Mikena – razlika između verzija
m r2.7.1) (robot Dodaje: tr:Miken |
m uklanjam zastarelu oznaku center |
||
| (Nije prikazano 12 međuverzija 11 korisnika) | |||
| Red 1: | Red 1: | ||
{{Coord|37|43|51|N|22|45|22|E|type:landmark_region:GR_scale:2000|display=title}} |
|||
{{Koordinate|37_43_53.36077976460956_N_22_45_53.54461669921875_E_type:landmark_scale:4_region:GR|37° 43' 53" SG Š, 22° 45' 54" IGD}} |
|||
{{slično|drevnom gradu|kulturu kojoj je pripadao ovaj grad|Mikenska kultura}} |
|||
[[image:Mycenae lion gate dsc06382.jpg|thumb|250px|right|Lavlja vrata u Mikeni]] |
|||
{{UNESCO-svjetska baština |
|||
[[image:Mycenae lion gate detail dsc06384.jpg|thumb|Lavlja vrata (detalj)]] |
|||
|ime mjesta = Arheološki lokaliteti Mikena i [[Tirint]] |
|||
<!--[[Datoteka:Lion Gate at Mycenae.JPG|thumb|200px|Lavlja vrata u Mikeni]]--> |
|||
|slika = Lions-Gate-Mycenae.jpg |
|||
|godina = [[1999.]] <small>(33. zasjedanje)</small> |
|||
|vrst baštine = Kulturno dobro |
|||
|mjerilo = i, ii, iii, iv, vii |
|||
|ugroženost = ne |
|||
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/941 |
|||
|država = {{flag|Grčka}} |
|||
<br> |
|||
<center>{{Lokacijska karta|Grčka|width=200|float=center |
|||
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |
|||
|label=Mikena|position=right |
|||
|lat_deg=37|lat_min=43|lat_sec=51|lat_dir=N |
|||
|lon_deg=22|lon_min=45|lon_sec=22|lon_dir=E |
|||
}}<small>Lokacija Mikene u Grčkoj</small></center> |
|||
}} |
|||
'''Mikena''' je [[arheologija|arheološki]] lokalitet na sjeveroistoku [[Peloponez]]a u [[Grčka|Grčkoj]]. U [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeću pr. Kr.]] Mikena je postala jednim od glavnih središta [[Egejska kultura|Egejske kulture]]. Zbog njezine važnosti cijeli se razdoblje [[Povijest Grčke|grčke povijesti]] od [[1600. pr. Kr.]] do [[1100. pr. Kr.]] naziva [[Mikenska kultura|mikenskim razdobljem]]. |
|||
[[Datoteka:Mycenae.jpg|mini|lijevo|500px|Današnji izgled Mikene]] |
|||
[[Datoteka:Grave-Circle-A-Mycenae.jpg|mini|lijevo|250px|Grobni krug A u Mikeni]] |
|||
== Iskopine == |
|||
'''Mikena''' (starogrčki: ''Μυκήναι'', [[Grčki jezik|Grčki]]: Μυκήνες), je [[arheologija|arheološko]] nalazište u [[Grčka|Grčkoj]], koje se nalazi oko 90 km jugozapadno od [[Atina|Atine]], na severoistočnom delu [[Peloponez]]a. |
|||
[[Heinrich Schliemann]] [[1876]]. godine otkrio je bogato opremljen krug grobova pored [[Lavlja vrata|Lavljih vrata]] (slika desno) u Mikeni što je potvrdilo [[Homer]]ov opis grada "bogatog [[zlato]]m". Drugi krug grobova iskopao je grčki arheološki servis izvan zidova tvrđave [[1951]]. godine. Oba kruga datiraju iz [[16. stoljeće pr. Kr.|16. stoljeća pr. Kr.]] i otkrivaju zapanjujuće bogatstvo. Osim u Mikeni, nađeni su u [[Tirint]]u, blizu Arga u Argolidi, Monidi i Thorikosu u [[Atika|Atici]], Orhomenu u Beociji, Volu u [[Tesalija|Tesaliji]], Vafiju u Lakoniji, Kakovatosu u Elidi, te na [[Kreta|Kreti]], u blizini [[Knossos]]a ([[tolos]] iz Opate, s kvadratnom prostorijom). Tolose nalazimo i u [[Etruščani|etrurskoj kulturi]] (Voltera i Orvioto), u prapovijesnoj kulturi [[Sardinija|Sardinije]] ([[nuraghi]]) i u drugim prapovijesnim kulturama. |
|||
U drugom milenijumu pne. Mikena je bila jedan od najvažnijih centara grčke civilizacije, vojno utvrđenje koje je dominiralo velikim delo južne Grčke. Period grčke istorije od [[1600. pne.]] do oko [[1100. pne.]] naziva se mikenskim periodom. |
|||
[[Datoteka:Treasury of Atreus Mycenae.jpg|mini|lijevo|200px|Prilaz (dromos) [[Atrejeva riznica|Atrejeve riznice]]]] |
|||
Iako su tvrđavu sazidali Grci, smatra se da naziv nije grčki, već je verovatno predgrčko ime koje su oni nasledili od prethodnih naseljenika. Predgrčki jezik je ostao nepoznat, a nema posebnih dokaza da je pripadao [[Indoevropski jezici|indoevropskim jezicima]]. |
|||
[[Datoteka:MaskeAgamemnon.JPG|mini|desno|200px|[[Agamemnon]]ova maska]] |
|||
U klasično i predhelenističko vrijeme u Grčkoj tolos je bio u funkciji hrama, ili herona i javlja se vrlo rijetko: u [[Delfi]]ma, [[Epidaur]]u, [[Olimpija|Olimpiji]] i [[Samotraki]], a javlja se i u rimskoj arhitekturi (hram Rome i Auguste u Ateni, Vestin hram i [[Panteon u Rimu]]). |
|||
U 14. st. pr. Kr. Mikena je dostigla vrhunac svog blagostanja i sjaja, te su u to vrijeme sagrađene najveće kraljevske grobnice – tolosi, kao što je tzv. ''[[Atrejeva riznica]]'' (Atrej je bio legendarni mikenski kralj i Agamemnonov otac). Ona spada među najljepše i najdojmljivije arhitektonske spomenike te vrste i tog vremena i to na području i kontinentalne i otočne Grčke. Takve kružno nadsvođene odaje od kamena, obično do pola ukopane u zemlju, sa dugim prilaznim hodnikom (''dromos''), počinju od 1450. pr. Kr. zamjenjivati raniji tip kraljevskih grobnica u Mikeni i drugim mjestima u kontinentalnoj Grčkoj. |
|||
Veruje se da je [[Akropolj|akropolj]] ili "visoki grad" Mikene utvrđen u ranom 15. veku pne, na osnovu jednog pronađenog groba iz tog perioda. Oko [[1350. pne.]] utvrđenje akropolja i okolna brda ponovo su sazidana u "kiklopskom" stilu zato što su blokovi stena bili tako ogromni tako da se u kasnijim vekovima verovalo da su ih gradili jednooki divivi poznati kao [[Kiklop|Kiklopi]]. Unutar ovih zidina, od kojih delovi još postoje, izgrađene su monumentale palate. |
|||
[[Datoteka:mikena_rekon.jpg|left|thumb|Verovatni izgled Mikene]] |
|||
U kasnijim periodima Mikenci nisu sahranjivali svoje kraljeve u grobovima, a umesto toga su gradili ogromne kružne grobnice nalik na košnice zvane "tolosi". Najveću do njih pronašao je nemački arheolog [[Hajnrih Šliman]]. On nije shvatio da je u pitanju grobnica već ga je nazvao Atrejeva riznica. |
|||
Stariji krug ''B'' sadrži 26 grobova u obliku rova,najstariji su siromašno opremljeni, ali bogatstvo grobnih predmeta povećava se tijekom razdoblja korištenja. Krug ''A'' je osigurao mjesto za šest masivnih grobova u obliku rova i ukupno je sadržavao 19 ukopa. Dva kasnija groba iz kruga ''B'' i svi grobovi kruga ''A'' najznačajniji su po masivnim izrezbarenim nadgrobnim pločama. |
|||
Najpoznatiji mikenski spomenik su Lavlja vrata, koja su sazidana oko [[1250. pne.]]. U to vreme Mikena je bila napredan grad, čija se politička, vojna i ekonomska moć širila čak do [[Krit]]a, [[Pil]]a na zapadnom Peloponezu i do [[Atina| Atine]] i [[Teba|Tebe]]. Međutim, do [[1200. pne.]], moć Mikene je opadala da bi u 12. veku potpuno propala. To se tradicionalo pripisuje [[Dorci|dorskoj]] invaziji Grčke sa severa, iako neki istoričari danas sumnjaju da se takva invazija dogodila. |
|||
Najizražajnija odlika grobova iz kruga ''A'' je veće bogatstvo pohranjenih grobnih darova od onih u grobovima kruga ''B'', što ukazuje da je u njima bila sahranjena kraljevska obitelj. Grobovi muškaraca bili su opremljeni bogatim svečanim oružjem uključujući i niz bodeža ukrašenih prizorima krajolika i [[lov]]a. Žene su ukrašavane bogatim zlatnim nakitom poput dijadema, koluta sašivenih na mrtvački pokrov i [[Bronca|brončanih]] broševa s gornjim dijelovima od [[Dijamant|dijamanata]] i [[kristal]]a. Nekoliko ogrlica od [[jantar]]a uvezenih iz [[Sjeverna Europa|Sjeverne Europe]],ukazuju na razvijenu trgovačku razmjenu na velikim udaljenostima u to vrijeme. Svi grobovi opskrbljeni su keramičkim posudama, ali najbogatiji grob imao je vaze prekrivene zlatom i [[srebro]]m, uključujući i posude za zdravice u čast bogova koje su korištene prilikom pogrebnih svečanosti. |
|||
[[image:Mykene.Treasure.of.Atreus.tholos.jpg|thumb|300px|Ulaz u tzv. Atrejevu riznicu u Mikeni, koja je zapravo kružna grobnica – tolos]] |
|||
Sećanje na mikensku moć održalo se u grčkoj misli u kasnijim vekovima, opšte poznato kao "grčki mračni vek". U epovima kasnijih Grka, naročito Homerovoj ''[[Ilijada|Ilijadi]]'' i ''[[Odiseja|Odiseji]]'', sačuvana su sećanja na mikenski period. U Homerovom epu [[Agamemnon]], kralj Mikene, bio je vođa Grka u [[Trojanski rat|Trojanskom ratu]]. |
|||
Možda su najznačajniji pronalasci maske za lice prekrivene zlatom pronađene u krugu ''A''. Pronađeno je ukupno 5 maski koje stilizirano prikazuju lica pokojnika. Osnovni model posmrtne maske pronađen je u jednom od kasnijih grobova kruga ''B''. |
|||
U ranom klasičnom periodu, Mikena je ponovo bila nastanjena, mada nikad nije povratila raniju moć. Mikenci su se [[Termopilska bitka|borili u Termopilskom klancu]] i [[Bitka kod Plateje|kod Plateje]] za vreme [[Grčkopersijski ratovi|Grčkopersijskih ratova]]. Godine [[468. pne.]], ratnici iz [[Arg]]a su zauzeli Mikenu i proterali njeno stanovništvo. U helenističkom i [[Rim|rimskom]] periodu, ruševine Mikene bile su samo turistička atrakcija (kao što su i sada). Izgrađen je mali grad koji je služio potrebama turista. U kasnijem rimskom periodu grad je napušten. |
|||
== Povezano == |
|||
==Arheološka iskopavanja== |
|||
* [[Lavlja vrata]] |
|||
Prva iskopavanja Mikene vršio je grčki arheolog Pitakis [[1841]]. On je pronašao i obnovio Lavlja vrata. Godine [[1874]]. Šliman je izvršio kompletno iskopavanje. Šliman je verovao u istorijsku tačnost Homerovih priča pa ja na taj način i tumačio nalazište. On je pronašao drevnu kraljevsku grobnicu sa kraljevskim skeletom i spektakularnim pogrebnim predmetima. Kada je pronašao zlatnu posmrtnu masku u jednoj od grobnica, uzviknuo je "Gledate Agamemnovo lice!" |
|||
* [[Atrejeva riznica]] |
|||
* [[Megaron]] |
|||
== Vanjske veze == |
|||
[[image:Mikena.JPG|thumb|250px|right|Zidine Mikene]] |
|||
{{WProjekti |
|||
| commonscat = Mycenae |
|||
| commonscatsh = Mikena |
|||
}} |
|||
{{Svjetska baština u Grčkoj}} |
|||
Od Šlimanovih dana mnoga naučna iskopavanja u Mikeni su vršili uglavnom grčki arheolozi ali i Britanska škola u Atini. Akropolj je otkopan [[1902]]. a okolna brda su metodološki istraživana u kasnijim iskopavanjima. |
|||
[[Kategorija:Mikenska Grčka]] |
|||
Danas je Mikena, jedan od ključnih gradova evropske civilizacije, popularno turističko odredište, na par sati vožnje od Atine. Nalazište je dobro očuvano, tako da i danas ruševine "kiklopskih" zidina i palata na akropolju izazivaju divljenje turista, naročito ako se ima na umu da su izgrađene hiljadu godina pre spomenika klasične Grčke. |
|||
[[Kategorija:Egejska kultura]] |
|||
[[Kategorija:Arheološka nalazišta u Grčkoj]] |
|||
==Vidi još== |
|||
[[Kategorija:Drevni grčki gradovi]] |
|||
*[[Mikenska Grčka]] |
|||
[[Kategorija:Svjetska baština u Grčkoj]] |
|||
*[[Agamemnon]] |
|||
*[[Mikenska umetnost]] |
|||
==Spoljašnje veze== |
|||
*[http://www.bsa.gla.ac.uk/ British School at Athens] |
|||
*[http://www.bsa.gla.ac.uk/archive/mycenae/index.html British School at Athens Mycenae page] |
|||
*[http://www.losttrails.com/pages/Hproject/Mycenae/Mycenae.html black and white photo essay of Mycenae] |
|||
[[category:Mikenska kultura|*]] |
|||
[[categiry:Svjetska baština]] |
|||
[[category:Antička Grčka|M]] |
|||
[[category:Antika|M]] |
|||
[[be:Мікены]] |
|||
[[be-x-old:Мікены]] |
|||
[[bg:Микена]] |
|||
[[br:Mykenai]] |
|||
[[ca:Micenes]] |
|||
[[cs:Mykény]] |
|||
[[cy:Mycenae]] |
|||
[[da:Mykene]] |
|||
[[de:Mykene]] |
|||
[[el:Μυκήνες]] |
|||
[[en:Mycenae]] |
|||
[[eo:Mikeno]] |
|||
[[es:Micenas]] |
|||
[[et:Mükeene]] |
|||
[[eu:Mizenas]] |
|||
[[fa:موکنای]] |
|||
[[fi:Mykene]] |
|||
[[fr:Mycènes]] |
|||
[[fy:Mysene]] |
|||
[[gl:Micenas]] |
|||
[[he:מיקנה]] |
|||
[[hr:Mikena]] |
|||
[[hu:Mükéné]] |
|||
[[is:Mýkena]] |
|||
[[it:Micene]] |
|||
[[ja:ミケーネ]] |
|||
[[ka:მიკენე]] |
|||
[[ko:미케네]] |
|||
[[la:Mycenae]] |
|||
[[lb:Mykene]] |
|||
[[lt:Mikėnai]] |
|||
[[mk:Микена]] |
|||
[[nl:Mycene]] |
|||
[[nn:Mykene]] |
|||
[[no:Mykene]] |
|||
[[pl:Mykeny]] |
|||
[[pt:Micenas]] |
|||
[[ro:Micene]] |
|||
[[ru:Микены]] |
|||
[[sc:Micene]] |
|||
[[simple:Mycenae]] |
|||
[[sk:Mykény]] |
|||
[[sl:Mikene]] |
|||
[[sr:Микена]] |
|||
[[sv:Mykene]] |
|||
[[tr:Miken]] |
|||
[[uk:Мікени]] |
|||
[[vi:Mycenae]] |
|||
[[zh:迈锡尼]] |
|||
Aktualna verzija od 20. augusta 2023. u 18:31
37°43′51″N 22°45′22″E / 37.73083°N 22.75611°E
Ovo je članak o drevnom gradu. Za kulturu kojoj je pripadao ovaj grad, vidi Mikenska kultura. | Arheološki lokaliteti Mikena i Tirint | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
 Grčka
  Mikena | |
| Registriran: | 1999. (33. zasjedanje) |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | i, ii, iii, iv, vii |
| Ugroženost: | no |
| Referenca: | UNESCO |
Mikena je arheološki lokalitet na sjeveroistoku Peloponeza u Grčkoj. U 2. tisućljeću pr. Kr. Mikena je postala jednim od glavnih središta Egejske kulture. Zbog njezine važnosti cijeli se razdoblje grčke povijesti od 1600. pr. Kr. do 1100. pr. Kr. naziva mikenskim razdobljem.
Heinrich Schliemann 1876. godine otkrio je bogato opremljen krug grobova pored Lavljih vrata (slika desno) u Mikeni što je potvrdilo Homerov opis grada "bogatog zlatom". Drugi krug grobova iskopao je grčki arheološki servis izvan zidova tvrđave 1951. godine. Oba kruga datiraju iz 16. stoljeća pr. Kr. i otkrivaju zapanjujuće bogatstvo. Osim u Mikeni, nađeni su u Tirintu, blizu Arga u Argolidi, Monidi i Thorikosu u Atici, Orhomenu u Beociji, Volu u Tesaliji, Vafiju u Lakoniji, Kakovatosu u Elidi, te na Kreti, u blizini Knossosa (tolos iz Opate, s kvadratnom prostorijom). Tolose nalazimo i u etrurskoj kulturi (Voltera i Orvioto), u prapovijesnoj kulturi Sardinije (nuraghi) i u drugim prapovijesnim kulturama.
U klasično i predhelenističko vrijeme u Grčkoj tolos je bio u funkciji hrama, ili herona i javlja se vrlo rijetko: u Delfima, Epidauru, Olimpiji i Samotraki, a javlja se i u rimskoj arhitekturi (hram Rome i Auguste u Ateni, Vestin hram i Panteon u Rimu).
U 14. st. pr. Kr. Mikena je dostigla vrhunac svog blagostanja i sjaja, te su u to vrijeme sagrađene najveće kraljevske grobnice – tolosi, kao što je tzv. Atrejeva riznica (Atrej je bio legendarni mikenski kralj i Agamemnonov otac). Ona spada među najljepše i najdojmljivije arhitektonske spomenike te vrste i tog vremena i to na području i kontinentalne i otočne Grčke. Takve kružno nadsvođene odaje od kamena, obično do pola ukopane u zemlju, sa dugim prilaznim hodnikom (dromos), počinju od 1450. pr. Kr. zamjenjivati raniji tip kraljevskih grobnica u Mikeni i drugim mjestima u kontinentalnoj Grčkoj.
Stariji krug B sadrži 26 grobova u obliku rova,najstariji su siromašno opremljeni, ali bogatstvo grobnih predmeta povećava se tijekom razdoblja korištenja. Krug A je osigurao mjesto za šest masivnih grobova u obliku rova i ukupno je sadržavao 19 ukopa. Dva kasnija groba iz kruga B i svi grobovi kruga A najznačajniji su po masivnim izrezbarenim nadgrobnim pločama.
Najizražajnija odlika grobova iz kruga A je veće bogatstvo pohranjenih grobnih darova od onih u grobovima kruga B, što ukazuje da je u njima bila sahranjena kraljevska obitelj. Grobovi muškaraca bili su opremljeni bogatim svečanim oružjem uključujući i niz bodeža ukrašenih prizorima krajolika i lova. Žene su ukrašavane bogatim zlatnim nakitom poput dijadema, koluta sašivenih na mrtvački pokrov i brončanih broševa s gornjim dijelovima od dijamanata i kristala. Nekoliko ogrlica od jantara uvezenih iz Sjeverne Europe,ukazuju na razvijenu trgovačku razmjenu na velikim udaljenostima u to vrijeme. Svi grobovi opskrbljeni su keramičkim posudama, ali najbogatiji grob imao je vaze prekrivene zlatom i srebrom, uključujući i posude za zdravice u čast bogova koje su korištene prilikom pogrebnih svečanosti.
Možda su najznačajniji pronalasci maske za lice prekrivene zlatom pronađene u krugu A. Pronađeno je ukupno 5 maski koje stilizirano prikazuju lica pokojnika. Osnovni model posmrtne maske pronađen je u jednom od kasnijih grobova kruga B.
 | U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Mikena |
 | Arheološki lokalitet Ege (Aigai)• Atenska Akropola • Hram Apolona Epikura u Basi • Sveta Gora Atos • Manastir Dafni • Delos • Delfi • Asklepijevo svetište u Epidauru • Manastir Hosios Lukas • Stari dio grada Krfa • Meteora • Mikena i Tirint • Mistras • Nea Moni na Hiosu • Olimpija • Srednjovjekovni grad Rodos • Hora, Manastir Jovana Bogoslova i Spilja Apokalipse na Patmosu • Ranokršćanski i bizantski spomenici u Solunu • Pitagoreion i Heraion na Samosu |  | |
1) Zajednička svjetska baština Grčke, Italije, Španjolske i Maroka | |||