Interesantne činjenice o raznim energetskim izvorima
- Prednosti obnovljivih izvora energije Arhivirano 18. 12. 2014. na Wayback Machine