Mirko Božić – Wikipedija/Википедија

Mirko Božić (Sinj, 21. rujna 1919. - Zagreb, 1. kolovoza 1995.) je hrvatski književnik.

Studirao je pravo u Beogradu. Sudjelovao je NOP-u. Bio je direktor Drame HNK u Zagrebu te profesionalni književnik i urednik časopisa "Kulturni radnik", "Literatura", "Književnik" i tjednika "Telegram'", a kasnije intendant zagrebačkog HNK i potpredsjednik Sabora. Najvažniji dio njegova opusa je romaneskna Trilogija o Kurlanima. Objavljivao je novele, scenarije za filmove ("Djevojka i hrast"), TV drame i serije (Čovik i po), te radiodrame.

Jedan je od potpisnika Novosadskog dogovora o zajedničkom srpskohrvatskom jeziku 1954. godine.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]

Mirko Božić na sajtu IMDb

Godišnje nagrade Vladimir Nazor za književnost

Za književnost

1959: Vesna Parun • 1962: Petar Šegedin • 1964: Dobriša Cesarić i Jure Kaštelan • 1965: Ranko Marinković • 1966: Jure Franičević-Pločar • 1968: Slobodan Novak • 1969: Krsto Špoljar • 1970: Stanko Lasić i Antun Šoljan • 1971: Oto Šolc • 1972: Nikola Milićević i Svetozar Petrović • 1973: Živko Jeličić • 1974: Marin Franičević • 1975: Vesna Krmpotić i Predrag Matvejević • 1976: Zvane Črnja i Milivoj Solar • 1978: Drago Kekanović i Milivoj Slaviček • 1979: Ivan Katušić i Miroslav Slavko Mađer • 1980: Tito Bilopavlović i Nikica Petrak • 1981: Ivan Slamnig i Danijel Dragojević • 1983: Zvonko Maković • 1984: Luko Paljetak • 1985: Nedjeljko Fabrio i Zvonimir Majdak • 1986: Viktor Žmegač • 1987: Nusret Idrizović i Augustin Stipčević • 1988: Branimir Bošnjak • 1989: Zvonko Mrkonjić • 1990: Bruno Popović • 1991: Željka Čorak • 1992: Slavko Mihalić • 1993: Sibila Petlevski • 1994: Ivan Golub • 1995: Ante Stamać • 1996: Jozo Laušić • 1997: Željko Knežević • 1998: Jakša Fiamengo • 1999: Goran Tribuson • 2000: Stanko Andrić • 2001: Drago Glamuzina • 2002: Andriana Škunca • 2003: Renato Baretić • 2004: Luko Paljetak • 2005: Delimir Rešicki • 2006: Mate Ganza • 2007: Mirko Kovač • 2008: Anka Žagar • 2009: Ivana Šojat-Kuči • 2010: Nada Gašić • 2011: Zoran Ferić • 2012: Tatjana Gromača • 2013: Milko Valent • 2014: Josip Mlakić • 2015: Delimir Rešicki • 2016: Krešimir Nemec

Za životno djelo

1962: Miroslav Krleža • 1967: Vjekoslav Kaleb i Dragutin Tadijanović • 1968: Gustav Krklec i Dobriša Cesarić • 1969: Vjekoslav Majer • 1970: Nikola Šop • 1971: Miroslav Feldman • 1972: Šime Vučetić • 1973: Novak Simić • 1974: Marijan Matković • 1975: Ranko Marinković • 1976: Vladimir Popović • 1977: Drago Ivanišević • 1978: Joža Horvat • 1979: Marin Franičević • 1980: Josip Barković • 1982: Vesna Parun • 1983: Jure Franičević-Pločar • 1984: Aleksandar Flaker i Jure Kaštelan • 1985: Mirko Božić • 1986: Vojin Jelić • 1987: Živko Jeličić • 1988: Ivan Slamnig • 1989: Slobodan Novak • 1990: Olinko Delorko • 1991: Petar Šegedin • 1992: Ivo Frangeš • 1993: Srećko Diana • 1994: Nikola Miličević • 1995: Rajmund Kupareo • 1996: Slavko Mihalić • 1997: Ivan Kušan • 1998: Miroslav Slavko Mađer • 1999: Vesna Krmpotić • 2000: Stanko Lasić • 2001: Ivo Brešan • 2002: Gajo Peleš • 2003: Viktor Žmegač • 2004: Josip Tabak • 2005: Irena Vrkljan • 2006: Miroslav Šicel • 2007: Nedjeljko Fabrio • 2008: Zvonimir Mrkonjić • 2009: Milivoj Solar • 2010: Ivan Aralica • 2011: Nikica Petrak • 2012: Luko Paljetak • 2013: Tonko Maroević • 2014: Zvonimir Majdak • 2015: Pavao Pavličić • 2016: Dubravko Jelčić

p r u Dobitnici NIN-ove nagrade
1954–1992	1954. Dobrica Ćosić (Koreni) • 1955. Mirko Božić (Neisplakani) • 1956. Oskar Davičo (Beton i svici) • 1957. Aleksandar Vučo (Mrtve javke) • 1958. Branko Ćopić (Ne tuguj, bronzana stražo) • 1959. • 1960. Radomir Konstantinović (Izlazak) • 1961. Dobrica Ćosić (Deobe) • 1962. Miroslav Krleža (Zastave) • 1963. Oskar Davičo (Gladi) • 1964. Oskar Davičo (Tajne) • 1965. Ranko Marinković (Kiklop) • 1966. Meša Selimović (Derviš i smrt) • 1967. Erih Koš (Mreža) • 1968. Slobodan Novak (Mirisi, zlato i tamjan) • 1969. Bora Ćosić (Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji) • 1970. Borislav Pekić (Hodočašće Arsenija Njegovana) • 1971. Miloš Crnjanski (Roman o Londonu) • 1972. Danilo Kiš^a (Peščanik) • 1973. Mihailo Lalić (Ratna sreća) • 1974. Jure Franičević-Pločar (Vir) • 1975. Miodrag Bulatović (Ljudi sa četiri prsta) • 1976. Aleksandar Tišma (Upotreba čoveka) • 1977. Petko Vojnić Purčar (Dom sve dalji) • 1978. Mirko Kovač (Vrata od utrobe) • 1979. Pavle Ugrinov (Zadat život) • 1980. Slobodan Selenić (Prijatelji) • 1981. Pavao Pavličić (Večernji akt) • 1982. Antonije Isaković (Tren 2) • 1983. Dragoslav Mihailović (Čizmaši) • 1984. Milorad Pavić (Hazarski rečnik) • 1985. Živojin Pavlović (Zid smrti) • 1986. Vidosav Stevanović (Testament) • 1987. Voja Čolanović (Zebnja na rasklapanje) • 1988. Dubravka Ugrešić (Forsiranje romana reke) • 1989. Vojislav Lubarda (Vaznesenje) • 1990. Miroslav Josić Višnjić (Odbrana i propast Bodroga u sedam burnih godišnjih doba) • 1991. Milisav Savić^a (Hleb i strah) • 1992. Živojin Pavlović (Lapot)
1993–2005	1993. Radoslav Petković (Sudbina i komentari) • 1994. Vladimir Arsenijević (U potpalublju) • 1995. Svetlana Velmar Janković (Bezdno) • 1996. David Albahari (Mamac) • 1997. Milovan Danojlić (Oslobodioci i izdajnici) • 1998. Danilo Nikolić (Fajront u Grgetegu) • 1999. Maksimilijan Erenrajh (Karakteristika) • 2000. Goran Petrović (Sitničarnica "Kod srećne ruke") • 2001. Zoran Ćirić (Hobo) • 2002. Mladen Markov (Ukop oca) • 2003. Vladan Matijević (Pisac iz daleka) • 2004. Vladimir Tasić (Kiša i hartija) • 2005. Miro Vuksanović (Semolj zemlja)
2006–2024	2006. Svetislav Basara (Uspon i pad Parkinsonove bolesti) • 2007. Dragan Velikić (Ruski prozor) • 2008. Vladimir Pištalo (Tesla, portret među maskama) • 2009. Grozdana Olujić (Glasovi u vetru) • 2010. Gordana Ćirjanić (Ono što oduvek želiš) • 2011. Slobodan Tišma (Bernardijeva soba) • 2012. Aleksandar Gatalica (Veliki rat) • 2013. Goran Gocić (Tai) • 2014. Filip David (Kuća sećanja i zaborava) • 2015. Dragan Velikić (Islednik) • 2016. Ivana Dimić (Arzamas) • 2017. Dejan Atanacković (Luzitanija) • 2018. Vladimir Tabašević (Zabluda Svetog Sebastijana) • 2019. Saša Ilić (Pas i kontrabas) • 2020. Svetislav Basara (Kontraendorfin) • 2021. Milena Marković (Deca) • 2022. Danica Vukićević (Unutrašnje more) • 2023. Stevo Grabovac (Poslije zabave)
^a Odbio nagradu.

Normativna kontrola	WorldCat identiteti VIAF: 12438033 LCCN: n88625592 ISNI: 0000 0001 0870 860X GND: 118659677 SUDOC: 077924908 BNF: cb12957950r (podaci) BIBSYS: 4026177 NLA: 35800278 NKC: jo2002100787 CONOR.SI: 16758371