Wilhelm Röntgen

Wilhelm Conrad Röntgen
Rođenje	27. ožujka 1845. Lennep, Njemačka
Smrt	10. veljače 1923. München, Njemačka
Narodnost	Nijemac
Polje	Fizika
Institucija	Sveučilišta u Strasbourgu, Hohenheimu, Gießenu, Würzburgu i Münchenu
Alma mater	ETH Zürich
Poznat po	X-zrake
Istaknute nagrade	Nobelova nagrada za fiziku (1901.)
Prvi dobitnik Nobela za fiziku

Wilhelm Conrad Röntgen (Lennep, 27. ožujka 1845. – München, 10. veljače 1923.), njemački fizičar.

Röntgen je 1895. otkrio posebnu vrstu elektromagnetskog zračenja, X-zrake (poslije nazvane rendgenske). Ustanovio je da djeluju na fotografsku ploču, prolaze kroz različite materijale i ioniziraju zrak kojim prolaze. Konstruirao je rendgenske cijevi s konkavnom katodom i platinskom antikatodom. Za to otkriće dobio je 1901. Nobelovu nagradu za fiziku te je tako postao prvi dobitnik ove nagrade.

Wilhelm Conrad Röntgen je rođen u Lennepu (danas dijelu grada Remscheida), u obitelji krojača. Kada mu je bilo tri godine, obitelj se preselila u Nizozemsku, u Apeldoorn, gdje je i odrastao.^[1]

Röntgen je studirao na sveučilištu u nizozemskom Utrechtu i na ETH u Zürichu, gdje je diplomirao strojarstvo. Godine 1869. doktorirao je na Sveučilištu u Zürichu.

Od 1867. do 1871. predavao je na Sveučilištu u Strasbourgu, kada je postao profesor na Poljoprivrednoj akademiji u Hohenheimu. Godine 1876. vratio se u Strassbourg na tri godine kao profesor fizike. Od 1879. do 1888. bio je pročelnik katedre za fiziku na Sveučilištu u Gießenu, kada prelazi na mjesto pročelnika katedre za fiziku na Sveučilištu u Würzburgu. Godine 1900., prema posebnom zahtjevu bavarske vlade, Röntgen prelazi na minhensko Sveučilište, gdje ostaje do kraja života.^[2]

Pogrešno se vjeruje da je Röntgen x-zrake pronašao slučajno. Slučaj je bio samo utoliko što je zavjesu barijevog platinacijanida, koju je pripremio za jedan od narednih eksperimenata, osvijetlio prije nego što ju je upotrijebio. Naime, tijekom 1895. Röntgen je, poput brojnih fizičara, ispitivao efekte visokog napona na električno pražnjenje u razrijeđenim plinovima u vakuumskim cijevima. Krajem te godine već su se ispitivali efekti katodnih zraka van vakuumskih cijevi. U pripremi jednog od takvih eksperimenata testirao je aparaturu u mraku i primijetio je nekakvo svjetlucanje na stolu, metar od aparature, kad god bi uključio visoki napon. Pošto se u ponovljenim pokušajima zbivala ista stvar, upalio je šibicu i shvatio da svjetlucanje dolazi od barijevog platinocijanida, koji je tu bio odložen čekajući neki od sljedećih eksperimenata.

Röntgen je nagađao da se radi o novoj vrsti zraka (katodne zrake su već bile poznate). Sljedećih nekoliko tjedana je jeo i spavao u laboratoriju, neprekidno ispitujući osobine novih zraka, koje je privremeno nazvao X-zrake, koristeći matematičko označavanje za nepoznatu veličinu. Premda je znanstveni svijet kasnije, kada je Röntgen postao poznat, zrake po njemu nazvao rendgenskima, on je radije koristio izraz X-zrake. I danas se u svakodnevnom govoru medicinska aparatura za snimanje X-zrakama naziva rendgen.

U studenom 2004. Međunarodna unija za čistu i primjenjenu kemiju dala je 111. elementu u periodnom sustavu ime roentgenij.

Röntgen je umro 1923. od raka. Vjeruje se da rak nije bio posljedica njegova rada s ionizirajućom radijacijom, jer je u tim istraživanjima proveo samo kratko vrijeme, a bio je jedan od rijetkih pionira istraživanja radioaktivnosti koji je redovito koristio olovnu zaštitu.

Wilhelm Röntgen na Wikimedijinoj ostavi

• Biografija na nobelprize.org (en)