Panjače. Izboljak
Panjače. Izboljak
Panjače. Izboljak
University of Sarajevo
No. 1, 2009 (63 - 83)
Ćemal Višnjić 1 , Faruk Mekić1, Sead Vojniković1, Besim Balić1, Sead Ivojević1
Abstract
Coppice beech forests in BiH covers an area of 351,000 ha which is about 13 % of the
total area of forests and forest land. Production capacity under these forest habitats are
not fully utilized and it is necessary silvicultural operations to improve their condition.
This work investigates the structural characteristics of the habitat and coppice beech
forest before and after thinning the example Musići tree coppice forests at the site near
Sarajevo. The 60 year coppice beech forest were set up two experimental plots on
which they are carried out in two ways thinning: selective thinning and selective
thinning with cuting residual trees from stump. Habitat and structural characteristics
have a decisive importance in choosing the way of translation tree coppice forests in
the form of higher breeding. Thinning need to accommodate the situation in which the
tree coppice forests located. Selective thinning with cuting residual trees in the lower
tree floor should be given a basis for future measures in the care coppice beech.
Key words: becch coppice, structure, site conditions, high forest, selective thinning
Izvod
1
Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu – Faculty of Forestry University of Sarajevo
Analiza stanišnih uslova i optimiranje uzgojnih mjera u panjači bukve na lokalitetu "Musići" kod Sarajeva
Ključne riječi: bukova panjača, struktura, stanišni uslovi, visoka šuma, selektivna
prorjeda
Uvod – Introduction
64
Ćemal Višnjić, Faruk Mekić, Sead Vojniković, Besim Balić, Sead Ivojević
65
Analiza stanišnih uslova i optimiranje uzgojnih mjera u panjači bukve na lokalitetu "Musići" kod Sarajeva
66
Ćemal Višnjić, Faruk Mekić, Sead Vojniković, Besim Balić, Sead Ivojević
Starost panjače
Generacija panja
Panjače razvijaju stabla - izbojke iz panja. Izbojci koji se pojave nakon sječe
visoke šume pripadaju prvoj generaciji. Nakon svake naredne sječe javljaju se nove
generacije izbojaka sve do n-te generacije. Poznavanje generacije izbojaka je od
izuzetnog značaja za donošenje pravilne odluke kod odabira mjera njege. U slučaju da
se radi o prvoj ili drugoj generaciji izbojka iz panja, za uzgojno planiranje ne treba
postavljati granice, već se kod odabira postupka prevođenja u viši uzgojni oblik može
računati sa dužim vremenskim periodima. Izdanačka stabla prve generacije dobro
prirašćuju i razvijaju se slično stablima sjemenog porijekla. Prirast je u prvim
godinama bolji a kasnije slabiji. Međutim, tehnička upotrebljivost i dimenzije bitno ne
odstupaju od stabala sjemenog porijekla. U svojim istraživanjima DOHRENBUSCH
(1982) je došao do rezultata koji govore da se panjače sa izbojcima prve i druge
generacije u pogledu prirasta mogu porediti sa visokim šumama.
Panjača na lokalitetu „Musići“ je nastala golom sječom visoke šume bukve te
izbojci unutar nje pripadaju prvoj generaciji. U prilog tome govori izgled stabala
glavne etaže koja liče stablima sjemenog porijekla, dobro se razvijaju i imaju dobar
visinski i debljinski prirast. Da većina stabala u panjačama bukve na teritoriji BiH
pripada prvoj ili drugoj generaciji, ukazuje i činjenica da se u našoj zemlji ne gazduje
šumama bukve niskog uzgojnog oblika.
Svjetlo
67
Analiza stanišnih uslova i optimiranje uzgojnih mjera u panjači bukve na lokalitetu "Musići" kod Sarajeva
Stanje tla
68
Ćemal Višnjić, Faruk Mekić, Sead Vojniković, Besim Balić, Sead Ivojević
69
Analiza stanišnih uslova i optimiranje uzgojnih mjera u panjači bukve na lokalitetu "Musići" kod Sarajeva
70
Ćemal Višnjić, Faruk Mekić, Sead Vojniković, Besim Balić, Sead Ivojević
Prirodni podmladak
71
Analiza stanišnih uslova i optimiranje uzgojnih mjera u panjači bukve na lokalitetu "Musići" kod Sarajeva
Strukturne karakteristike
Tabela 2. Struktura 60 – godišnje panjače bukve po broju stabala iz sjemena i panja, vrstama
drveća debljinskim stepenima na oglednoj plohi I "Musići" kod Sarajeva
Table 2. The structure of 60-jear old beech coppice by the number of trees from seeds and
stumps, tree species and diametar degrees at experimental plot I "Musići" near
Sarajevo
d Bukva - Beech Grab - Ostale vrste Ukupno Ukupno
Hornbeam Others species Total Total
Sjeme Panj Sjeme Panj Sjeme Panj Sjeme Panj Sjeme + Panj
Stablo Šubarak Stump Seed Stump Seed Stump Seed Stump Seed + Stump
treee
cm kom./ha – pcs/ha
5-10 1220 24 12 8 32 1232 1264
10-15 8 732 12 12 20 744 764
15-20 4 352 8 4 8 360 368
20-30 188 188 188
30-50 4 4 4
50-80 4 4 4
> 80 8 8 8
Ukupno 12 12 2496 24 32 24 72 2528 2600
Total
72
Ćemal Višnjić, Faruk Mekić, Sead Vojniković, Besim Balić, Sead Ivojević
Tabela 3. Struktura 60 – godišnje panjače bukve po broju stabala iz sjemena i panja, vrstama
drveća i debljinskim stepenima na oglednoj plohi II "Musići" kod Sarajeva
Table 3. The structure of 60-jear old beech coppice by the number of trees from seeds and
stumps, tree species and diametar degrees at experimental plot II "Musići" near
Sarajevo
Bukva - Beech Grab - Ostale vrste Ukupno Ukupno
Hornbeam Other species Total Total
d
Sjeme Panj Sjeme Panj Sjeme Panj Sjeme Panj Sjeme + Panj
Stablo Šubarak Stump Seed Stump Seed Stump Seed Stump Seed + Stump
treee
cm kom./ha – pcs/ha
5-10 8 756 44 292 8 60 1044 1104
10-15 4 532 24 136 4 32 668 700
15-20 8 484 8 20 8 24 504 528
20-30 4 236 4 8 236 244
30-50 4 4 0 4
50-80 4 4 0 4
> 80
Ukupno 24 8 2008 76 448 24 132 2452 2588
Total
73
Analiza stanišnih uslova i optimiranje uzgojnih mjera u panjači bukve na lokalitetu "Musići" kod Sarajeva
Ploha 1: stanje prije sječe- stand before Ploha 2: stanje prije sječe- stand before
thinning thinning
74
Ćemal Višnjić, Faruk Mekić, Sead Vojniković, Besim Balić, Sead Ivojević
Ploha 1: stanje nakon sječe-stand after Ploha 2: stanje nakon sječe-stand after
thinning thinning
75
Analiza stanišnih uslova i optimiranje uzgojnih mjera u panjači bukve na lokalitetu "Musići" kod Sarajeva
Diskusija – Discussion
76
Ćemal Višnjić, Faruk Mekić, Sead Vojniković, Besim Balić, Sead Ivojević
ako se imaju u vidu njihove stanišne prilike. Po HOELSCHERU I DR. (2001), struktura tla
unutar panjača je narušena, tlo raspolaže sa znatno manjom zalihom humusa i
mineralnih materija u odnosu na tlo u visokim bukovim šumama. Zbog toga je nakon
gole sječe panjače sposobnost regeneracije vegetacije izuzetno otežana. Ova teza se
može prihvatiti za panjače u kojim se gospodari niskim uzgojnim oblikom. Panjače
bukve u BiH, prema mnogim istraživačima, imaju strukturno dobro očuvana tla
(STOJANOVIĆ I DR., 1986; PINTARIĆ, 2002; MATIĆ I DR., 2003).
Upitna je i direktna konverzija sa izmjenom vrsta, npr. pošumljavanjem
bijelim borom ili smrčom. Bijeli bor i smrča pokazuju veće prinosne mogućnosti i
zbog toga se čine ekonomski interesantnije od bukve. Međutim, bijeli bor kao vrsta
svjetla pospješuje revitalizaciju prizemne vegetacije koja izuzetno otežava obnavljanje
u sljedećim generacijama (BOLTE, 1999 a), a prizemna vegetacija je u sušnom periodu
jak konkurent stablima bora u pogledu snabdijevanja vodom (MUELLER I DR., 1998;
BOLTE I DR., 2001; MUELLER I BOLTE, 2002). Pored toga bijeli bor je jako ugrožen od
snjegoloma, a smrča od vjetroizvala (PETRI, 1976; LESSEL-DUMMEL, 1979). U BiH su
kulture bijelog bora koje su zasađene na staništima bukve i hrasta izuzetno ugrožene
od snjegoloma, posebno u brdskim i brdsko-planinskim područjima. Na kraju, ako je
opredjeljenje direktna konverzijasa unošenjem četinara prije pošumljavanja treba
napraviti studiju o mogućnostima prodaje, korištenja i asortimana proizvoda drveta
četinara na tržištu. Uopćeno poznato je da je bolje imati širu paletu proizvoda kako bi
se izbjegli problemi sa opadanjem potražnje za jednim i moglo se adekvatno reagovati
ponudom sa drugim proizvodom. Zbog toga je koncentracija aktivnosti šumara na
proizvodnji četinara sa ekonomskog aspekta neprihvatljiva.
Alternativa direktnoj je indirektna konverzija panjača bukve u visoke. To ima
smisla samo onda kada unutar panjače ima dovoljan broj kvalitetnih stabala koja su
pravilno raspoređena po čitavoj površini (STOJANOVIĆ I DR., 1986 a, PINATRIĆ, 2002).
Broj izbojaka na panju se u početku reducira. Na kraju se panjačom gazduje kao i
visokom šumom. U poređenju sa direktnom konverzijom, prednosti ovog postupka se
ogledaju u manjem intenzitetu sječa, korištenju boljeg početnog prirasta panjače i
minimiziranju ekoloških rizika.
Kako je rečeno, broj izbojaka iz jednog panja je različit. Kako i na koji način
provesti mjere njege i obnove u velikoj mjeri zavisi od broja izbojaka iz jednog panja.
Optimalno bi bilo da iz jednog panja ima jedan ili dva izbojka. Panjače bukve sa
jednim izbojkom u starosti od 60 do 70 godina slične su visokim bukovim šumama.
Uzgojne mjere i obnavljanje ovih šuma u potpunosti mogu odgovarati visokim.
Kvalitet drveta je lošiji u visokim ali drvo ima tehničku vrijednost (KORIČIĆ, 2006). U
panjačama sa više izbojaka iz panja potrebno je istovremeno sa odabiranjem stabala
izvršiti i čišćenje u donjoj etaži. Taj način prorjeđivanja ne odgovara u potpunosti nizi
selektivnoj niti regularnoj prorjedi po MATIĆU (1987). U ovakvim panjačama može se
govoriti o njezi i odabiranju slično kao u prebornim šumama gdje se istovremeno
odabire, njeguje i provode mjere zakašnjelog čišćenja. Sličan način prorjeđivanja
izvršen je na oglednoj plohi II na lokalitetu Musići. Ovim zahvatom je istovremeno
izvršeno i čišćenje i selekcija odnosno pomaganje najboljim stablima. Nakon prorjede,
struktura sastojine se pomjerila od „preborne“ prema strukturi jednodobne sastojine.
77
Analiza stanišnih uslova i optimiranje uzgojnih mjera u panjači bukve na lokalitetu "Musići" kod Sarajeva
Zaključak – Conclusion
78
Ćemal Višnjić, Faruk Mekić, Sead Vojniković, Besim Balić, Sead Ivojević
šumi. Najveći broj stabala je u nižim debljinskim klasama i smanjuje se prema višim,
pa je struktura izdanačke šume po prečniku slična "prebornoj“.
U panjači su evidentirani i šubarci, koji su jako razvijeni te prave
konkurenciju ostalim kvalitetnim izbojcima i onemogućavaju prirodno podmlađivanje.
Tlo je potpuno sačuvano. Razgradnja stelje je dobra i nema nakupljanja sirovog
humusa. Stabala sjemenog porijekla ima veoma malo i pripadaju drugim vrstama
drveća. Prirodni podmladak je pojedinačno zastupljen.
U panjači ima najviše panjeva iz kojih se razvija jedan do dva izbojka.
Maksimalni broj izbojaka iz jednog panja je 10 i takvih panjeva je svega dva po
hektaru.
Na dvije eksperimentalne plohe su provedena dva načina prorjeđivanja i to:
selektivna prorjeda i selektivna prorjeda uz uklanjanje zaostalih i loših izbojaka sa
panja. Intenzitet selektivne prorjede po broju stabala iznosio je 11,5 % i bio je znatno
manji od intenziteta selektivne prorjede sa uklanjanjem zaostalih i loših stabala sa
panja (32,8 %). Intenzitet po temeljenici je bio približno isti (selektivna prorjeda 26,9
%, selektivna prorjeda uz uklanjanje zaostalih stabala 29,8 %).
Na osnovu navedenog može se zaključiti da je tokom provođenja prorjede u
panjači poželjno, pored uklanjanja direktnih konkurenata, reducirati i broj stabala sa
panja uklanjajući loša i stabla zaostala u rastu. Na taj način efekti prorjeđivanja su
bolji, naročito ako se ima u vidu da se čišćenjem loših i zaostalih izbojaka sa panja, i
to umanjuje konkurencija odabranim stablima u pogledu vode i mineralnih materija.
Pored toga, na površini tla dolazi više svjetla koje pospješuje mikrobiotsku aktivnost i
povoljno utiče na klijanje i razvoj prirodnog podmlatka.
Literatura - References
ALIKALFIĆ, F. 1970: Izbojna snaga nekih lišćara. Savez inžinjera i tehničara šumarstva
i industrije za preradu drveta, Sarajevo.
ALIKALFIĆ, F. 1998: Lisnik i lisničke šume u Bosni i Hercegovini. Šumarski fakultet u
Sarajevu, Sarajevo.
BEUS, V. 1984: Vertikalno raščlanjenje šuma u svjetlu odnosa realne i primarne
vegetacije u Jugoslaviji. ANUBiH, Radovi LXXVI, knj. 23, Sarajevo: 23-32.
BOLTE, A., 1999a: Canopy thinning, light climate and distribution of Calamagrostis
epigejos (L.) ROTH in a Scots pine forest (Pinus sylvestris L.). Verhandl. d. Ges. f.
Ökologie 29, Spektrum Akademischer Verlag Heidelberg: 9-18.
BOLTE, A.; LEßNER, C.; MÜLLER, J.; KALLWEIT, R., 2001: Zur Rolle der Bodenvegetation
im Stoff- und Wasserhaushalt von Kiefernökosystemen – Level II-Untersuchungen in
Brandenburg. Beiträge für Forstwirtschaft und Landschaftsökologie 35: 26-29.
BURLICA, C.; STEFANOVIC, V., 1988: Neki ekoloski problemi rekonstrukcije
degradiranih Šuma. Šumarstsvo i prerada drveta 1-3: 21-26.
BURSCHEL, P., HUSS, J. 1997: Grundriss des Waldbaus: ein Leitfaden für Studium und
Praxis – Parey, 485 S., Berlin.
79
Analiza stanišnih uslova i optimiranje uzgojnih mjera u panjači bukve na lokalitetu "Musići" kod Sarajeva
80
Ćemal Višnjić, Faruk Mekić, Sead Vojniković, Besim Balić, Sead Ivojević
81
Analiza stanišnih uslova i optimiranje uzgojnih mjera u panjači bukve na lokalitetu "Musići" kod Sarajeva
STOJANOVIĆ, O., BURLICA, Č., IZETBEGOVIĆ, S., KOPRIVICA, M., LAZAREV, V., LUTERŠEK,
D., MEKIĆ, F., PAVLIČ, J., PINTARIĆ, K., STEFANOVIĆ, 1986 a: Ekološko-proizvodne
karakteristike (proizvodni potencijal), dugoročni ciljevi i mogućnosti proizvodnje drveta, na
staništima izdanačkih šuma bukve u SR BiH. Šumarski fakultet, naučno-istraživački
projekat, str.1-120., Sarajevo.
STOJANOVIĆ, O., ĐURĐEVIĆ, J., KOPRIVICA, M., LAZAREV, V., LUTERŠEK, D., MEKIĆ, F.,
PAVLIČ, J., PINTARIĆ, K., STEFANOVIĆ, V., VRLJIČAK, J. 1986 a: Ekološko-proizvodne
karakteristike (proizvodni potencijal), dugoročni ciljevi i mogućnosti proizvodnje drveta, na
staništima izdanačkih šuma hrasta kitnjaka u SR BiH. Šumarski fakultet, naučno-
istraživački projekat, str.1-99., Sarajevo.
VIŠNJIĆ, Ć. 2006: Aufforstung von sommertrockenen Standorten mit heimischen Baumarten
in Bosnien, Dissertation, Goettingen.
VUKMIROVIĆ, V., STOJANOVIĆ, O. 1966: Zapremina i zapreminski prirast šikara bukve,
hrasta, graba i jasena u Bosni. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u
Sarajevu. Knjiga 11. sv. 4.
YOSHIDA, T.; KAMITANI, T., 1997: The stand dynamics of a mixed coppice forest of
shade-tolerant and intermediate species. For. Ecol. Mange. 95: 35-43.
Sammary – Sažetak
Coppice beech forests in Bosnia and Herzegovina cover 351.000 hectares and occur
mainly in very gut soil condition. The high productive potential of the sites is not
adequately utilized. Therefore, in the second half of last century worked on conversion
in high forest. All methods were based on direct and indirect conversion. Researches
show that the direct conversion of beech coppice in high forest should be avoided.
Indirect conversion with optimization of tending operations can give good results. For
beech coppice forests younger than 60 years recommended selective thinning with
selecting 200-300 trees which are gut spread by area. For older than 60 year beech
coppice forests they recommended uniform system. For better orientation for the way
of conversion coppice forests in high forests it is need to know stand condition of
coppice forests. Of stand and structural indicators are the most important: age of
coppice forests, stand condition of beech coppice forests, generation of shoots, number
of seed trees, natural regenerations. Beside them is necessary to know the degree of
canopy. Light as an environmental factor is of decisive importance for microbiological
activity in soil, humus decomposition and occurrence of natural regenerations. Beech
coppice forest at the site Musici, based on analysis of these factors, there are optimal
conditions for starting conversions in high forest. It should carry out selective thinning
with cutting bad shoots from stump.
Beech coppice forest at the site Musici was formed cutting high forest and shoots at
upper level belong to the first generation. Therefore, it should be treated with a high
forest. The most number of shoots are at the lowest diameter classes and that number
is reduced to a larger diameter classes and a structure similar of uneven-aged type of
forest or usually termed "selection forest".
82
Ćemal Višnjić, Faruk Mekić, Sead Vojniković, Besim Balić, Sead Ivojević
In the beech coppice forest at the site Musici near Sarajevo, there are the most of
stump with one or two shoots. Maximal numbers of shoots from stump are 10, and
there are only two stumps with 10 shoots.
On two experimental plots were carried out in two ways thinning as follows: selective
thinning and selective thinning with cutting of bad shoots from stump. By selective
thinning intensity of cutting by the number of trees was 11,5 % and by selective
thinning and cutting of bad shoots 32,8 %. Intensity of logging by tree basal area was
by selective thinning 26,9 % and by selective thinning and cutting of bad shoots from
stump 29,8 %.
Based on the above we can conclude, that during work on the thinning it is desirable
addition of selective thinning, reduced number of bad shoots from stump. So it
reduces competition for water and minerals for selected trees in beech coppice forest.
In addition, the more light reaches beech coppice forests which improves the
microbiological activity and occurrence of natural regenerations
83