Putkaradze Msoflios EnaTa Reestri Da Sakartvelo
Putkaradze Msoflios EnaTa Reestri Da Sakartvelo
Putkaradze Msoflios EnaTa Reestri Da Sakartvelo
tariel futkaraZe
1 t.futkaraZe, 2005; t.futkaraZe, 2005a; t.futkaraZe, 2006; t.futkaraZe, 2008, # 2, gv. 46-62;
t.futkaraZe, 2008a.; ix., agreTve: http://www.scribd.com/people/documents/312450-tariel-putkaradze.
uduri; 5. azerbaijanuli; 6. somxuri; 7. lazuri anu Wanuri; 8. megruli; 9.
afxazuri; 10. svanuri; 11. osuri. aqve aRvniSnavT, rom am kvalifikaciebis
Camosayalibeblad avtorma (P.J. Hillery) cxra weli iSroma (1996-2004)2.
qvemoT warmovadgenT Tanamedroveobis erT-erT cnobil proeqts
"msoflios enaTa reestri", romelic Tavisi arsiT eTnosTa da enaTa
enciklopediuri atlasia. eTnolingvisturi kvalifikaciebisa da rukebis
ZiriTadi avtoria moskovis saxelmwifo universitetis profesori iuri
koriakovi. "msoflios enaTa reestri" gamoqveynebulia ruseTis
mecnierebaTa akademiis lingvistikis institutis grifiT.
winaswarve SevniSnav, rom proeqtis Teoriuli wanamZRvrebis mixedviT
(i. koriakovi, t. maisaki) xalxTa klasifikacia xdeba enebis mixedviT da ara
piriqiT3; Tumca iqve irkveva, rom avtorebi undoblad ekidebian enisa da
dialeqtis gammijnav maTTvis cnobil kriteriumebs. enad Tu kilod
saxeldebisas SedarebiT loialurad uyureben sabazo leqsikis
erTgvarobas; Tumca, amgvari midgoma maTive kvalifikaciebs ayenebs eWvqveS
(mag., Tundac, qarTulisa da megrulis, zemo da qvemo svanuris gamijvnisas).
samecniero-sainformacio qselSi saqarTvelos Sesaxeb iuri koriakovis
mier Seqmnili sami sxvadasxva rukaa; samive aqtiurad gamoiyeneba.
Tanamedrove qarTveluri enobrivi samyaros aRsawerad qarTulenovan
vikipediaSic ki ualternativodaa warmodgenili i.koriakovis produqcia
(2008 wlis oqtomber-noembris monacemebiT); kerZod, qarTuli vikipediis
gverdze, linkiT "kavkasiuri enebis atlasi, qarTveluri enebi" gavdivarT
Semdeg rukaze (http://linguarium.iling-ran.ru/maps/1-all.gif):
2 Sdr.: TiTqmis analogiuria XX saukunis 30-iani wlebis sabWouri midgomac (ix., mag., i.
stalini, 1951, gv. 18).
3 i. koriakovi, t. maisaki, 2001 (ix., agreTve: http://linguarium.iling-ran.ru/sys.shtml): "классификация
народов должна основываться на Систематике языков, а не наоборот".
2
orive rukisa da maTi ganmartebebis mixedviT erTiani qarTveluri
enobrivi samyaro (erTi dedaena da aTeulobiT dialeqti) dayofilia xuT
cocxal da erT mkvdar enad4; Sesabamisad, Tanamedrove qarTveli eri
(eTnosi) warmodgenilia 5 xalxad (eTnosad); kerZod, moskoveli kolegebis
azriT, damoukidebeli enebia: megruli, lazuri, qarTuli, zemosvanuri
(baluri ena) da qvemosvanuri5, xolo damoukidebeli eTnosebia (EG):
megreli, lazi, qarTveli, baleli (zemo svani) da qvemo svani.
saerTaSoriso mimoqcevaSi saqarTvelos Sesaxeb arsebobs i. koriakovis
mesame rukac6:
4
meore rukaze ratomRac sxvadasxva feriTaa aRmosavlurqarTuli kiloebi da imerul-
gurul-aWarul-imerxeul-taouri... Tanac, taouri mkvdar dialeqtadaa miCneuli.
5 sxvagan i. koriakovi qarTvelTa 6 enas gamoyofs: megruli, lazuri, Zveli qarTuli,
saSualo qarTuli, saeklesio qarTuli, svanuri (i. koriakovi, 2006, gv. 39-42; Sdr., i.
koriakovi 1 darguuli enis nacvlad 18 enas gamoyofs: darguul kiloebs enebad acxadebs).
6 prof. qevin TuiTis rekomendaciiT es ruka komentarebisTvis gadmomigzavna lingvisturi
3
sinamdvileSi, kolxuri arqeologiuri kulturis sazRvrebi da berZnul-
urartuli Zveli istoriuli cnobebi cxadyofen, rom qarTvelTa istoriuli
saxelmwifo kolxac da saerToqarTveluri enis bazaze Seqmnili kolxuri
kulturac, faqtobrivad, mTel istoriul saqarTvelos moicavda. aseve,
sarwmunoa msjeloba, rom ucxour wyaroebSi dadasturebuli terminebi: kolxa
da aRmosavleTis iberia Zvel wyaroebSi mainc sinonimebia; istoriul qarTul
wyaroebSi maT termini qarTli Seesatyviseba7. Sesabamisad, adreul periodSi
eTnonimi kolxi "yovelTa qarTvelTa" (qarTvelur TemTa: svanTa, egriselTa,
mesxTa...) aRmniSvneli saxelia. SegviZlia vTqvaT, rom 20-30 saukunis win
eTnonimi kolxi moicavda dRevandel megrelTa, taoelTa lazTa, mesxTa,
aWarelTa, svanTa Tu gurulTa winaprebs, romlebic erTian qarTul
(/qarTvelur) eTnoss qmnidnen8.
nuravin ifiqrebs, rom i. koriakovi kargad ar icnobs qarTvelur
sinamdviles da, magaliTad, amitom hgonia, rom zemo da qvemo svanebi
sxvadasxva eTnosebia. i. koriakovis rukebidan Tu komentarebidan Cans, rom is
zedmiwevniT erkveva saqarTvelos istoriaSic da awmyoSic; prof. iuri
koriakovma kargad icis saqarTvelos yvela soflis mdebareobac da ama
Tu im soflis mosaxleobis metyvelebis Taviseburebanic.
bunebrivia, i. koriakovisTvis cnobilia, rom svanebic, megrelebic,
gurulebic, aWarlebic da sxva kuTxis qarTvelebic Tavs miiCneven erTiani
qarTuli samwignobro kulturis Semoqmedebad; man icis isic, rom mis mier
enebad saxeldebul idiomebs zogi mecnieri qarTuli enis kiloebad Tvlis.
amis miuxedavad, is mainc, ratomRac, megrelebs, lazebs, zemo svanebsა da
qvemo svanebs araqarTvelebad - qarTvelebisgan (georgian) gansxvavebul
eTnosebad acxadebs da maT dialeqtebs damoukidebel enaTa rigSi
warmoadgens.
vfiqrob, es SemTxveviTi ar aris:
i. koriakovis kvalifikaciebi ar efuZneba mecnierul safuZvlebs da
sabWouri, politizebuli mecnierebis inerciiTaa gakeTebuli (mizani:
"gaTiSe da ibatone!").
Cven Sors varT im azrisgan, rom mxolod imperiuli centris (am
SemTxvevaSi, moskovis) umaRlesi skolebis mecnierebi arian politizebuli
kvalifikaciebis avtorebi; koriakov-hilar-gipertisა da sxvaTa mier
Seqmnili rukebis sayrdeni debulebebi mravladaa sabWoTa periodis
qarTul samecniero gamocemebSic.
globalur qselSi ualternativod arsebuli amgvari antimecnieruli
rukebisa Tu kvalifikaciebis arsebobaa imis safuZveli, rom saerTaSoriso
eqspertebi ara mxolod afxazeTsa da e.w. samxreT oseTs, aramed
saqarTvelos sxva ZirZvel mxareebsac aRar Tvlian saqarTvelod9.
bolos, SemogTavazebT rukebs, romlebic, vfiqrobT, gacilebiT
adekvaturad asaxaven qarTuli enisa da qarTveluri kiloebis gavrcelebis
suraTs; Sdr.:
qarTuli enis gavrcelebis veli (ruka pirvelad gamoqveynda 2005 wels,
monografiaSi: "qarTvelebi", gv. 621):
7
t. futkaraZe, 2008a, gv. 32
8
t. futkaraZe, 2008a.; vrclad ix., t.futkaraZe, qarTvelebi, quTaisi, 2005
9 am fonze ratom gvikvirs, rom dRes Cveni mxardamWeri dasavleTeli politikosebic ki
terminebiT: "qarTveli" (georgian), "saqarTvelo" (georgia) aRar moiazreben saqarTvelos
naxevarze mets?
4
qarTveluri kiloebis sazRvrebi (rukis megrul-svanuri nawili
pirvelad gamoqveynda 2007 wlis "qarTvelur memkvidreobaSi" t. XI, gv. 348)10:
5
damowmebuli literatura
i. koriakovi, t. maisaki, 2001 - Коряков Ю.Б., Майсак Т.А. Систематика языков мира
и базы данных в интернете, "Труды Международного семинара "Диалог '2001"
по компьютерной лингвистике и ее приложениям. М., 2001"
i.koriakovi, 2006 - Ю. Г. Коряков, Атласс Кавказских языков с приложением
полного реестра языков, М. 2006.
i. stalini, 1951 - i. stalini, marqsizmi da nacionaluri sakiTxi, Tb., 1951
t.futkaraZe, 2005 - t.futkaraZe, qarTvelebi, nawili I, qristianobamdeli
epoqa, quTaisi, 2005.
t.futkaraZe, 2005a - t.futkaraZe, eTnolingvisturi terminebi da evropuli
qartia umciresobaTa enebis Sesaxeb, quTaisi, 2005.
t.futkaraZe, 2006 - t.futkaraZe, saTave da perspeqtiva qarTuli samwignobro
enisa", Tb., 2006,
t.futkaraZe, 2008 - t.futkaraZe, kidev erTxel mcdari eTnolingvisturi
kvalifikaciebis Sesaxeb, gelaTis mecnierebaTa akademiis Jurnali,
2008, # 2, gv. 46-62;
t.futkaraZe, 2008a - t.futkaraZe, qarTvelTa dedaena da dialeqtebi,
quTaisi, 2008.
reziume
prof. tariel futkaraZe
6
am rukebisa da maTi ganmartebebis mixedviTac erTiani qarTveluri
enobrivi samyaro (erTi dedaena da aTeulobiT kilo) dayofilia xuT
cocxal da erT mkvdar enad; Sesabamisad, Tanamedrove qarTveli eri
(eTnosi) warmodgenilia 5 xalxad (eTnosad); kerZod, moskoveli kolegebis
azriT, damoukidebeli enebia: megruli, lazuri, qarTuli, zemosvanuri
(baluri ena) da qvemosvanuri; Sesabamisad, damoukidebeli eTnosebia (EG):
megreli, lazi, qarTveli, baleli (zemo svani) da qvemo svani.
araadekvaturia mesame rukac, romlis arsebiTi "siaxle" is aris, rom
erTmaneTTan gaTanabrebulia terminebi: samegrelo da istoriuli kolxa
(Colkhis); kerZod, i. koriakovis rukis mixedviT gamodis, rom megrelebi enobriv-
kulturul-eTnikurad sxva qarTvelebisgan gamijnulni arian sul mcire 3000
welia.
sinamdvileSi, kolxuri arqeologiuri kulturis sazRvrebi da berZnul-
urartuli Zveli istoriuli cnobebi cxadyofen, rom qarTvelTa istoriuli
saxelmwifo kolxac da saerToqarTveluri enis bazaze Seqmnili kolxuri
kulturac, faqtobrivad mTel istoriul saqarTvelos moicavda. ufro
sarwmuno Cans, rom eTnonimi kolxi im periodSi moicavda dRevandel
megrelTa, taoelTa lazTa, mesxTa, aWarelTa, svanTa Tu gurulTa winaprebs,
romlebic erTian qarTul (/qarTvelur) eTnoss qmnidnen.
i. koriakovis kvalifikaciebi ar efuZneba mecnierul safuZvlebs da
sabWouri, politizebuli mecnierebis inerciiTaa gakeTebuli (mizani:
"gaTiSe da ibatone").
saerTaSoriso qselSi ualternativod arsebuli amgvari
antimecnieruli rukebisa Tu kvalifikaciebis arsebobaa imis safuZveli,
rom saerTaSoriso eqspertebi ara mxolod afxazeTsa da e.w. samxreT
oseTs, aramed saqarTvelos sxva ZirZvel mxareebsac aRar Tvlian
saqarTvelod.
Summary
Linguistic-Ethnic Description of the Modern Georgians according to the
“Linguarium Register” (Linguarium.iling-ran.ru) and Reality
According to the data concerning the Georgians, found in the world’s basic
encyclopedias and directories (http://www.ethnologue.com;
(http://vlib.iue.it/history/asia/georgia.html), without any scientific arguments more
than a half of the Georgians are not considered as the Georgians.
In the present study a well-known project “Linguarium Register” is discussed,
on the basis of the theoretical preconditions of which, “the classification of peoples
should be made according to the languages, and not vice versa”. The main author
of the ethnolinguistic qualifications and the Atlas is Yuri Koryakov, Professor of
Moscow State University; the Atlas is published by the Institute of Linguistics of the
Russian Academy of Sciences.
In the network of scientific information, there are three different maps of
Georgia created by Yuri Koriakov; all three are used actively. Two maps by
Y.Koriakov are also used without alternative for the description of the modern
Kartvelian linguistic world in the Georgian-language Wikipedia too (on the basis of
7
the evidence of October-November, 2008: (http://linguarium.iling-ran.ru/maps/1-
all.gif; http://linguarium.iling-ran.ru/maps/14-kartv.gif).
According to these maps and their explanations woo, the single Kartvelian
linguistic world (one native language and dozens of dialects) is divided into five
living and one dead languages; respectively, the present-day Georgian ethnos is
represented as 5 ethnoses; in particular, in the view of our colleagues from Moscow:
Megrelian, Laz, Georgian, Upper Svan (the Bal language) and Lower Svan are
independent languages; accordingly, Megrel, Laz, Georgian, Balian (Upper Svan)
and Lower Svan are independent ethnoses (EG). In addition, Old Georgian is
regarded as a dead language.
The third map is inadequate too, the essential “novelty” of which is that the
terms Samegrelo and historical Colchis (Colkhis) are equaled to each other; in
particular, according to Y.Koryakov’s map it follows that linguistically, culturally
and ethnically the Megrels have been separated from other Georgians for at least
3000 years.
In reality, the boundaries of Colchian archeological culture and ancient Greek-
Urartian historical evidence attest to the fact that the Georgians’ historical state
Colchis as well as Colchian culture, created on the basis of the common Kartvelian
language, in fact covered entire historical Georgia. It seems more reliable that the
ethnonym Colchian at that period covered the ancestors of the present-day Megrels,
Taoans, Laz, Meskhs, Acharans, Svans or Gurians, who formed a single Georgian
(/Kartvelian) ethnos.
Y.Koryakov’s qualifications are not based on scientific foundations and are
made by inertia of soviet, politicized science (the purpose: “Divide and rule!”).
Similar anti-scientific maps and qualifications, existing without alternative in
the international network, entail that international experts do not consider as Georgia
not only Abkhazia and the so-called South Ossetia, but other ancient regions of
Georgia as well.
Резюме
Проф. Т.Путкарадзе
8
государственного университета Юрий Корьяков; атлас опубликован под
грифом лингвистического института Российской Академии наук.
В научной информационной сету существуют три различные карты о
Грузии, созданные Юрием Корьяковым. Для описания современной
картвельской языковой среди в грузинской википедии, также безальтернативно
используются две карты Ю.Корьякова (по данным октября-ноября 2008 года:
(http:// Linguarium.iling-ran.ru/maps/1-all.gif; (http:// Linguarium.iling-
ran.ru/maps/14-kartv.gif).
Согласно этим картам и их толкованиям, единая картвельская языковая
среда (один основной язык и десятки говоров) разделена на пять живых и один
мёртвый язык; соответственно, современный грузинский народ (этнос)
представлен 5 этносами; в частности, по мнению московских коллег,
самостоятельными языками являются: мегрельский, лазский, грузинский,
верхнесванский (бальский) и нижнесванский; соответственно,
самостоятельными этносами являются (EG): мегрел, лаз, грузин, верхнесван и
нижнесван.
Неадекватна и третья карта, существенная «новизна» которой заключается
в том, что друг к другу приравниваются термины: Самегрело и историческия
Колха (Colkhis); в частности, согласно карте Ю.Корьякова получается, что
мегрелы в языковом, культурном и этническом отношении отделены от
остальных грузин на протяжении минимум 3000 лет.
В действительности, колхские архeологические культурные границы и
греко-уруртские древние исторические сведения свидетельствуют о том, что
как историческое государство грузин Колха, так и колхская культура, созданная
на базе общекартвельского языка, фактически объединяла всю историческую
Грузию. Более достоверным представляется то, что этноним колх в тот период
включал в себя предков сегодняшних мегрелов, лазов, месхов, аджарцев,
сванов, гурийцев, жителей Тао. . . которые создавали единый грузинский
(картвельский) этнос.
Квалификация Ю.Корьякова лишены научных оснований и сделаны по
инерции советской, политизированной науки (цель: «разделяй и властвуй!»).
Такое безальтернативное существование в международной сети подобных
антинаучных карт и квалификаций является причиной того, что
международные эксперты уже не признают частью Грузии не только Абхазию
и т.н. Южную Осетию, то и другие исконно грузинские земли.