1. 100 izmjena u zadnjih 365 dana bih promijenio u "15 radnih dana u zadnjih 60 dana". Pod radnim danom mislim dan u kojem je suradnik napravio barem jednu promjenu u glavnom imenskom prostoru ili u "Dodatak".
2. Patrolerski uvjet: ili 30 dana patrolerskog staža ili 2 neuspjela pokušaja kandidiranja za patrolera (čime se poništava mogućnost zloporabe prava veta radi osobnih netrpeljivosti i drugih krivih razloga)
3. Uvjet za stjecanje prava: 60% glasova, 50 je premalo
4. Skidanje ovlasti: Obavezno pokretanje zahtjeva za mišljenje administratora, gdje admini u roku od 7 dana mogu raspraviti problem.
   • Alternativa: obični Zahtjev za mišljenje, gdje bi svi suradnici mogli zajedno raspraviti tijekom 7 dana, a tek onda bi bilo tko imao pravo pokrenuti zahtjev za skidanje ovlasti, recimo u roku od 7 dana, nakon čega se slučaj smatra zastarjelim.

--Argo Navis (razgovor) 01:04, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

1. Ne bih ništa mijenjao ali bih nadodao i jedan takav uvjet, dakle minimalno 100 doprinosa u zadnjih 365 dana i određeni broj radnih dana u zadnjih 60 dana. Pod određenim brojem mislim na neki manji broj jer ovo je previše. Naime prvi ja doprinosim koliko mi to dopušta moje slobodno vrijeme, a ponekad zna proći i po nekoliko mjeseci da uopće ne otvorim Wikipediju. Mislim da je pet dana dovoljno.
2. 30 dana patrolerskog staža, određeni broj pregledanih promjena i da, moglo bi se uvesti i to pravilo da se suradniku nakon, ja bih rekao, trećeg neuspjelog pokušaja da postane patroler, omogući kandidatura za admina.
3. 50% + 1 glas bi po mom mišljenju bilo dovoljno. Pa i predsjednika države biramo na istu shemu.
4. Pod skidanjem ovlasti sam na to i mislio. Dakle ide se sa zahtjevom za mišljenjem administratora. To je dovoljno.--Braco Dubrovnik 01:16, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Koliko se ja razumijem, prijedlog Brace mi se čini savršeno razumnim. Jedino ovo za 100 doprinosa nisam sasvim siguran, jer npr. ja osobno vrlo osciliram u broju doprinosa. No, ako je prijedlog Brace "u paketu", ja bih vjerojatno (moram se o tome konzultirati s kolegama koji stvar bolje poznaju) bio "za", taman time potencijalno minirao sebe. =) Ante Vranković (razgovor) 01:45, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Moj prijedlog:

1. Kod izglasavanja novih pravila, svi postojeći administratori podvrgavaju se reizboru po novim pravilima.
2. "Election week" - nakon dvije godine svim se postojećim administratorima poništava status i isti idu na reizbor glasovanjem zajednice. Novi kandidati mogu biti predloženi u bilo kojem trenutku, nije potrebno čekati tjedan potvrde starih administratora.

Ovim se prijedlogom pokušavaju unijeti elementi demokratskih izbora u ovaj projekt i spriječiti okoštavanje jedne administratorske garniture koja bi s vremenom mogla stvoriti interesnu skupinu.--Dean72 (razgovor) 02:07, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Reizbor administratora je nešto o čemu se već raspravljalo. Administratori su prvi među jednakima, ali istovremeno i prvi na udaru kad su u pitanju sporovi, sukobi, nerazumijevanje pravila ili bilo kakve razmirice. Na taj način dolaze u situaciju da im svi suradnici kojima su ukazivali na nepravilnosti, ili koji su blokirani zbog vandalizama, zatrpavanja nedavnih promjena, neznanja ili bilo kojega drugog, ali opravdanog razloga, neće dati svoj glas prilikom reizbora, točnije velika je vjerojatnost da će glasovati protiv njih. Time se administratori dovode u nepovoljnu poziciju pa samim tim njihov rad postaje otežan jer onaj tko želi zadržati status administratora neće se upuštati u nikakve sporove, izbjegavati će blokirati suradnike ili im se zamjerati na bilo koji način. Tu dolazimo do situacije da administratori koji svoj posao ne rade dobro, jer se ne žele nikome zamjerati pa se ne upuštaju u rješavanje sporova, ne opominju ili ne blokiraju suradnike, prilikom reizbora imaju prednost pred onim administratorima koji svoj posao rade sukladno pravilima, rješavaju sporove (pri čemu će se nekome morati zamjeriti), opominju ili kažnjavaju suradnike koji zaslužuju kaznu (nastavi niz). Dakle, administratori ne trebaju ići u reizbor, ali mogu biti razriješeni ovlasti na način opisan u prijedlogu promjena pravila.--Braco Dubrovnik 03:28, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Prag za valjano glasovanje bi trebalo biti većina tj. 50% + 1 glas. Da se ne gubi vrijeme onih koji su uložili vrijeme, jedan od administratora koji će se postaviti kao arbiter bi trebao glasovati na na zaključku. I ako se dogodi da je 50%-50% i nakon toga, onda se svi Neutralni glasovi broje kao negativni. Vodomar (razgovor) 08:05, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

što se tiće doprinosa treba se napraviti funkcija koja će uzeti u obzir: staž, broj edita ukupno, broj kilobajta ukupno, broj edita u zadnjih godinu dana, i broj kilobajta u zadnjih godinu dana. Iz toga bi mogao dobiti neki broj koj bi imao ovaj format <broj1>@<broj2> gdje je broj 1 = ((broj ukupnih edita / broj godina na wikiju)/(broj edita preko postojanja wikipedije / broj godina)) @ ((broj edita u zadnih godinu dana)/broj edita na wikipediji u godini dana) , zatim treci broj = broj kilobajta u godini / broj edita u godini suradnika . Ovim se nece penalizirati suradnici koji pisu "rat i mir" na hr wikpediji. Ovako bi mogli napraviti neke statistike. Broj1, broj2 i broj3 bi se trebao pomnoziti s 100 da bi se dobio neki broj i onda mozemo rangirati suradnike po tome i odluciti koje su mjere i kako evaluirati suradnike. Prvi broj ce biti razlomak koji ce pokazati koliko je suradnik napisao clanaka i to ide prema prosjeku wikipediji, isto tako broj kilobajta i edita pokazat ce suradnike koji pisu velike romane na wikiju. Vodomar (razgovor) 08:05, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Ovo bi bilo samo još jedno davljenje suradnikâ novim izborima. Ljudi nisu voljni stalno glasovati, to se vidi po izboru za Izabrani članak.

Drugo, ako je netko dobar, onda nema problema. Šta ćemo mijenjati ljude koji dobro rade? Čemu izbori? Ljudi su došli pisati članke, a ne visiti po raznim izborima.

O reizborima se prije govorilo i to ne samo na ovom projektu. Wikipedija NIJE demokracija niti simulacija demokracije. Zaključilo se je da nema smisla, jer je očigledno da će zlonamjernik napraviti neku podvalu ciljanom administratoru, prikazati ga u lošem svjetlu, onda osvanuti s biračkom vojskom (tome pridodajte površne i povodljive suradnike) i ukloniti administratora koji mu ne odgovara, a sve na štetu projekta. Daklem, idealno za sve koji vole izazivati kaos, a Wikipedija nije anarhija (bezvlašće).

S druge strane, neaktivni administrator ili administrator koji izbjegava nepopularne (ili bilo koje) zadaće lako bi prolazio te reizbore.

Ova je šema loša, jer stimulira destruktivno lutkarenje. Kubura (razgovor) 07:38, 1. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Mogao bi se samo složiti s Bracom i Kuburom, jer sve što su napisali stoji. Administratori su prvi među jednakima, ali istovremeno i prvi na udaru kad su u pitanju sporovi, sukobi, nerazumijevanje pravila ili bilo kakve razmirice. - ako se uzme ova Bracina rečenica u obzir te činjenica da je hrvatska wikipedija relativno mali projekt (ne tako mali po broju članaka, ali mali po broju administratora koji rješavaju razmirice svih vrsta), onda ideja o reizboru koja ima smisla na većim projektima izgleda kao pucanje u nogu. Topom. Načelno dobra ideja, procjenjujem da će pravi trenutak za uvođenje toga na hr wikipediju biti negdje oko 2040. godine. SpeedyGonsales 23:03, 5. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Pravo kažeš. A i Kubura dobro kaže, navodeći admiistratore koji izbjegavaju tzv. nepopularni posao, opomene i blokiranje, pa čak i staju na stranu takvim suradnicima deblokiranjima, čime privlače k sebi vojsku glasača. --Zeljko (razgovor) 23:34, 5. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Ima još nešto, obični suradnici koji su stalno u sukobi sa administratorima, šta bi tek radili kao administratori. I to treba navest da zbog takve, i to bi trebao biti uvjet za kandidiranje. --Zeljko (razgovor) 23:58, 5. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Od drveća se ne vidi šuma, tek sam sad uočio ovo: Kod izglasavanja novih pravila, svi postojeći administratori podvrgavaju se reizboru po novim pravilima - dakle imali smo jedno neuspjelo glasovanje (Argo, Dean, Conquistador) koje je pokazalo da je potrebna promjena pravila. Počeli smo raspravu, u jednom se trenutku pojavio prijedlog dva dobra kandidata, i onda su oni koji nisu izabrani počeli iznositi "principijelne zamjerke" što se ne čeka usvajanje novih pravila, čime se valjda nenamjerno želi što dulje uskratiti hrvatskoj wikipediji dobitak dva nova kvalitetna administratora. Ali sad vidim ovu još goru ideju, kad završimo raspravu o pravilima, onda bi trebali napraviti čistku postojećih admina po novim pravilima? Haloooooooooooooooooooooooo? Da ima administratora koji svoj posao rade nedovoljno dobro je nedvojbeno. Ali kao što se postaje administratorom (ili bi bar tako trebalo biti) onda kad netko zasluži taj status, ne stažem, nego radom, isto tako da bi se ostalo bez statusa mora postojati neki razlog. Upravo zato je (propali) prijedlog/nelegalno glasovanje za skidanje statusa Zeljku i Kuburi (sebe tu ne ubrajam, jer bih bio u sukobu interesa) bio nelegalan i izvan svake pameti, jer:

• ići skidati status najmarljivijim administratorima je bila jako, jako destruktivna ideja, koja hvala Bogu nije prošla!
• ići skidati status najmarljivijim administratorima bez razloga, može samo netko bez vizije i razumijevanja ovoga projekta

Nakon tog iskustva, sad bi trebali po usvajanju novih pravila konsenzusom (ili izglasavanju, ako konsenzus ne bude izvediv u neko primjereno vrijeme) otvoriti odstrel svih postojećih admina bez razloga? Napisao sam već jednom gore, ali ću ponoviti, haloooooooooooooooooooooooo? Ne vodim računa čiji je to prijedlog, ali dopisat ću ovo:

Pratio sam što se događalo na susjednim wikipedijama (sr, bs) kad su radili čistke admina iz ovih ili onih razloga (na sr ih je bilo previše, jer su imali automatizam jedno dugo vrijeme, bs je priča za sebe), uglavnom - čistka bez dovoljne pripreme i bez valjanog razloga je osakaćivanje projekta. Ne mogu dati svoj glas za sakaćenje hrvatske wikipedije, jer uz zdravu pamet to bi bilo suludo. Netko neiskusan tko ne razumije dinamiku projekata naših dimenzija može predlagati nešto što ima smisla ne projektima koji imaju tisuću-dvije administratora (engleska wikipedija), ali ne sjećam se da su oni ikad pokušali takvo što, bez obzira što bi to kod njih moglo proći bez većih šteta. Iz tuđih pogrješaka treba nešto naučiti, izvući pouku, a ne srljati u proverbijalnu maglu. SpeedyGonsales 23:59, 24. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

• Da se izbori za nove administratore raspisivaju svake dvije godine, ili vanredno ako se ukaze potreba da bi se odrzao projekt recimo ako broj aktivnih admina padne ispod neke razine
• Da se administratori biraju na rok od 5 godina
• Da adminima kojima istekne 5 godina da se stavljaju na reizbor
• Da admini koji su neaktivni odnosno imaju manje od 100 izmjena u roku od 1 godine, ili 500 u roku od 2, godine ili 2000 u zadnje 3 godine da im se oduzumu adminske duznosti Vodomar (razgovor) 03:05, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Vodomar mislim da ovaj prijedlog: "NEUTRALAN odnosno suzdržan se broji isto kao i protiv" nije ok. Neutralan glas je neutralan glas. Ne treba ga brojati ni ZA ni PROTIV. Netko ima želju glasovati ali je neodlučan. Ne možemo njegov glas računati kao glas protiv jer onda bi trebali to NEUTRALAN potpuno eliminirati iz glasovanja.--Braco Dubrovnik 03:54, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Dean i Vodomar, izbor admina na hrvatskoj Wiki NIJE izbor za astronauta koji će ići na Mjesec. Također, "resetiranje" postojećih admina je po meni uvredljivo, a i nelogično: pa nemogu svi admini CIJELO VRIJEME i uvjek iznova ispunjavati kriterije koji će sada uostalom vjerojatno biti postroženi, ovo je ipak volonterski projekt u kojem je dopušteno MALO komocije, ovo NIJE korporacija koja vam kad navršite 40 daje otkaz jer ste postali islužena raga. Nadam se da ne griješim. Ante Vranković (razgovor) 04:12, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Suradnik:Bracodbk suzdržan i neutralan glas se broji u negativi, to je tako svugdje. Ako je neki suradnik ne želi dati glas i ne želi da se broji, tada imaju izbor ne glasovati a ne staviti glas. Aktivni administratori MORAJU glasovati, osim ako nisu sposobni (zdravlje) ili nešto drugo.

Evo promotri slučaj 30 ljudi glasuje, 10 pozitivno, 10 negativno i 10 suzdržano (neutralno). 2/3 glasača je glasovalo, i sada recimo sva druga pravila su istrošena. I možda je moguće da ako se ponovi glasovanje da bude pozitivno ili negativno, no to se ne zna. Zašto gubiti vrijeme i živce, ići kroz muku. Nego da ljudi ne vise okolo i da ne glasaju neutralno, nego najbolje da ako je netko neutralan da se ako dogodi ovakav slučaj da se dogodi neriješeni rezultat da se neutralno broji kao negativno, pa je riješen slučaj. vidi http://zimmer.csufresno.edu/~johnca/ppqa5.htm Vodomar (razgovor) 07:12, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Ako imamo admine koji su ovdje dugo vremena ni samo sjede na alatima i nisu aktivni na projektu. Onda bi trebala biti neka funkcija godina ne uporabe i ne dolaženja na projekt da se oduzmu alatke. Vodomar (razgovor) 07:12, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

@Ante Vranković i Braco, nemojte podcjenjivati moć rasuđivanja iskusnih suradnika koji bi davali glas administratorima. Suradnici koji aktivno i kontinuirano sudjeluju u radu ovog projekta, točno percipiraju kakav je administrator, koji je njegov način djelovanja i da li je djelovao za dobrobit ovog projekta ili mu su mu važniji neki drugi ciljevi. Isto tako vrlo dobro percipiraju koji administratori pokazuju volju za dijalogom s neistomišljenicima i rješavanja sukoba ili im je samo važno, da se figurativno izrazim, "očuvanje moći po svaku cijenu". U ovom je trenutku evidentan dizbalans moći u korist administratora u odnosu na obične suradnike. Nije za vraga da imamo 30 administratora na možda 15-20 stvarno aktivnih suradnika i da se svi "guraju" postati administratori. Postati administrator je u ovom stanju jedini način obrane od moguće samovolje postojećih administratora i jedina mogućnost da se unesu promjene u projekt. Mora se unijeti jedan prirodni mehanizam potvrde povjerenja postojećim administratorima, u suprotnom riskiramo mogućnost samovolje s njihove strane (vidi način kako se riješila diskusija oko formata vijesti na naslovnoj stranici), te riskiramo formiranje interesnih skupina među administratorima, koji bi pak mogli djelovati u smjeru pretvaranja hr.wikipedije u politički projekt (ovo je ozbiljan problem kod nekoliko wikiprojekata u zemljama Istočne Europe i Azije). Bez automatskog mehanizma potvrde povjerenja, kratkoročni rizik je samovolja, a dugoročni rizik je, figurativno, "put u diktaturu". Ono što čini stabilnim svaki sustav utemeljen na demokratskim principima je ugrađen mehanizam promjene bez potresa. Ako toga nema, pokušaj promjene će uvijek biti traumatičan.--Dean72 (razgovor) 12:16, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Deane, što je to pravi administrator, onaj u zapećku ili onaj na bojišnici? Ono što je Braco rekao, dokle god imamo neke koji se ne zamjeraju suradnicima, a drugi su dežurni kad se trebaju vaditi vrući krompiri, ne može se govoriti o tome. Veliki dio suradnika ne razumije da se ne može na wikipediji raditi šta ga volja, i da kad netko ostavlja poruke, a ne odgovara mu na njih, čini budalu od njega. Pa, na forumu se izleti vani ako se radi mimo pravila, a kamoli ovdje gdje se traži ipak malo veći stupanj komunikacije, tolerancije i razumijevanja prema drugima.--_MaGa^{poruči mi} 13:42, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Želio bi da se prije svakog pokušaja promijene pravila izbora administratora, najprije izjasnimo što promjenama želimo postići. Po mom mišljenju bi trebali postići:

• sprječavanje glasovanja sekundarnim računima
• sprječavanje glasovanja neaktivnih suradnika
• uvođenje transparentne procedure za cikličku potvrdu administratorskih i birokratskih ovlasti povrh procedura za njihovo dobivanje.
• mehanizam motiviranja rada administratora (Ovo se može riješiti i trećom točkom. Neaktivni admini bi teško prošli reizbor)

Da li imamo konsenzus oko ovih točaka?--Dean72 (razgovor) 12:24, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Srećom pa, Deane, R. Hrvatska je u Središnjoj, Centralnoj, Mittel Europi, pa je se tvoja opaska o istoku (svatko sudi po sebi) ne tiče. Ako meni ne vjeruješ, a ti provjeri na engleskoj Wiki (link na članak i kartu: https://en.wikipedia.org/wiki/Mitteleuropa). Nadam se da nećeš i za njih reć da su politički (krivo)intonirani, ali iskreno, ni to me od tebe ne bi iznenadilo.Ante Vranković (razgovor) 03:20, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Podsjećam opet Deana. Wikipedija nije demokracija niti simulacija demokracije. Wikipedija se zasniva na konsenzusu. Wikipedija:Glasovanje nije zamjena za raspravu.

Bilo bi idealno kad bi s moglo spriječiti zloporaba glasovanjem sekundarnim računima, slažem se s njime, ali to je nažalost praktično teško izvedivo.

Neaktivni suradnici mogu i ne moraju biti problem. Bolje neaktivni stvarni suradnik na razgovoru nego gomila ginjola na glasovanju koje uopće ne slušaju argumente druge strane.

Bolje nam je riješiti problem ginjola spavača koje traže okretanje stvari naglavce, iako nikad prije nisu razgovarali s osobama koje žele smijeniti.

Ciklička potvda - to je isto što i reizbor, a rekosmo da je reizbor loša stvar. Wikipedija:Glasovanje nije zamjena za raspravu. Stoga, ako tko kome ima šta reći, prigovoriti, onda neka mu javno pristojno prigovori. Ne kukavički napadati preko ginjole ili mesne lutke. Treba izložiti riziku popularnost svog glavnog računa. Kad se ne slaže, neka razgovara, neka pozove druge na razgovor. Neka se dogovori s neistomišljenikom. Neka prevlada znanstveni argument, a ne mehanizam biračke vojske. Biračka vojska = jogurt revolucija. Već smo davno imali dogovor zajednice radi izbjegavanja svih sukoba.

Motiviranje rada administratora. Bilo bi lijepo da administrator, kad je već prihvatio biti administrator, kad je već dobio alate, da i nešto radi kad se pojavi na projektu, ali ne da to bude kao zombi na prljavom zadatku. Ako je administrator nazočan na projektu, a vječito izbjegava obaviti nezahvalnu zadaću, onda je problem.

Wikipedija:Glasovanje nije zamjena za raspravu. Kubura (razgovor) 08:08, 1. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Ovo je sve varijacija na temu reizbora (2 godine ili 5 godina), što je jednako besmisleno kao i reizbor sam. Onda kad ćemo uvoditi reizbor, onda ćemo se dogovoriti koliko je dug mandat administratora. Danas pričati o o tome je čisti gubitak vremena. SpeedyGonsales 23:06, 5. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Kao prvo drago mi je da se konačno opet pokreće ovo pitanje s mrtve točke. Krajnje je vrijeme te se nadam da će ovaj put uspješno završiti tj. biti usvojeno.

Redom komentiram svaki dio prijedloga:

1) Uvjeti - u potpunosti se slažem.

2) Provjera - slažem se, uz napomenu za drugu točku da treba doista biti konsenzus, dakle da se slože svi aktivni administratori, a ne većina preglasavanjem u mišljenju treba li učiniti tako ili ne.

3) Pravo predlaganja - slažem se, ali treću točku treba pojasniti. Potvrdu odnosno podršku kandidaturi treba dati najmanje 5 suradnika koji imaju pravo glasa na izborima za administratore bilo prema trenutnim pravilima ili prema pravilima koja će se usvojiti ako zajednica izglasa ovaj prijedlog promjena. To treba izričito naglasiti, mislim da se to ne podrazumijeva. Drugo, mislim da podrška najmanje 5 suradnika nečijoj kandidaturi treba biti obvezna samo ako se suradnik sam kandidira za administratora, birokrata ili provjeritelja, ako ga kandidira netko drugi, mislim da treba biti kao i dosada tj. suradnik mora javno prihvatiti kandidaturu da bi ona bila valjana.

4) Prihvaćanje kandidature i povlačenje - u redu je.

5) Pravo glasa - slažem se. Jedino mi nije posve jasno što znači 50 kb sadržaja u imenskom prostoru. Valjda se misli na pisanje članaka ili dopunjavanje postojećih?

6) Proces glasovanja - slažem se uz jednu napomenu: slažem se s uvođenjem obveze da svi aktivni administratori moraju glasovati, ali postavlja se pitanje koji su kriteriji da je netko aktivan administrator? Što ako administrator ne ispunjava neki od uvjeta da bi uopće mogao glasovati? To bi se moralo pojasniti, dodati 'Aktivni administratori obvezni su glasovati na izborima za dužnosti, osim ako imaju valjanu ispriku, bez obzira ispunjavaju li sve uvjete da bi imali pravo glasa ili ne. U ovom prijedlogu ne spominju se kriteriji tko je aktivan administrator ili ne i stoga bi trebalo ovo dodati. Ja sam recimo aktivan ciklički, nekad više, nekad uopće ne. Po tome, mada administrator, ne bih imao uvijek uvjete da imam pravo glasa. Dok se to pitanje ne definira (kako vidim, nije na dnevnom redu), mislim da je ovaj dodatak nužan.

7) Prag za valjano glasovanje - u potpunosti se slažem.

8) Očitavanje ishoda - slažem se.

9) Gubitak statusa - slažem se.

10) Dodatni uvjeti - ne slažem se, to je, vidim, dodao Dean. Bracini argumenti tu stoje, ali otvoren sam da se i o tome raspravlja. Osobno mi nije problem ako bi se to možda i usvojilo.

11) Ograničavanje ponovnog kandidiranja - slažem se.

12) Rješavanje sporova - slažem se.

--Flopy ^razgovor 13:34, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Osobno mislim da je potrebna promjena pristupa a ne razrada postojećega, konkretno, da se o ovlastima treba odlučivati razgovorom a ne preglasavanjem. Osnovni razlozi za to su sljedeći:

• Dok god se o ovlastima odlučuje glasovanjem, motivacija za čaraparenje je na najvišoj mogućoj razini.
• Glasovanja koja se odluče s par glasova na jednu ili drugu stranu nepotrebno dijele zajednicu. Kao što je Uršul napisao Argu:

»Nitko ne psuje one koji glasuju drugačije, ali što će Wikipediji donijeti tvoja pobjeda za jedan glas? Misliš da će oni koji su dali glas protiv tebe biti sretni što je Argo Navis administrator? Misliš da će oni slušati svaku tvoju riječ, ili će slušati i poštivati one kao i do sada? Kako ćeš se postaviti u takvim situacijama, blokirat ćeš one koji misle drugačije?«

(Uršul)

Isti sentiment, vjerujem, dijele i oni koji su prošle jeseni glasovali za skidanje ovlasti pojedinim postojećim administratorima.

• Wikipedija u krajnjoj instanci počiva na konsenzusu, a to se odnosi i na sadržaj članaka i na odlučivanje o tome kako zajednica funkcionira.

Više sam napisao u kafiću, a budući da ti komentari pripadaju ovamo, s manjim izmjenama ih prenosim. Na žalost nemam vremena braniti svoj stav u detalje, a vidim i da rasprava ne ide u tom pravcu, tako da mi se čini da nisu velike šanse da se ovaj prijedlog uzme u obzir. Ako je doista tako, zamolio bih da se ovo uvaži kao izdvojeno mišljenje te, ako je prikladno, dokumentira kao alternativa postojećoj praksi koja bi mogla poslužiti kao osnova za neku buduću raspravu. U tom smislu bio bih zahvalan za mišljenja i iskusnijih suradnika hrwiki, i onih koji imaju više iskustva u Wiki-sredinama gdje se glasovanje u principu ne koristi za donošenje odluka (GregorB, Joy?).

Nemam čvrsto mišljenje o uvjetima za kandidaturu za ovlasti, te o dinamici kad se netko može kandidirati, odnosno kako bi se mogao inicirati postupak za potvrdu ili opoziv ovlasti. Ovako napamet, slažem da bi uvjeti za administratora trebali biti veći od uvjeta za sudjelovanje u odlučivanju o ovlastima te transparentni, a svakako je dobro da se uvede mogućnost potvrde odnosno opoziva ovlasti. Ovaj prijedlog odnosi se na:

1. uvjete za sudjelovanje u odlučivanju o ovlastima, te
2. dinamiku postupka dodjele odnosno potvrde ovlasti, s posebnim osvrtom na ulogu izjašnjavanja za-protiv.

Wikipedija u krajnjoj instanci počiva na konsenzusu, a to se odnosi i na sadržaj članaka i na odlučivanje o tome kako zajednica funkcionira. Pri tome je pojam konsenzusa fleksibilan: da bi se postigao, ne trebaju se svi složiti oko svakog detalja, ali treba postojati dobra volja i poštovanje između neistomišljenika potrebni da se rasprave privedu kraju, što se razvija samo kroz iskustvo zajedničkog rješavanja trnovitih pitanja. Preglasavanje je upravo način da se potreba za izgrađivanjem takve dobre volje i poštovanja zaobiđe i spriječi. Svaki pokušaj da se ono tobože usavrši dodatnim uvjetima je po meni zakrpa koja stvarne probleme gura pod tepih.

Također, formalni uvjeti za sudjelovanje u odlučivanju u smislu broja uređivanja itd. trebali bi biti minimalni, dovoljni da se utvrdi da je suradnik prava osoba a ne nečiji na brzinu otvoreni račun te da zna uređivati enciklopedijske članke. Postati admin ne bi trebalo biti ništa posebno, tako da pogotovo ne bi trebalo biti ništa posebno imati pravo odlučivanja o tome tko će biti admin. Konkretno, smatram da je korištenje bilo kojeg broja izmjena kao praga za glasovanje kontraproduktivno jer nagrađuje loš rad. Ako postoji potreba da se odlučivanje ograniči na "etablirane" suradnike, priklonio bih se sustavu nalik onom težinskom koji je SpeedyGonsales predložio u kafiću, sa sljedećom bitnom razlikom.

Izričito se protivim uvođenju obveze o kontinuitetu rada. Jednom kad se suradnik etablira, to bi trebalo biti to. Smatram da bi tobožnje "usavršavanje" preglasavanja formalnim sustavom bodova koji prate kontinuitet rada pretvorilo Wikipediju u aristokraciju onih koji bodove broje e kako bi mogli sudjelovati u odlučivanju (Wiki-političari) + nekolicine redovitih suradnika koji eto rade onoliko koliko Wiki-političari misle da bi trebali. To je izuzetno isključiv sustav i što god bi se njime postiglo mislim da blijedi u usporedbi s onim što bi se izgubilo, a to je sama srž onoga što Wikipediju čini slobodnom enciklopedijom -- slobodno sudjelovanje sposobnih ljudi i u radu i u odlučivanju.

Način na koji bi po meni nešto nalik glasovanju moglo doprinijeti konsenzusu je, vrlo okvirno, sljedeći:

• Svako izražavanje mišljenja za-protiv otvoreno širokom broju suradnika jest konzultativna anketa i ništa više. Kako uklopiti takve ankete u rasprave ili davanje ovlasti, o tome se može raspravljati, vidi dolje.
• Ključno, svaka kvačica za-protiv mora biti popraćena obrazloženjem. Ono može biti nešto jednostavno, npr. "slažem se s onim što veli suradnik X", ali mora postojati.
• Izuzetak bi mogla biti formalna tijela, poput npr. arbitražnog odbora, koja bi imala fiksan i poznat broj suradnika, te koristila prebrojavanje glasova samo u strogo određenim okolnostima, npr. kad se mogućnosti za argumentirani razgovor iscrpe.

Pri tome bi trebalo postići dogovor o smjernicama kada koristiti ankete i kako konzultirati njihove rezultate (ne o strogim pravilima kako prevoditi broj glasova u odluke) pri davanju ili potvrđivanju ovlasti. Takve smjernice mogle bi npr. izgledati ovako:

• Svaka kandidatura ima oblik rasprave koja traje npr. 7 dana. Anketa se vrši u nekom trenutku nakon kandidature -- npr. odmah, ili ako se pokaže da postoje nesuglasice koje nije lako riješiti, a može je započeti bilo koji sudionik. Anketa traje kraće, npr. 24 ili 48 sati, i slijedi je rasprava koja traje bar toliko.
• Kandidati koji imaju podršku manju od 60% ili čak 2/3, više za birokrate, po defaultu ne bi trebali dobiti ovlasti jer je razumno očekivati da bi to podijelilo zajednicu. Svakako imaju pravo argumentirati zašto to nije slučaj, i te argumente treba uvažiti. Međutim, budući da ne bi trebalo biti ništa posebno biti admin, ako netko nema povjerenje značajnog dijela zajednice, isto tako ne bi trebalo biti ništa posebno ni da (p)ostane običan-na suradnik-ca.
• Kandidati koji imaju podršku npr. 85% ili veću po svoj prilici imaju povjerenje zajednice. Budući da nije ništa posebno biti admin, a kandidat-kinja ima gotovo svačije povjerenje, ne bi trebalo biti ništa posebno da on ili ona i postane admin. Pri tome oni koji se njihovoj kandidaturi protive imaju pravo to argumentirati, i njihova mišljenja treba uvažiti. Postoje slučajevi u kojima je i izuzetno manjinsko mišljenje bitno respektirati pa i prikloniti mu se. Po meni, konkretno, to su slučajevi u kojima suradnik može argumentirati zašto je razumno očekivati da će bilo osobno, bilo u svojstvu pripadnika neke društvene skupine, biti nepravedno diskriminiran ako netko dobije ovlasti. U tom slučaju treba postići dogovor o tome što takva diskriminacija prestavlja, kako se može izbjeći, te što učiniti ako ipak do nje dođe.
• U rijetkim slučajevima kada je podrška negdje između te dvije razine rasprava se nastavlja. Što je podrška manja, rasprava je bliža onoj prvoj, a što je veća, ovoj drugoj. Glavni posao treba biti ponuditi kvalitetne odgovore na argumente onih koji se protive davanju ovlasti. Ako ni nakon toga nema konsenzusa, osobno bih se priklonio konzervativnom rješenju, da se ovlasti ne daju odnosno ukinu.

Iako se ovo možda čini komplicirano i neegzaktno, nije niti preglasavanje niti anarhija, a ovlasti dobivaju oni kojima velika većina zajednice doista vjeruje. Sve predložene brojke su okvirne.

Pri tome se problem čaraparenja umanjuje na po meni jedini siguran način -- tako da se minimizira motivacija da se čarape koriste. Dok god se stvari odlučuju preglasavanjem, takva motivacija je na najvišoj mogućoj razini. S druge strane, ako broj mišljenja za-protiv nije jedini kriterij za odluku motivacija za "mesno" čaraparenje značajno se umanjuje, jer bez obzira na to tko se pojavi na anketi ishod ovisi i o spremnosti za sudjelovanje u raspravi. Konkretno iako se rezultati ankete svakako mogu "nabijati", ako npr. postoji gomila ljudi koji vele "mislim kao X", a X se na kraju složi da je njezin argument nedovoljan ili se povuče iz rasprave, onda su svi njeni istomišljenici na suhom tj. trebaju nastaviti sami tamo gdje je ona stala.

Nadalje, ako se sumnja da bi ovakav sustav bio podložan subverziji od strane pravih, a ne mesnih čarapara, tj. ako se sumnja da postoje pojedinci koji će održavati nekoliko identiteta i s njima sudjelovati u raspravama kako bi stvorili privid podrške, onda mislim da je to dovoljno ozbiljno da se nekoga nepristranog, bilo unutar ili izvan hrwiki, zamoli da se pri svakom glasovanju unutar idućih nekoliko godina izvrši provjera (CU) dijela sudionika u raspravama o dodjeli ovlasti, npr. slučajno odabranih 10%. Odustati od konsenzusa samo zbog sumnji o čaraparenju znači da su čarapari već pobijedili.

Naposlijetku, da bi ovo funkcioniralo, treba postojati kultura rasprave -- trebaju postojati neki uzusi koji pomažu izvući razgovor iz ćorsokaka. Kada je razumno očekivati da suradnik koji se nađe u iznimnoj manjini odstupi od razgovora te prihvatiti rješenje suprotno od onoga koje zastupa, uvidjevši da je dobronamjerno rješenje s kojime se ne slaže bolje od nedostatka dogovora? Kada je razumno da tjera po svome i riskira osujetiti mogućnost dogovora (po meni, u slučaju mogućnosti diskriminacije, vidi gore). Kada je razumno (prema WP:ZANEMARI) izložiti razloge zašto se nečiji pristup raspravi ne doima kao argumentirani razgovor već kao inaćenje ili trolanje? Itd. itd.

Na ta pitanja nema općeg odgovora, ali bi s iskustvom iz pojedinačnih situacija njihovo rješavanje trebalo biti lakše. Suradnicima koji imaju utakmica u nogama rješavajući takva pitanja, i koji to mogu pokazati djelom -- ne riječima, ne pozivanjem na autoritet ili ovlasti, ne ukazivanjem na neki apstraktni broj bodova -- osobno ću rado popustiti i kada se s njima ne slažem.

Ugodan dan. Miranche (razgovor) 23:11, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Kratko ću komentirati:

• Glasovanju svakako treba prethoditi javna diskusija. Imam na umu formu gdje suradnici mogu postavljati kandidatima pitanja na za to predviđenoj stranici. (Detaljniji prijedlog dat ću kasnije.) Manjkavost dosadašnjih glasovanja je u tome što su se oslanjala na unaprijed formirana mišljenja o kandidatu, te nagađanja što bi ovaj napravio ili ne kao admin. Propuštena je prilika da se više dozna o kandidatima i njihovim gledanjima na stvar, i to izravno od njih samih.
• Apsolutno sam pobornik "glasovanja bez glasovanja", u en wiki stilu, ali ono nije primjenjivo (i ne primjenjuje se) npr. za izbor administratora. Međutim, treba razviti kulturu obrazlaganja/argumentiranja pri glasovanju, kao i kulturu postavljanja izazova iznesenim obrazloženjima. GregorB (razgovor) 23:28, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Diskusija postoji i na samom glasovanju pod rubrikom "komentari". Ondje pristaše i protivnici obrazlažu svoj glas ako žele. To postoji odavno na hr.wiki.

Problem: Što ako protivnik "argumentira" netočnom informacijom? Recimo, optuži kandidata "da ne održava projekt". U idućoj poruci, argumentima se podastre da taj protivnik sâm malo ili ništa ne održava projekt, a kandidat kojeg je optužio zapravo iznimno održava projekt.

Ne povodimo se primjerom en.wiki. Nije to više onaj projekt od prije 7 godina. Hr.wikipedisti dobro znaju što su doživjeli kad su išli pisati o hrvatskom jeziku.

"Propuštena je prilika da se više dozna o kandidatima i njihovim gledanjima na stvar, i to izravno od njih samih." To se i činilo na izborima za admine. Upozoravalo se na izborima to što neki suradnici koji su bili kandidirani za administratore uvijek izbjegavaju rješavati probleme, nikad ne pokušavaju posredovati, nikad ne pokušavaju smiriti strasti kad se stvari zakuhaju, nikad se ne suprotstavljaju napadačima (osobito vanjskim), nikad ne brane najvrjednije suradnike. Kandidati nisu ni riječi rekli pa nismo ni mogli doznati o njihovim gledanjima na stvar.

Problem je što su takvi ipak postali administratori, a ponašanjem nisu opovrgnuli iznesene sumnje (čast onima koji su opravdali povjerenje!), nego se aktiviraju radi izazivanja rata alatima ili kad treba izricati presude - ali samo redovnim suradnicima, napadačima se ne zamjeraju. Kubura (razgovor) 05:26, 15. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Kubura, pročitaj malo pažljivije. Rekao sam da glasovanju treba prethoditi diskusija, dok sada ne prethodi, već se odvija paralelno s glasovanjem. Nema strukturirane diskusije s kandidatima, diskutiraju mahom glasači međusobno. Molim te nemoj sugerirati da predlažem nešto što već postoji.

Što su to hr wikipedisti doživjeli na en wiki? Ostali su u manjini? I zato trebamo u potpunosti odbaciti sve što tamo postoji? Uostalom, ako ovo što predlažem ima konkretne mane, slobodno reci koje su.

Raspisat ću što sam točno imao na umu pod "pitanja kandidatima", pa će nadam se biti jasnije. GregorB (razgovor) 12:10, 15. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Iako se prvobitno išlo ovo riješiti preko koljena, ipak su se duhovi smirili pa stvar ide svojim normalnim tokom. Uskoro će brojač biti gotov, ako nakon toga neće biti većih prigovora bit će pravo vrijeme za analizu argumenata suradnika i pisanje konačnoga prijedloga promjena. Kako se čini da će rijeka Trnava biti jubilarac za 148 tisuća članaka, mislim da je primjereno napisati tiha voda brijege dere. :) SpeedyGonsales 23:46, 21. rujna 2014. (CEST)[odgovori]

Nikakvi dodatni uvjeti ne dolaze u obzir. Tko ne vidi zašto taj nikada nije bio administrator. Krećem od sebe. Blokirao sam desetine suradnika koji su kršili vrlo stroga pravila o postavljanju datoteka. Ta pravila su predviđala dugotrajne blokade od mjesec pa do godinu dana. Taj najprljaviji dio administratorskog posla smo najvećim dijelom obavljali Roberta i ja. Blokirani suradnici su upozoravani, postupalo se kranje korektno, ali su sustavnim kršenjem pravila o postavljanju datoteka, prema pravilima, a ne nečijom samovoljom, bivali blokirani. Svaki taj suradnik potencijalni je glas PROTIV prilikom reizbora administratora. A zašto? Zato što je administrator pošteno odrađivao svoj posao. Za razliku od nas dvoje neki su administratori samo lijepili predloške s dobrodošlicom. Vidite li razliku?--Braco Dubrovnik 15:13, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Slažem se. Zato sam i ja izrazio skepsu oko toga pozivajući se baš na tvoje argumente. --Flopy ^razgovor 15:17, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Naravno, na tragu toga je i komentar jednog suradnika na prošlom izboru koji je ovdje sustavno izigravao klauna, a na Zajedničkom poslužitelju je trajno blokiran zbog krađe slika, da bi na glasovanju uz glas izjavio: "Zaslužuje biti administrator za razliku od nekih sadašnjih administratora." Zato sam i replicirao Deanu iznad.[1]--_MaGa^{poruči mi} 15:28, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

To je to. Želimo li da admini svoj posao obavljaju prema pravilima, pošteno i uredno onda ih ne treba opterećivati nikakvim reizborima. Administrator nije sveta krava, ali mora biti barem malo zaštićen, a prema ovdje predloženim pravilima postoji način kako mu, ukoliko ne radi svoj posao, oduzeti status.--Braco Dubrovnik 15:35, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Mada se ne bojim reizbora, kakav god da bih ishod bio, naravno da su takvi siguran glas "protiv". Ono što mi je upadalo u oči na prošlom glasovanju je broj doprinosa suradnika "za" kontra onih "protiv". Dalo bi se i to zbrojiti, a mislim da bi ishod bio jasan. Što hoću reći? Kako netko može sa 100 i sitno doprinosa biti relevantan naspram onoga čiji se doprinosi broje u stotinama pa i tisućama? Kako protumačiti novog suradnika koji se raspituje za glasovanje i uporno provocira? Po meni, jedini logični zaključak je čaraparenje. Budimo realni: što smo znali sa 100 i sitno doprinosa? Vrlo malo. Da ne bi bilo zabune, nisam protiv reizbora niti se borim za stolicu, ali imajući u vidu ovo prije rečeno, reizbor je siguran minus onima koji su najviše u boju naspram onih koji su u zapećku i ne zamjeraju se nikome.--_MaGa^{poruči mi} 15:48, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Slažem se. Dakle, podržavam ovaj cjelokupan prijedlog uz sitne prigovore i prijedloge izmjena za koje vjerujem da će biti prihvaćene. --Flopy ^razgovor 16:57, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

I ja sam protiv reizbora, ograničava admine koji rade nepopularne poslove. --Argo Navis (razgovor) 18:25, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Ja potpuno razumijem bojazan postojećih administratora da bi sankcionirani suradnici glasovali PROTIV njih u eventualnom procesu reizbora čisto iz puke osvete, ali zaboravljate jednu važnu činjenicu koju bi vam ilustrirao primjerom. Uzmimo za primjer zadnje glasovanje za izbor Arga, Conquistadora i mene i obratite pažnju na suradnike koji su glasovali. Ja sam se malo pozabavio prebrojavanjem i statistikom i opazio vrlo interesantne stvari. Ako primijenimo samo kriterij od 500 potrebnih promjena u GIPu, od oko 120 suradnika koji su glasovali, pravo glasa bi imala 63. Kad sam uzeo u obzir par dodatnih kriterija, a to je da je suradnik uređivao u GIPu samo dva dana u protekla dva mjeseca prije glasovanja i da je dodao samo 5kb teksta člancima u protekla dva mjeseca ili u slučaju da ima pravo patroliranja, da je ispatrolirao bar 400 promjena u posljednjih mjesec dana, dobio sam otprilike ovo: 22 ljudi s pravom glasa Argo, Zeljko, Kubura, MaGa, Fraxinus, ManUsk, Sokac, El Diablo, Vodomar, Maestro, August Dominus, Wustenfuchs, Aradic, Dean72, Rovoboo, Vedran V, Silverije, Conquistador, Gregor, Radio Electrico, Veliki Blek i Plamen (naravno da ima još puno drugih koji zadovoljavaju kriterije, ali kako nisu glasovali zbog jednostavnosti sam pretpostavio da nisu zainteresirani za konkretan slučaj.) Primijenio sam kriterije koji su čak puno labaviji od onih koji se ovdje predlažu.

Pogledajte o kojim ljudima ovdje pričamo. Ovo nisu neki padobranci, koji dolaze trolirati ili vandalizirati pa da se morate bojati nekakve osvete, ovo su stalni i dugogodišnji suradnici koji drže ovaj projekt na nogama. Mi se bližimo kosenzusu oko toga da se drastično postrože uvjeti za dobivanje prava glasovanja i gotovo sigurno će se to ostvariti. Ako administratori sumnjaju da ovi suradnici gore i drugi s pravom glasa nisu u stanju razlučiti tko dobro administrira na projektu, tko je aktivan i marljiv, tko vuče nepopularne poteze jer mora slijediti pravila i tko ima sluha za zajednicu, mislim da isti debelo podcjenjuju ove ljude. Može se desiti izolirani slučaj da se netko osobno zamjeri nekom dugogodišnjem suradniku (dobiti će jedan glas PROTIV), ali ako se zamjeri većini zajednice, problem nije u zajednici, problem je u njemu. Takav ne zaslužuje biti admin. Kod dugogodišnjih suradnika nema straha da će glasovati protiv u eventualnom reizboru, jer mu je jedan admin jednom opalio karton na dva dana prije tri godine, svatko normalan ocijeniti će njegov rad i što je vrlo važno ocijeniti će njegov sluh prema volji zajednice.

Ovdje pričamo o adminima kao o ugroženoj vrsti, koja se mora štititi od osvete suradnika. Kolege suradnici, na ovom projektu postoji dizbalans u drugom smjeru: moć admina je velika i s vrlo malo kontrole, zbog čega je često dolazilo do samovolje koju sam nebrojeno puta vidio. Mora postojati mehanizam da administrator, da se opet slikovito izrazim, "polaže račune" zajednici, ali ne zajednici novajlija koji ne znaju pravila, već dugogodišnjim suradnicima koji poznaju njihov rad. Prijedlog reizbora je prijedlog uvođenja elemenata demokracije na ovaj projekt, i u skladu s onom Jimbovom da ne smije biti ništa posebno u tome da je netko administrator. Zato i inzistiram na njemu. Oprostite kolege admini, ali meni to protivljenje pravilu reizbora ipak sliči "borbi za fotelju".--Dean72 (razgovor) 22:26, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Jimbo je to rekao u davnim danima kad se nije suočio s time da mu administrator masakrira članak, ignorira podastrte argumente. Primjerice, kao što su napravili na engleskoj wikipediji s hrvatskim jezikom.

"Mora postojati mehanizam da administrator, da se opet slikovito izrazim, "polaže račune" zajednici...dugogodišnjim suradnicima koji poznaju njihov rad". Wikipedija nije sudnica. Nisu ljudi došli na projekt da bi se vječno netkome pravdali. Tko ima šta prigovoriti administratoru, neka kaže administratoru (adminu koji zbilja radi ionako uvijek prigovaraju), preko glavnog računa, a ne preko ginjole ili mesne lutke. Neka prigovarač riskira popularnost ako se pokaže da je kritizerski neutemeljeno prigovorio adminu.

Ne bori se admin za fotelju. Iskusni admin zna da destruktivci ciljaju na najkonstruktivnije suradnike, bilo neadmine koji pišu kvalitetne članke, bilo radišne admine koji dobro održavaju projekt. Ako je administratoru imalo stalo do projekta, ne će dopustiti gomili trolova, grafitera i vandala uništiti projekt. Postoji i pravilo Wikipedija:Ne ometajte rad Wikipedije da biste nešto dokazali, a puste simulacije demokracije i sudnice ometaju rad Wikipedije. Kubura (razgovor) 08:47, 1. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Puno je toga rečeno, dodaju se podnaslovi, ali teme se nužno miješaju. Predložio bih sljedeće: Neka rasprava slobodno teče, ali nakon nekog vremena bi moderator, ja predlažem da to bude @Bracodbk, trebao nabrojati ideje za promjene koje su navedene te napraviti anketu za svaku pojedinu stavku. Suradnici bi se onda izjasnili jesu li za ili protiv. Ako bi izrazita većina bila ZA ili PROTIV pojedine stavke, mogli se fokusirati na nalaženje konsenzusa oko preostalih stavki. Jer, u suprotnom, teško ćemo pohvatati konce nakon još 2 dana razgovora. Može? --Argo Navis (razgovor) 18:25, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

P.S. Da pojasnim, anketa nije isto što i glasovanje, nego više neka retrospektiva da vidimo di smo došli s konsenzusom. --Argo Navis (razgovor) 18:27, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Da, rasprava je prilično nepregledna, treba je strukturirati. Izbor, neaktivnost, reizbor i opoziv su četiri odvojene teme. Ja bih predložio da ih nekako razdvojimo, a ako bismo se trebali prioritetno fokusirati na jednu od njih, to bi, rekao bih, bio izbor. GregorB (razgovor) 18:30, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Upravo tako, molio bih predlagače da prijedloge razdvoje u zasebne odlomke, pa ćemo dalje.--_MaGa^{poruči mi} 19:23, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Na žalost više nisam u mogućnosti moderirati raspravu. Iako sam u pokušaju da rasprava bude preglednija istu razdvojio u zasebne odlomke, na glavnoj stranici prijedloga pravila je došlo do novih izmjena. Ja sam to zamišljao kao raspravu na stranici za razgovor nakon čega bih izvukao ono najbitnije, ubacio stare i dodao nove prijedloge za koje smo postigli konsenzus te konačni prijedlog dao na glasovanje. Ovim novim dodavanjem pravila potpuno sam pogubio konce pa molim Vodomara da preuzme ulogu moderatora uz napomenu da mi se nimalo ne sviđa takav način rasprave jer je sve opet postalo nepregledno.--Braco Dubrovnik 14:11, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Braco, zanemari glavnu stranu, ovdje se vodi rasprava. Iskreno, ja na nju niti neću gledati dokle god se ovdje ne usuglasimo. Vodomara i sve ostale bih zamolio da se glavna stranica ne dira niti mijenja dok se ovdje dogovori što će ići na nju.--_MaGa^{poruči mi} 14:24, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Ne znam čemu ovo vodi ali postalo je zbrda, zdola. Razdvojio sam raspravu, ispod svakog pravila ostavio prostor za prijedlog novih pravila i za raspravu o predloženim pravlima. Odem maloprije na glavnu stranicu, a tamo neka nova pravila o kojima se nije raspravljalo. Zbrčkano do bola. Nemam živaca.--Braco Dubrovnik 14:35, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Ma, zanemari glavnu stranicu, evo sam stavio na nju zamolbu i bit će sve OK.--_MaGa^{poruči mi} 14:48, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

• Da bi mogao biti kandidat za administratora, suradnik mora ispuniti dva uvjeta:
  • mora imati najmanje 30 dana staža kao ophoditelj
  • imati 500 pregledanih izmjena kao ophoditelj
• Kandidat za admina mora imati 12 mjeseci rada na wikipediji i najmanje 1000 promjena u glavnom imenskom prostoru.

• Suradnik koji ni nakon trećeg pokušaja ne postane ophoditelj, šest mjeseci nakon trećeg neuspjelog pokušaja da postane ophoditelj ima mogućnost kandidiranja za administratora.

U potpunosti podržavam ovaj prijedlog.--Braco Dubrovnik 21:35, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Podržavam.--_MaGa^{poruči mi} 23:17, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Podržavam. --Flopy ^razgovor 23:23, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Ne podržavam jer mi se ne sviđa patrolerski uvjet. Predlažem da se dozvoli iznimka ako kandidat ima 2 ili 3 kandidiranja za patrolera koja su pala zbog veta. --Argo Navis (razgovor) 23:34, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

P.S. Podržavam nakon nadopune. Ne može subjektivna loša procjena 2 admina o nečijoj pristranosti nekom trajno blokirati put prema statusu admina. To nije fer prema ostatku zajednice. Ajde nek ostane mogućnost da taj veto može usporiti nečiji napredak, iako ni s tim nisam presretan, ali trajni veto na status admina na temelju mišljenja 2 čovjeka je suludo i protiv svih principa wikipedije.--Argo Navis (razgovor) 16:55, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Podržavan. BlackArrow (razgovor) 23:38, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Ne podržavam vezivanje za ophoditeljski status. Njega paradoksalno može biti teže dobiti nego administratorski status, a ako netko baš hoće, može biti i doslovno nemoguće. Upravo suprotno: ako kandidat nije ophoditelj, a postane administrator, treba mu automatski dodijeliti i ophoditeljski status. GregorB (razgovor) 23:41, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

To je sada promijenjeno. Vodomar (razgovor) 04:35, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Protiv, dok se ne riješi konflikt između uvjeta za ophoditelja i admina. Ovo mi se čini kao školski primjer neželjenih posljedica -- uvjeti za ophoditelja u načelu imaju smisla, uvjet iskustva u ophođenju ima smisla za status admina, ali kad se to dvoje spoji, kandidaturu za admina mogu spriječiti nesporazumi ili nesuglasice s dvoje-troje postojećih ophoditelja ili administratora. Trebalo bi naći neko kompromisno rješenje -- ne znam je li Argovo najsretnije, ali to je jedan primjer -- a dok god to nije moguće, GregorovB prijedlog mi zvuči razumno. Miranche (razgovor) 06:40, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Ovdje bi stvarno valjalo nadodati da se suradniku može omogućiti kandidiranje za administratora i to xy (6?) mjeseci nakon što ni iz trećeg pokušaja ne postane patroler. Dakle prvi put se kandidirao za patrolera i nije prošao zbog čega tri mjeseca čeka novu mogućnost kandidature, nakon drugog pokušaja također ne prolazi te opet čeka tri mjeseca, treći put ne prolazi kao patroler, ide poček u trajanju od xy mjeseci i mogućnost kandidature za administratora. Ako prođe na izboru za admina onda mu automatski dodijeliti i status patrolera.--Braco Dubrovnik 14:04, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

@Bracodbk, velika ti hvala. --Argo Navis (razgovor) 14:32, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Dodana su nova dva prijedloga pa molim izjašnjavanje. Hvala.--Braco Dubrovnik 14:56, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Podržavam ako se prihvati novi uvjet da suradnik može postati kandidat za administratora šest mjeseci nakon trećeg neuspjelog pokušaja da postane ophoditelj--Dean72 (razgovor) 01:21, 2. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Ophoditeljski je status nužan preduvjet za administratorski.

Barem pola godine kandidat mora biti ophoditelj i to pola godine da je ophodio po člancima. Po mogućnosti na raznim temama i uređivanja raznih suradnika.

Ne smijemo imati slučaj netkog tko je paradno držao alate i nikad ništa nije pregledao.

Drugo, ophodnja mora biti ophodnja kako treba, a ne mahnito škljocanje mišem po "označi za pregledano" radi brzinskog poboljšavanja statistike.

Bio bi red da ophoditelj nakon što je uočio nepravilnost, obavijesti suradnika, upozori ili kratko savjetuje. U tom slučaju staviti odgovarajući predložak u članak, valjano obrazložiti na razgovoru, ili ako je moguće ukomponirati novo sa starim, da se ne dogodi masovno brisanje referencija i sadržaja koji je pregledatelj uklonio iz vlastitih pristranih razloga. Ovog zadnjega je već bilo i nekim ljudima se ne vjeruje baš zbog takvih ponašanja.

Ovo s obavještavanjem suradnika je zbog onih koji izbjegavaju obaviti nepopularnu zadaću, pa tako politikom nezamjeranja destruktivcima žele si osigurati prolazak na (re)izborima ili odnosno dopuštaju da destruktivac terorizira zajednicu.

Ovo što ophoditelj napravi, poslije će najčešće raditi i kao administrator. Administratorski alat nije za admine pijune, koji nikad ništa ne održavaju, koji izbjegavaju dosadni posao ophodnje (koji ne donosi popularnosne bodove niti je spektakularan da se netko može praviti važan), a pojave se samo kad treba izazvati rat alatima protiv administratora neistomišljenika i nikad ne argumentiraju, nego kao zombiji bezumno po naputku gospodara guraju isto. I poslije ti admini pijuni svojim ponašanjem stvaraju lažnu sliku odnosno šire laži o "ratu", "kaosu" na hr.wiki. Kubura (razgovor) 07:26, 5. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Podržavam i prijedlog i nadopunu uvjeta.--Maestro Ivanković 10:51, 5. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Obzirom da sam bio za prvi prijedlog, a drugi prijedlog poništava uvjet patrolerstva za status administratora, nemam što reći nego da sam protiv toga. Što bi to trebao raditi administrator koji nije i patroler? Citirat ću ono što sam napisao u obrazloženju glasova na zadnjem glasovanju: Ne vidim potrebe za novim administratorom koji to ne radi (opaska: patrolira), niti je na popisu patrolera (iz bilo kojeg razloga, iako to nije uvjet za dobivanje statusa administratora). Moj glas protiv je glas protiv inflacije parametra BAPGS (broj administratora po glavi suradnika). Imamo dovoljno kolega koji su to samo na papiru.--_MaGa^{poruči mi} 08:37, 6. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Također. Sve ima svoj red. Nemože neko doći pa odmah postat admin, a drugi koji rade svakodnevno neka čekaju da ase takvi izredaju --Zeljko (razgovor) 10:03, 6. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

@MaGa, mislim da ti je jedna stvar promakla, prema predloženom dodatnom uvjetu, ako jedan suradnik bude odbijen tri puta na kandidaturi za ophoditelja, može se nakon šest mjeseci kandidirati za administratora. U trenutku kad postane administrator, automatski bi mu se dodijelili ophoditeljski alati. Ne bi imali, kako ti tvrdiš, administratora bez ophoditeljskih alata, što bi bio apsurd, nego bi novi administrator automatski postao i ophoditelj. Takvih je slučajeva već bilo u prošlosti, već smo imali administratora kojem se naknadno dodijelio ophoditeljski alat. Svrha ovog prijedloga je izbjegavanje situacije da jedan suradnik nikad ne može postati ophoditelj i samim time ni administrator, jer dvoje ophoditelja neprestano ulažu veto na njegovu funkciju radi osobnih netrpeljivosti, koji nemaju veze s objektivnim razlozima. Takvih smo slučajeva i nedavno imali. Ako ovaj uvjet ne prođe, imati ćemo paradoksalnu situaciju da dvoje postojećih ophoditelja mogu odlučiti zauvijek blokirati ikakvu mogućnost kandidature novog suradnika i samim time zauvijk zacementirati postojeću situaciju. Možemo onda biti do kraja iskreni i donijeti pravilo: "Postojeći administratori ostaju zauvijek na funkciji i novi se više ne primaju." U tekstu niže izrazio si bojazan da bi uvođenjem mehanizama reizbora "stradali" administratori koji se zamjeraju suradnicima. A što je sa suradnicima koji su se zamjerili administratorima iz osobnih antipatija ili svojih stavova u prošlosti? Kako zaštititi takve suradnike od onih kojima su dodijeljeni alati koji im na ovom projektu daju moć? Mora postojati mehanizam sprječavanja samovolje i kod običnih suradnika i kod administratora. Ako ti ili Zeljko predložite jedan bolji mehanizam sprječavanja veta na kandidature ophoditelja/administratora iz samovolje ja ću vas podržati, ali mehanizma mora biti.--Dean72 (razgovor) 12:06, 6. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Bilo je ljudi koji su griješili u početku i dugo vremena nisu mogli steći povjerenje zajednice.
Neki su bili smotani, neki su bili naporni, ali napredovali su i zajednica ih danas cijeni. Daklem, ne gubiti nadu.
Međutim, nitko želi ophoditelja a još manje administratora koji bi alate rabio za osobne obračune s neistomišljenicima i wikipediju pretvorio u bojište.
Zar misliš da kandidat ovakvim pisanjem može steći povjerenje drugih?[2] Ocrnjivanje neistomišljenika ne ide kandidatu u prilog, osobito kad laže.
[3] "Korisnik sam hrvatske wikipedije, ali sam eto odlučio malo češće svratiti i ovdje, pogotovo nakon blokade svih opozicionara kabale na vlasti na hrvatskoj Vikipediji." Ovakvo pisanje o vlastitom projektu ne ide kandidatu u prilog.
Infookvirić sadržaja [4] "Ovaj je suradnik žrtva takozvanih administratora inkvizitora Wikipedije na hrvatskome." ukazuje na ratoborno ponašanje, nepretpostavljanje dobre namjere.
Kad kandidat na razgovoru ima gomilu ozbiljnih primjedaba [5] koje su mu napisali iskusni suradnici, a ne padobranci provokatori, onda ne će steći povjerenje zajednice.
Retorika "Ubuduće se suzdrži od ovakvih komentara čija razina gluposti graniči s uvredom." ne ide kandidatu u prilog. To je napadačko ponašanje.
Kad kandidat cenzurira vanjsku poveznicu, to ne stvara sliku neutralnog suradnika.[6] (primjera ima još) Takav ne može biti ophoditelj.
Zašto kandidat toliko gorljivo inzistira da postane ophoditelj?
Zašto kandidat toliko inzistira da se Wikipedija pretvori u simulaciju demokracije (reizbori, mandati...)? Wikipedija to WP:NIJE. Pa Wikipedija je radi pisanja članaka, ne radi (re)izbora.
Čemu takvo inzistiranje za penjanje na položaje na vrhu?
Čemu takvo inzistiranje na pretvaranje Wikipedije u sudnicu ("polaganje računa")?
Suradnik koji je tijekom duljeg vremena u nedavnoj prošlosti osobnu netrpeljivost cijelo vrijeme otvoreno iskazivao na ovoj i drugim Wikipedijama ne budi povjerenje.
Taj kandidat unatoč svim svojim grijesima i dalje ima mogućnost pisanja članaka na hr.wiki, ima mogućnost komentirati pravila o biranju administratora, glasovati i t.d. Kubura (razgovor) 07:01, 15. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

• Za sve podatke o ukupnom broju izmjena po imenskim prostorima mjerodavan je jedino alat X!'s Tools na toolserveru (pod pretpostavkom da pokazuje svježe podatke).
• Kraći staž kandidata dozvoljen je ako postoji konsenzus administratora.

• Riješiti problem suradnika koji masovno ubacuju nepostojeće kategorije, pri čemu ne govorim o slučajnim pogrješkicama i izoliranim slučajima pogrješnog unosa imena kategorije. Vidjeti moju raspravu s Argom Navisom od 18. do 26. srpnja 2014. (Argo Navis: "Samo sam ti rekao da si džaba skrivao izmjene jer se ionako broje") [7] [8] u svezi sa slučajem suradnika Zvoni.[9] [10] (pogledajte prekrižene izmjene, namjerno su onako označene) 111 uređivanja u GIP-u do početka glasovanja o adminima (do 22. srpnja), a od toga je imao 8 uređivanja koja su bila samo ubacivanje nepostojećih kategorija! To mu već smanjuje broj na 103 uređivanja u GIP-u. A glasovao je na nedavnom izboru za admina koje je završilo tijesno. A šta da je imao više takvih, da mu je to umanjivalo statistiku ispod 100? Kubura (razgovor) 08:14, 5. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

• Ne uračunavati ona humano-botovska uređivanja, kad suradnici rade zahvate za koje im nije potrebno znanje hrvatskog. Radi se o onim preimenovanjima slikovnih datoteka. .svg->.png ili kad se slika preimenuje iz recimo 86354983.jpg u Napoleon_in_Moscow.jpg. Ta uređivanja često rade suradnici koji zapravo nisu suradnici ovog projekta, nego se radi o istom zahvatu koji rade na svim projektima. Pa onda mijenjaju naziv datoteke u člancima. Ili slični slučaj, kad brišu u člancima poveznice ka datotekama koje su obrisane na Zajedničkom poslužitelju. To se ne bi smjelo uračunavati kao uređivanje koje se broji kad se gleda biračko pravo. Kubura (razgovor) 16:40, 9. prosinca 2014. (CET)[odgovori]

U potpunosti podržavam ovaj prijedlog.--Braco Dubrovnik 21:36, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Podržavam.--_MaGa^{poruči mi} 23:17, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Podržavam uz napomenu uz točku dva da to doista mora biti konsenzus svih aktivnih administratora, a ne preglasavanje što bi možda trebalo jasno naglasiti. Inače bi izbor proveden na takav način mogao biti sporan. --Flopy ^razgovor 23:28, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Podržavam, ali ovo je toliko rijetki slučaj, da mislim da i nije bitan. Svejedno je. --Argo Navis (razgovor) 23:35, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Podržavan. BlackArrow (razgovor) 23:39, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Napravljena promjenaVodomar (razgovor) 04:51, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Podržavam.--Dean72 (razgovor) 01:23, 2. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Što se tiče brojača, [11], može poslužiti.

Suradnik se može žaliti na ažurnost ili točnost alata pa se može i "ručno" izračunati broj uređivanja. Recimo, ako treba 100, a u URL-u zadate nešto manji broj (recimo 95) radi lakšeg brojanja na hr.wikipedia.org/w/index.php?limit=95&tagfilter=&title=Posebno%3ADoprinosi&contribs=user&target=suradnikovoime&namespace=0&tagfilter= i tako se odmah može vidjeti udovoljava li.

Što se tiče kraćeg staža, zbilja je potreban konsenzus za to. Preporučljivo je neka suradnik stekne još malo iskustva, nego žuriti. Kubura (razgovor) 07:54, 5. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Podržavam prijedlog i slažem se s Flopyjevom opaskom o konsenzusu aktivnih administratora glede točke 2: naravno, potrebno je pritom jasno razlučiti i koji su od administratora ove Wikipedije zaista aktivni.--Maestro Ivanković 11:00, 5. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Ne podržavam prijedlog, jer radim na brojaču koji će biti prilagođen našem projektu. Odnosno podržavam, uz promjenu gornjeg brojača za naš brojač. :) SpeedyGonsales 23:32, 24. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Pod uvjetom da se postigne konsenzus da je taj brojač potreban, a zasada nije. --Flopy ^razgovor 23:54, 24. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Molim bez osobnih preuranjenih zaključaka, jer kako se može donositi zaključak o nečemu što se vidjelo nije??? SpeedyGonsales 23:48, 21. rujna 2014. (CEST)[odgovori]

@Speedy, što je s tim tvojim brojačem? O čemu je točno riječ?--Maestro Ivanković 21:47, 8. prosinca 2014. (CET)[odgovori]

Mislim da je brojač kojega SpeedyGonsales izrađuje izvrsna zamisao jer će na dobar način izbrojati suradnike koji zbilja doprinose projektu i koji će svakako imati priliku iskoristiti sva pripadajuća prava od suradnika koji povremeno navrate na projekt radi 'podizanja prašine'.--Ivica Vlahović (razgovor) 18:53, 9. prosinca 2014. (CET)[odgovori]

• Pravo predlaganja administratora imaju suradnici sa 6 mjeseci rada na wikipediji i najmanje 500 doprinosa u glavnom imenskom prostoru.
• Suradnik ima pravo samonominiranja.
• Prijedlog o kandidaturi mora dobiti potvrdu od najmanje 5 suradnika.
• Prijedlog za novog administratora treba staviti na podstranicu (na taj način se lakše može vidjeti povijest svakog glasovanja).
• Suradnika se može predložiti za više funkcija u isto vrijeme (provjeritelj, birokrat i slično).

Evo prijedloga diskusije u obliku pitanja kandidatima (napomena: ovo je opis kako bi to izgledalo, ne nužno prijedlog pravila - diskusija nije kritični dio procesa izbora, i ne mora se baš sve u njoj strogo definirati pravilima!):

• Nakon kandidature, a prije početka glasovanja, pokreće se diskusija (uz poziv suradnicima u site noticeu).
• Za diskusiju služi posebna stranica, npr. podstranica stranice za glasovanje.
• Diskusija traje najmanje 7 dana (može se produžiti ako postoji interes ili ako koji od kandidata treba više vremena). Glasovanje počinje po zatvaranju diskusije.
• Stranica za diskusiju podijeljena je u sljedeća poglavlja:
  • Pitanja za 1. kandidata - ovdje svaki suradnik može postaviti pitanje dotičnom kandidatu, koji odgovara ispod.
  • Komentari - komentari na odgovore iz prethodnog poglavlja ili na kandidata općenito
  • Pitanja za 2. kandidata
  • Komentari
  • ... itd. pitanja/komentari za sve kandidate
  • Eventualno završno poglavlje s komentarima na dnu
• U poglavlju s pitanjima odgovarati mogu samo kandidati kojima su upućena. Komentira se isključivo u za to predviđenom poglavlju (naravno, u svom odgovoru kandidati mogu pozitivno ili negativno komentirati odgovarajuće odgovore drugih kandidata).
• Suradnik koji želi postaviti isto pitanje svim kandidatima može ga kopirati odgovarajući broj puta.
• Kandidati ne mogu mijenjati ili brisati svoje odgovore. Mogu ih prekrižiti i dopisati nove.
• Kandidati nemaju obavezu odgovaranja ni na koje pitanje.

Primjeri pitanja:

• Što smatrate najboljim primjerima svog rada?
• Koja je najveća pogreška koju ste napravili na wiki? Zašto?
• Koje promjene biste voljeli vidjeti na hr wiki?
• Prije mjesec dana rekli ste/napravili ste XY, što je bilo pogrešno - molim komentar.
• Ovo uređivanje na članku XY je vraćeno - slažete li se s time? Zašto?

Pitanja omogućuju da se rasprava odmakne od jednostranog blaćenja ili hvaljenja, i da svi sudionici dobiju priliku čuti odgovore na pitanja koja ih zanimaju. Takve odgovore - posebno ako njima nisu zadovoljni - će onda moći i javno komentirati.

Ovako strukturirana diskusija dobrim dijelom zamjenjuje diskusiju koju smo imali za vrijeme glasovanja, što mislim da je pozitivno: smanjuje nepotrebne napetosti, a istovremeno podiže kvalitetu odlučivanja. Također, mislim je dobro da svaki potencijalni kandidat bude svjestan da će doći u situaciju gdje će mu biti javno postavljana pitanja. GregorB (razgovor) 12:53, 15. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

• U potpunosti podržavam ovaj prvi pasus prijedloga.
• Mislim da suradnici ne bi smjeli imati pravo samopredlaganja jer možemo doći u situaciju da imamo bezbroj glasovanja za administratore.
• Ne slažem se ni sa ovim dijelom prijedloga.
• U potpunosti podržavam ovaj prijedlog.
• U potpunosti podržavam ovaj prijedlog.--Braco Dubrovnik 21:39, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Suradnika se može predložiti za više funkcija u isto vrijeme, ali pretpostavljam da su glasovanja odvojena, pa po nekima može proći a po nekima ne. GregorB (razgovor) 22:01, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Glasovanja su odvojena. Imamo to u nastavku prijedloga pravila.--Braco Dubrovnik 22:04, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Prijedlog o kandidaturi mora dobiti potvrdu od najmanje 5 suradnika. Nije li to glasovanje prije glasovanja i koji su to pet suradnika? Oni sa 102 doprinosa? Ne vidim potrebe za ovim, stvar se komplicira. Samopredlaganje za administratora ne dolazi u obzir.--_MaGa^{poruči mi} 23:17, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Podržavam. Jedino bih izbacio potvrdu od najmanje 5 suradnika kao i samopredlaganje. Kandidatura se kao i dosada treba javno prihvatiti. Ne treba komplicirati. --Flopy ^razgovor 23:26, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Mislim što i Flopy. --Argo Navis (razgovor) 23:36, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Podržavan, osim ovog o potvrdi od najmanje 5 suradnika. Eventualno ako se ostavi samopredlaganje, tada može ostati da je potribno najmanje 5 suradnika koji bi to potvrdili. BlackArrow (razgovor) 23:42, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Samopredlaganje bi bilo potrebno ostaviti, i za to bi trebali imati 5 suradnika koji ce to potvrditi. No i za prijedlog ako se neko nekoga nominira, pet suradnika znaci da postoji interes. Nema potrebe ici na glasovanje ako nece biti odaziva.Vodomar (razgovor) 04:46, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Samopredlaganje nam ne treba. Ne sjećam se na kojoj, ali na jednoj od Wikipedija su imali pravu poplavu samopredlagača. To se može dogoditi i nama. Samopredlagač može bez većih problema, raznim kanalima, mailovima i slično, naći 5 suradnika koji će potvrditi njegovu kandidaturu. I što poslije toga? Imamo glasovanje, pa za par dana novo glasovanje jer će se netko od ovih 5 koji su potvrdili prvoga također kandidirati i dobiti podršku ostale petorice, pa će to kroz koji dan napraviti i sljedeći, pa tako redom.... Želimo li bezbroj glasovanja? Dakle samopredlaganje je nešto što bih izbacio iz ovoga prijedloga pravila. Haug.--Braco Dubrovnik 00:04, 2. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Da nadodam. Ako se već inzistira na ovome pravilu, ako bude postignut nekakav konsenzus kojim bi pravilo išlo na glasovanje, ja bih ga malo mijenjao. Primjerice:

• Samopredlagač treba potvrdu petorice suradnika, ali uvjet za dobiti status je da glasovanju pristupi najmanje 20 suradnika i da samopredlagač mora prijeći prag od 66% glasova ZA.--Braco Dubrovnik 00:11, 2. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Protiv samopredlaganja. Pa to bi se pretvorilo u cirkus. Koliko je samo ovim glasovanjem wikipedija izgubila članaka. Kako je rekao Braco tako bi se i dogodilio. Svaki dan bi se neko kandidirao, mi bi samo glasovali, a članci bi stajali. --Zeljko (razgovor) 01:57, 2. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

• podržavam prvu točku
• protiv sam samonominiranja, postoji rizik opstruiranja rada projekta uzastopnim samonominiranjima
• protiv, potvrda 5 kandidata je nepotrebno pravilo. Ako se time htio postići nekakav dokaz o zainteresiranosti suradnika za kandidaturu, sam proces glasovanja će to dokazati.
• podržavam
• podržavam uz uvjet da se o svakoj funkciji glasa zasebno. Jedno glasovanje za više funkcija ne dolazi u obzir.--Dean72 (razgovor) 01:34, 2. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

1. Ja bih da i dalje ostane da pravo predlaganja administratora imaju suradnici sa 6 mjeseci rada na wikipediji i najmanje 1000 doprinosa u glavnom imenskom prostoru.
2. Protiv samononimiranja. Zeljko i Braco su izvrsno objasnili.
3. Prijedlog o kandidaturi mora dobiti potvrdu od najmanje 5 suradnika. Što bi ovo trebalo značiti? Želite li reći da mora biti bar 5 glasova "za" na glasovanju?
4. Ovo s podstranicom je čisto operativna stvar.
5. Ovdje su dvije okolnosti.
   1. U normalnim okolnostima, predlaganje suradnika za više funkcija u isto vrijeme nije problem, samo se svako glasovanje mora razdvojiti. Možda ljudi čovjeka složno žele za administratora, a složno ne žele za provjeritelja ili obrnuto.
   2. No, budući da smo nedavno imali slučaje cyberbullinga, medijskog linča i zastrašivanja (prijetnje fizičkim napadima!), postoji mana volje kod suradnika. Onda su bilo kakva glasovanja nezahvalna, a kamoli skupna. Zbog toga nije mali broj suradnika odustao od glasovanja, a dio onih koji je izašao čak je glasovao suprotno svojoj volji. Kubura (razgovor) 08:59, 5. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Slažem se s točkama 1, 4 i 5. Slažem se i s @Kuburinim prijedlogom o potrebnih 6 mjeseci rada i najmanje 1000 doprinosa u GIP-u – ja bih tu samo dodao na Wikipediji na hrvatskom jeziku. Ne slažem se s točkama 2 i 3. Ako se nekoga istodobno predlaže za više funkcija, ta glasovanja svakako trebaju biti odvojena.--Maestro Ivanković 11:42, 5. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

• Pravo predlaganja administratora imaju suradnici sa 6 mjeseci rada na wikipediji i najmanje 500 doprinosa u glavnom imenskom prostoru.

Neki prag mora biti, ovo ne izgleda prestrogo.

• Suradnik ima pravo samonominiranja

Ovo nema smisla. Na nekom malom projektu to ima smisla, ali na projektu naše veličine je to nepotrebno. Ako nema samonominacija, izbjegava se nešto što je možda nedovoljno precizno nazvano "opstruiranje rada projekta", ja bih to nazvao prije zamaranje suradnika nepotrebnim glasovanjima. Jer dobrog kandidata najčešće netko pita hoće li postati administrator prije nego to samom suradniku padne na pamet, a suradnici koji od prvoga dana žele postati administratori obično su najlošiji mogući izbor za tu funkciju.

• Prijedlog o kandidaturi mora dobiti potvrdu od najmanje 5 suradnika.

U praksi predlagači prije nego što pitaju kandidata pitaju kolege administratore za mišljenje. Ne vidim potrebu da se to mora "ozakoniti", dobri predlagači će pitati, loši neće, rezultati će biti vidljivi. Tko će zamarati suradnike nepotrebnim glasovanjima, bit će na primjeren način upozoren. Valja izbjegavati suvišna pravila, bolje je držati se dobrih (pametnih) navika.

• Prijedlog za novog administratora treba staviti na podstranicu (na taj način se lakše može vidjeti povijest svakog glasovanja).

Ovo radimo, to je tehničko pitanje kojemu nije mjesto u pravilima, nego u pravilniku o provođenju izbora :), što mislim već piše na odgovarajućem mjestu.

• Suradnika se može predložiti za više funkcija u isto vrijeme (provjeritelj, birokrat i slično).

Nisam protiv, ali ne vidim potrebu ovo eksplicitno definirati. Čemu? Valja izbjegavati suvišna pravila. Ponavljam se. Kasno je. :) SpeedyGonsales 00:05, 22. rujna 2014. (CEST)[odgovori]

• Svaki kandidat koji se nije samonominirao mora izričito prihvatiti svoju kandidaturu na stranici na kojoj je kandidatura istaknuta
• Kandidat može u bilo kojem trenutku povući svoju kandidaturu

U potpunosti podržavam ovaj prijedlog (osim onoga dijela o samopredlaganju što sam naveo gore).--Braco Dubrovnik 21:40, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Podržavam. Tako je i trenutno. --Flopy ^razgovor 23:29, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Podržavam. --Argo Navis (razgovor) 23:37, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Podržavan. BlackArrow (razgovor) 23:42, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Ništa sporno. GregorB (razgovor) 23:43, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Podržavam.--Dean72 (razgovor) 01:35, 2. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Svakako. Na wikiprostoru istaknuti prihvaćanje. Kubura (razgovor) 09:01, 5. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Podržavam ovaj prijedlog (bez samopredlaganja!).--Maestro Ivanković 11:49, 5. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Samonominacije nema, kandidatura se naravno može povući. Ne znam zašto je to uopće potrebno definirati, kad se to razumije samo po sebi? SpeedyGonsales 18:09, 7. listopada 2014. (CEST)[odgovori]

• Pravo glasa kod izbora za administratora imaju suradnici koji do trenutka početka glasovanja:
  • imaju 6 mjeseci rada na wikipediji
  • najmanje 500 doprinosa u glavnom imenskom prostoru.
  • najmanje 15 radnih dana u dva mjeseca koja prethode glasovanju
  • najmanje 50 kb sadržaja postavljenog u glavni imenski prostor u dva mjeseca koja prethode glasovanju ili najmanje 400 ispatroliranih promjena u dva mjeseca koja prethode glasovanju
• Pravo glasa kod izbora za administratora nemaju suradnici koji:
  • ne ispunjavaju jedno od gornjih pravila
  • tijekom posljednjih 365 dana do trenutka početka glasovanja imaju manje od 100 doprinosa u glavnom imenskom prostoru.
• Pravo glasa kod izbora za administratora nemaju suradnici koji su se na stranicama za razgovor, svojim suradničkim stranicama, ili drugdje, izjasnili da više ne žele doprinositi na Wikipediji na hrvatskom jeziku.
  • Pravo glasa takvim suradnicima vraća se samo ako se izjasne da ponovo žele doprinositi na ovome projektu i to pod uvjetom da od toga trenutka do trenutka početka glasovanja imaju 6 mjeseci rada i 500 izmjena u glavnom imenskom prostoru.

Obrazloženje umjesto kilometraže. Predložio bih, prvo, uvesti uvjet da se svaki glas obrazloži (poseban prijedlog), a uz to:

• formalni uvjet za glasovanje smanjiti na to da je suradnik prijavljen i automatski potvrđen -- to je dovoljan uvjet aktivnosti za uređivanje poluzaštićenih članaka i kao takav bi trebao biti dovoljan za sudjelovanje u odlučivanju;
• eventualno povrh toga zahtijevati nekoliko mjeseci staža.

Moguća korist od dodatnih formalnih uvjeta PMM je zanemariva, vidi komentar ispod.

Budući da sumnjam da će prijedlog labavljenja uvjeta biti jako popularan, namjeravam podržati najniži prag koji ima šanse dobiti konsenzusnu podršku. Miranche (razgovor) 06:12, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Podržavam ovaj prijedlog osim u onome dijelu o 15 radnih dana u dva mjeseca koja prethode glasovanju. Naime taj dio je u koliziji s onim dijelom da administratori moraju glasovati. Ne sjedimo svi non-stop za kompom pa se lako može dogoditi da netko od admina ne zadovoljava taj uvjet, a mora glasovati. To treba podrobnije razraditi. Također mislim da je 15 dana malo previše. Pet dana je sasvim dovoljno. Ovo ostalo podržavam.--Braco Dubrovnik 21:43, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Ne podržavam:

• Odredbu od 15 radnih dana
• 50 kb
• 100 doprinosa bih čak postrožio na 6 mjeseci uoči glasovanja. Još bolje: 50 doprinosa u 3 mjeseca uoči glasovanja. Zanimaju nas IP adrese.
• Ne vidim zašto suradnici koju se se izjasnili da ne žele doprinositi ne bi mogli glasovati, pod uvjetom da zadovoljavaju uvjete. GregorB (razgovor) 22:06, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Obzirom da je taj dio o suradnicima koji se se izjasnili da ne žele doprinositi moj prijedlog evo da pojasnim. Naime ako je netko odlučio iz ovoga ili onoga razloga napustiti ovaj projekt i više ne doprinositi, a to je naglasio, ne vidim zašto bi isti imao pravo odlučivati o bilo čemu na ovome projektu. To mi nekako dođe kao da stanar koji se iz moje zgrade preselio u susjednu zgradu, ali i dalje dolazi na kućni savjet moje zgrade i donosi odluke vezane za moju zgradu.--Braco Dubrovnik 22:11, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Pravo je vezano za zadovoljenje preduvjeta, a ne za nečiji stav. Onaj tko je rekao da ne želi doprinositi, a ipak doprinosi i zadovoljava uvjete (dakle realno se nije "preselio"), imat će pravo glasovanja. Onaj tko je rekao da ne želi doprinositi i zaista ne doprinosi, neće zadovoljiti uvjete - problem riješen. GregorB (razgovor) 22:15, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Ne, problem nije rješen iz prostog razloga što netko može i dva dana prije glasovanja odlučiti ne doprinositi (da ne nabrajam razloge), ali svejedno zadovoljava uvjete za glasovanje. Takvom suradniku bih zabranio glasovanje.--Braco Dubrovnik 22:21, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Zašto bi se ljude za izraženi stav kažnjavalo oduzimanjem prava? Takva odredba ne postoji ni u jednom meni poznatom izbornom zakonodavstvu i ne vidim da rješava neki realan problem. Ja ako se npr. odlučim odreći hrvatskog državljanstva i podnesem zahtjev, a za 2 dana su izbori, na njima ću moći glasovati jer na to imam pravo dokle god sam državljanin. GregorB (razgovor) 22:28, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Na koji način provjeriti silne kriterije? Pretvaramo li se u računovođe? Ovo je nemoguće nadzirati i mogućnost greške prilikom provjere suradnika je vrlo velika. To treba automatizirati na bilo koji način. Drugo što ne odobravam: "Pravo glasa takvim suradnicima vraća se samo ako se izjasne da ponovo žele doprinositi na ovome projektu i to pod uvjetom da od toga trenutka do trenutka početka glasovanja imaju 6 mjeseci rada i 500 izmjena u glavnom imenskom prostoru." Žele? Tko jamči da nakon glasovanja neće odmagliti? Nema budućnosti, isključivi kriteriji su unazad.--_MaGa^{poruči mi} 23:17, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Da, dobra primjedba: nije praktično istraživati i tumačiti sve što je suradnik ikad rekao na bilo kojoj SZR da bi mu se pronašlo "odustajanje od wiki". GregorB (razgovor) 23:31, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Ovo je malo previše kriterija, tko će to provjeravati. Ne podržavam 15 radnih dana i 50 kb. Također niti oduzimanje prava glasa ako netko kaže da ne želi više doprinositi. To se može izjaviti i u afektu nakon sukoba. Nekoliko suradnika je na taj način "otišlo" i opet se vratilo. Neki od njih su i administratori. Ostalo je u redu. --Flopy ^razgovor 23:33, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Ne podržavam cjepidlačenje oko toga što je tko izjavio. To radimo zato što je @Duma glasovala? Nije to dovoljno dobar razlog da bi komplicirali, ionako imamo kriterij aktivnosti. --Argo Navis (razgovor) 23:49, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Ne podržavam nikakve kilobajte. Tu je toliko mogućih scenarija i vrsta uređivanja, korisnih i beskorisnih, s ovoliko i onoliko kilobajta u plus i u minus, da ćemo izgubiti godinu dana analizirajući ih.. A da ne govorim da je suradnik koji je to predložio isprogramirati malo preoptimističan u vezi svojih (i bilo čijih, zapravo) sposobnosti da to napravi. Ja programiram na poslu, pa već vidim koliko problema tu ima, nije to samo tako. Za objašnjenje, vidi KISS principle. --Argo Navis (razgovor) 23:49, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Podržavam broj izmjena u zadnjih x dana.

Što se tiče radnih dana, to podržavam, ali ako su neki protiv, nađimo kompromis. Imamo X radnih dana u zadnjih Y dana. Čak i ako izbacimo ovaj uvjet, zapravo imamo 1 radni dan u 180 dana, jer se mora u nekom danu napravit tih traženih 100 ili koliko već izmjena. Ako nema potpore za 15 radnih dana u zadnjih 180 ili 60, ajmo se dogovorit za manje. Možda 3/60. Ili 5/60. Ili 10/180... pa nek je 2/180, samo da nije 1/180. --Argo Navis (razgovor) 23:49, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Smatram da bilo kakvi formalni uvjeti za pravo glasa povrh simboličnih ohrabruju politiziranje i loš rad. Što su kompliciraniji, sve se više udaljavaju od načela slobodne enciklopedije jer otežavaju sudjelovanje novima, te nagrađuju one koji troše energiju na analizu brojčanih indikatora svojeg i tuđeg rada e kako bi mogli utjecati na odlučivanje. Alternativan prijedlog gore. Budući da sumnjam da će taj prijedlog biti jako popularan, u praksi namjeravam podržati najniži prag koji ima šanse dobiti konsezusnu podršku. Miranche (razgovor) 06:12, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

@Miranche, tvoj bi prijedlog bio idealan kad bi svi dolazili glasovati sa osobnom iskaznicom. --Argo Navis (razgovor) 08:10, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Treba se pokazati opredjeljenost projektu. Ako je suradnicima stalo da administrativno pridonesu zajednici koja se ovdje okuplja, imati neki prag da bi se dokazao rad nije ništa loše. Inače ajmo dati pravo glasa svakom suradniku koji se prijavi. Enciklopedija je slobodna jer svatko piše ono što voli i želi pisati. Vodomar (razgovor) 23:19, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

@Argo Navis, nešto slično mi je napisao i @SpeedyGonsales na stranici za razgovor. Volio bih dobiti dojam o tome što bi se strašno moglo dogoditi ako prag ostane isti kao sada ili se smanji -- ako imate primjer, vas dvojica ili bilo tko, javite mi molim, ovdje ako možete, na mail ako mislite da je to prikladnije.

Također, bilo bi dobro vidjeti koji su uvjeti na drugim Wikipedijama za sudjelovanje u odlučivanju o ovlastima admina. Svaka zajednica je posebna, je, ali svaka slična zajednica predstavlja primjer što funkcionira u praksi iz čijih uspjeha i pogrešaka se može učiti. Ako su uvjeti na hrwiki restriktivniji npr. od onih na Wikipedijama usporedivih karakteristika (broj aktivnih suradnika, broj članaka, duljina postojanja itd.) te na drugim Wikipedijama na kojima surađuju suradnici hrwiki (engleska, njemačka itd.), što treba provjeriti -- onda smatram da postoji realan rizik da su oni proizvod "en:groupthink/ de:Gruppendenken" dinamike -- nešto što uski klub ljudi misli da je važno, a sve što postiže jest da ostaje uzak te funkcionira dobro za članove, a loše za ostale.

U mojim osobnim iskustvima grupnog rada, rezultat niveliranja rasprave o odlučivanju te njegova otvaranja dobronamjernim suradnicima bez predrasuda jest uglavnom bio pozitivan. Naravno, uvijek može doći do problema, koji se onda rješavaju, ali su u pravilu puno manje ozbiljni od onih koji nastaju ako se rasprava zatvori. (To, naravno, ne funkcionira svugdje, npr. u vojsci, ali srećom pa Wikipedija nije vojska.) Slažem se da ljudi koji se pojavljuju na glasovanju trebaju "pokazati opredijeljenost projektu", kao što veli Vodomar, pa neka to pokažu tako da svoj glas obrazlože i budu spremni odgovoriti na protuargumente.

No, kako sam rekao, ako sam jedini koga ovo smeta neću se inatiti. Ipak, bio bih jako zahvalan ako bi oni koji se sa mnom ne slažu mogli ponuditi razumno objašnjenje zašto i kako brojni formalni uvjeti ne bi doveli do neke vrste Wiki-aristokracije, ili ako bi, kakvi su realno mogući neželjeni ishodi koji takvo stanje stvari opravdavaju. Miranche (razgovor) 09:08, 1. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Ja sam sklon tome da se zadrže svi kriteriji za dobivanje prava glasa: i staž i broj doprinosa u GIPu, i broj radnih dana i određen broj kilobajta uređivanja u posljednja dva mjeseca. Bracov prijedlog o postroženju samo kriterija broja uređivanja nije dovoljan, jer će sockmasteri i to zaobići. Trebaju postojati višestruki kriteriji. Svima je na zadnjem glasovanju postalo jasno da je osnovni problem ovog projekta glasovanje čarapara i u manjoj mjeri neaktivnih suradnika. Zadnjem je glasovanju sudjelovalo oko 120 suradnika, a od toga je samo 22 istinski aktivno (aktivno u smislu da imaju više od 500 promjena u GIPu i da su primirisali na hr.wiki zadnja dva mjeseca prije početka glasovanja). Četiri petine glasova bili su neaktivni suradnici ili možda sekundarni računi, koji su odlučili glasovanje. Ono što bi se moglo korigirati je smanjenje broja radnih dana i kilobajta postavljenog teksta na mjeru koja neće oštetiti manje aktivne suradnike, ali ipak učiniti nemogućim život sockmastera koji pokušava isimulirati aktivnost čarapare kao da je aktivni suradnik. Ovo riješenje me podsjeća na jedan western kojeg sam gledao kao klinac gdje je glavni lik imao izuzetno agresivnog konja koji je lupao kopitima svakog tko bi se približio, osim vlasnika. Kad su ga pitali zašto ostavlja opremu na sedlu bez nadzora, pošto će mu je netko prije ili kasnije ukrasti, lik je odgovarao: "ako je netko uspije ukrasti, zaslužio ju je!". Ovo je malo karikirano, ne kažem da bi netko zaslužio glasovati s čaraparom koji zadovoljava uvjete, ali isto tako sumnjam da bi netko uspio podići čaraparu na status da zadovoljava sve uvjete, a da pritom ne bude vidljiva na CU kontroli. Stvarni bi suradnik pak mogao postići ove uvjete relativno lako. Još jedna vrlo važna stvar, ako ovi kriteriji prođu, točka o postavljenim kilobajtima se nikako ne bi trebala odnositi na suradnike koji ophode nedavne promjene. Pogledao sam evidenciju ophođenja recimo MaGe, Arga, Kubure i Bonča, impresivne su, ono je gigantski posao kojeg treba uzeti u obzir. Suradnici koji toliko ophode, ni ne mogu puno doprinositi u GIP-u, suludo bi bilo da im se zato ne da pravo glasa.

Oštro se protivim točki da suradnici koji su izjavili da neće više sudjelovati na projektu gube pravo glasa. Ono se moglo napisati u afektu, u trenutku ljutnje zbog neke prolazne epizode. Što ako se suradnik dva dana kasnije smiri i ponovo nastavi raditi? Aktivni suradnici moraju imati pravo glasa na temelju objektivnih i mjerljivih kriterija. Osim toga, ovo pravilo otvoreno daje poruku suradniku, da ako je otišao, nije više dobrodošao. Ovakvim se načinom stvara negativni naboj, suprotan duhu pomirbe, i udaljavaju se šanse da se neki stari suradnik vrati na hr.wiki.

Kratak odgovor Mirancheu, iako se čini da sam protiv, meni se tvoja ideja izuzetno sviđa, jedino što sam pesimist glede stvarne učinkovitosti takvog pristupa u praksi. Kad bi svi imali veliku kulturu dijaloga i s iskrenošću uzimali u obzir mišljenje neistomišljenika, tvoj bi sistem bio fantastičan, no sumnjam da se na ovom projektu može takvo što postići. Suradnici su međusobno podijeljeni i zavađeni, vidio sam previše samovolje i od administratora, nametanja pristranosti i sl. Dovoljno je da se nađe agresivna manjina, pa da se tvoj sistem uruši i započnu manipulacije. Između rizika aristokratizacije projekta i masovnog korištenja čarapara i neaktivnih računa, radije biram ovo prvo, mada bi jako volio da se nekoliko puta testira Mirancheov sistem u praksi. Ako se pokaže učinkovitijim, pravednijim i ugodnijim, svakako bi ga podržao.--Dean72 (razgovor) 02:43, 2. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Ovaj prijedlog može izgledati dobro a može biti vrlo kontraproduktivan.
Naizgled, želi se da se vidi da si redovito na Wikipediji i da snimuckaš ili ophodiš, da nisi padobranac koji se pojavia u jedan dan i nabia 100 uređivanja ubacivanjem kategorijâ ili na sličan način.
A šta s onima koji su sročivali članke za Wikipediju izvan Wikipedije, u nekom programu za uređivanje teksta, pa nisu bili nazočni na projektu, a zapravo su cijelo vrijeme radili za projekt?
Recimo, napišu i wikiformatiraju fantastični veliki tekst od 30.000 bajtova i snime ga odjednom, a da pritom te bajtove ne tvori standardni dio infookvirâ, ni predložak citiranja, ni dugi URL, ni dugi naslov internetskog izvora, niti gomila kategorijetina.
Pa opet isto za dva tjedna. I isti obrazac u dva mjeseca. I šta imamo? Suradnik koji je možda napisao najbolje tekstove i najviše teksta, ne će imati pravo glasa jer se je u 2 mjeseca pojavio samo 4 puta na wikici i 4 puta snimio.
I sad će takav imati manje pravo od onih nabijača statistika? Ovo je vrlo osjetljivo.
Je li vam ovo previše ekstreman slučaj? A recimo suradnik koji svaki dan dnevno u jednom snimanju snimi jedan članak od 10.000 bajtova (bez napuhivanja broja bajtova kako sam opisao gore)? Ni nakon dva mjeseca ne bi imao pravo glasa (60 uređivanja). Kubura (razgovor) 09:18, 5. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Spreman sam podržati svaki prijedlog koji će pravo glasa bilo kojem suradniku osigurati u skladu s njegovim aktivnim sudjelovanjem i kvalitetnim doprinosima. Nije lako u tom smislu propisati koliko i kakvih je doprinosa suradniku potrebno da bi ostvario i pravo glasa, zato jer je Wikipedija izrazito volonterski projekt. Ali svatko tko je samo formalno suradnik, ophoditelj ili administrator HR:Wiki a bez konkretnih doprinosa i aktivnosti, ne bi – po mojem skromnom mišljenju – nikakvim automatizmom trebao ostvarivati bilo kakvo pravo glasa. Glasovanje treba omogućiti onima koji svoju privrženost ovom projektu dokazuju marljivošću i kvalitetnim doprinosima pisanjem članaka ili stvarnim održavanjem projekta (pod "stvarnim" ne mislim na brisanje suvišnih zareza, razmaka i sl.). Mislim da oni koji u ovom projektu ne sudjeluju (sasvim svejedno zašto), ne trebaju ovdje ni o čemu odlučivati.--Maestro Ivanković 15:03, 5. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

U idealnom svijetu svaki prijavljeni suradnik imao bi pravo glasa. Vidim samo tri motiva koji to nužno onemogućuju:

1. Nije realno da suradnik koji je jučer došao može ocijeniti okolnosti na wiki dovoljno kvalitetno da da smislen glas. Ovo je slično maloljetnosti u stvarnom glasovanju.
2. Čaraparenje se mora otežati koliko god je razumno moguće, a da se time ne oštete suradnici koji legitimno rade. Ovo je nužno stvar kompromisa.
3. Nije primjereno da netko tko ne sudjeluje "kroji sudbinu" onima koji sudjeluju (dokle god sudjeluju po bilo kakvoj razumnoj definiciji, bez obzira na "zasluge" i "kvalitetu rada"!). (Tu se slažem s Maestrom gore.) Opet, ovdje se mora naći primjereni, kompromisni prag.

Prvi i drugi motiv traže neki početni prag: broj uređivanja i staž. Drugi i treći motiv traže kakav-takav kontinuirani rad. Mislim da smo svi svjesni da se volumen obavljenog posla ne da mjeriti (Kubura gore navodi dobre primjere zašto), pa je tako nešto bolje i ne pokušavati. Ostanimo na jednostavnim, jasnim, razumljivim kriterijima: staž i broj uređivanja.

Ophoditelji nisu problem. Možemo brojati svako ophođenje kao uređivanje, zašto ne? Nije mi zamislivo da bi ijedan ophoditelj realno mogao ostati bez prava glasa, osim ako je potpuno neaktivan. GregorB (razgovor) 14:18, 15. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

• Suradnik je prijavljen
• Suradnik najmanje dva mjeseca aktivno prinosi.
• Suradnik ima najmanje 200 doprinosa (snimljenih uređivanja) u Glavnom imenskom prostoru, od toga najmanje 50 u zadnjih 12 mjeseci.

Takvo pravilo imaju od 2005. uz nadopunu 2010. godine. Strožije uvjete za glasače imaju samo kod glasovanja u slučaju Arbitraže:

• suradnik ima najmanje ukupno 400 uređivanja
• suradnik je prije najmanje četiri mjeseca napravio prvo uređivanje.

Ne mogu podržati prestroge uvjete koji su predloženi, zato navodim primjer s de:wiki. Podržala bih uvjet da pravo glasa nemaju suradnici koji su se javno izjasnili da više ne prinose Wikipediji na hrvatskome jeziku ili neposredno prije početka glasovanja imaju na drugim projektima okviriće koji omalovažavaju Wikipediju na hrvatskome jeziku i/ili njezine suradnike; unose sukobe koji potječu izvan granica Wikipedije. Wikipedija nije bojište i suradnici koji rade protiv Wikipedije ne bi trebali imati ni pravo odlučivanja u zajednici protiv koje aktivno djeluju, kao i oni koji su u sukobu interesa ili drugih uvjeta uporabe. --Roberta F. 21:39, 1. rujna 2014. (CEST)[odgovori]

Umjesto uvođenja thoughtcrimea, nije li jednostavnije u pravilima poimence nabrojati dotične suradnike? GregorB (razgovor) 10:52, 2. rujna 2014. (CEST)[odgovori]

A da za nas neuke počneš pisati hrvatskim?--_MaGa^{poruči mi} 12:34, 2. rujna 2014. (CEST)[odgovori]

Zanimljiv je ovaj @Robertin primjer s de:Wiki... Pitanje je samo koliko treba biti "strog" u određivanju broja snimljenih uređivanja i njihove kvalitete (ako govorimo o "običnim" suradničkim uređivanjima). Spomenut je primjer od najmanje 50 snimljenih uređivanja u zadnjih 12 mjeseci. Moguće je i tako razmišljati, ali predlažem da se broj snimljenih uređivanja (50, odnosno više ili manje) veže uz vrijeme od 2 ili 3 mjeseca koji prethode svakom glasovanju (zavisno od toga što smatrate/smatramo primjerenim brojem snimljenih ali i kvalitetnih uređivanja!). No tako bi i nazočnost na ovom projektu bila nužna za ostvarivanje prava glasovanja.--Maestro Ivanković 01:17, 2. prosinca 2014. (CET)[odgovori]

• Glasovanje traje 7 dana.
• Glasovanje počinje najranije dva sata nakon što je kandidatura prihvaćena i nakon što je oglas o glasovanju postavljen na glavnoj stranici wikipedije.
• Aktivni administratori obvezni su glasovati na izborima za dužnosti, osim ako imaju valjanu ispriku.
• Svaka osoba ima pravo na samo jedan glas.
• Osobe koje imaju mnogostruke suradničke račune moraju glasovati samo s jednog računa.
• Pri izboru za administratora, glasuje se jedna od tri mogućnosti:
  • ZA {{ZA}}
  • PROTIV {{PROTIV}}
  • ili NEUTRALAN {{NEUTRALAN}}.
• Ako kandidat povuče svoju kandidaturu, u tom se slučaju glasovanje broji kao da suradnik nije prošao.
• U slučaju da se suradnik predlaže za dvije ili više funkcija (provjeritelj, birokrat i slično), potrebno je napraviti odvojena glasovanja.

Predlažem da svaki glas, da bi se uvažio, mora biti obrazložen. To može biti nešto kratko, npr. "Slažem se što je napisao-la X", ali mora postojati. Time bi uz svaki glas postojala i osnova za nastavak razgovora. Miranche (razgovor) 05:50, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Ovdje treba razjasniti što su to aktivni administratori. S ostalim se slažem.--Braco Dubrovnik 21:44, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Ne vidim zašto bi administratori morali glasovati. Volio bih da se unaprijed definira minimalna kazna za višestruko glasovanje, kao što sam već izložio u Kafiću. GregorB (razgovor) 22:08, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Prva stvar: "Aktivni administratori obvezni su glasovati na izborima za dužnosti, osim ako imaju valjanu ispriku." Ipak smo volonterski projekt koji je većini u drugom planu u odnosu na svakodnevne obveze i ne vidim razloga zašto bi se administratore obvezivalo na to. Druga stvar: Osobe koje imaju mnogostruke suradničke račune moraju glasovati samo s jednog računa. Što ćemo s onima za koje se ne zna? Treća stvar: po meni jedino mjesto za oglašavanje je sitenotice, i nigdje više, isključivo da se spriječe ovakvi cirkusi [12]--_MaGa^{poruči mi} 23:17, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Sve je u redu osim kriterija tko su to aktivni administratori. To traži posebnu raspravu kao i što s neaktivnim administratorima. Dok se to u bližoj ili daljoj budućnosti ne raspravi i ne usvoji, dotada sam protiv uvođenje obveza aktivnim administratorima da glasuju, mada mi se osobno taj prijedlog sviđa, jer nismo definirali tko je aktivan administrator. Također, slažem se s MaGom; dovoljna je obavijest u sitenoticeu. Ostalo je u redu. --Flopy ^razgovor 23:37, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Protiv obaveznog glasanja. Što je to "aktivan". Što ako je bolestan? Kako ćemo ga kazniti ako prekrši ovo pravilo? Ma dajte... Keep it simple. --Argo Navis (razgovor) 23:51, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Napravit ce se poglavlje definicije Vodomar (razgovor) 04:53, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Iako sam na upravo završenom glasovanju uz svoje glasove dopisao i obrazloženje, mislim da bi svako buduće glasovanje trebalo biti bez ikakvih dodatnih komentara uz izjašnjavanje "za", "protiv" ili "neutralan". Kako bez komentara, tako i bez ikakvih dodatnih znakova (!, $, €, ??? i sl.) osim potpisanoga glasa. Jer glasovanje je izjašnjavanje, a ne forum za suvišno "pjesničko" nadmudrivanje. A što se tiče aktivnih i neaktivnih administratora, za sve treba vrijediti ono što vrijedi i za svakog "običnog" suradnika: evidencija doprinosa tu rješava sve nedoumice.--Maestro Ivanković 12:10, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Ja bih dopustio komentare u smislu pitanja kandidatima. Kod nekih suradnika odgovori kandidata mogu presuditi kako glasovati. --Flopy ^razgovor 12:41, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

• slažem se s prvom točkom
• slažem se s drugom točkom
• ne slažem se s trećom točkom. Nitko ne bi trebao imati obvazu glasovati. Pravo glasa je upravo ono što samo ime kaže - pravo, ne dužnost. Ni aktivni ni neaktivni, administratori ne bi trebali imati dužnost više.
• slažem se s četvrtom točkom. Bilo bi dobro unaprijed odrediti dosta tešku kaznu za kršenje ovog pravila.
• slažem se s petom točkom.
• slažem se s šestom točkom.
• slažem se s sedmom točkom.--Dean72 (razgovor) 00:21, 3. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Slažem se s @Flopyjem da bi bilo dobro omogućiti potencijalnim kandidatima da odgovaraju na pitanja suradnika-glasača, ali isto tako mislim da bi ta pitanja i odgovori trebali biti izdvojeni na posebnu podstranicu, dakle odvojeni od samoga glasovanja.--Maestro Ivanković 22:15, 3. kolovoza 2014. (CEST) Što se samoga glasovanja tiče, mislim da bi trebalo glasovati samo "za" ili "protiv" bez ikakva dodatnoga obrazlaganja.--Maestro Ivanković 15:17, 5. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

• Glasovanje inače traje 7 dana - tako je i dosad.
• Glasovanje počinje najranije dva sata nakon što je kandidatura prihvaćena i nakon što je oglas o glasovanju postavljen na glavnoj stranici wikipedije. - Misliš li na Sitenotice?
• Prisiljavati bilo koje suradnike na nešto, nezahvalna je stvar, pa tako i administratore. Iako bi bilo poželjno kad bi oni glasovali.
• Svaki suradnik inače ima pravo na samo jedan glas - tako je i dosad.
• Osobe koje imaju mnogostruke suradničke račune mogu i smiju glasovati samo s jednog računa - ne smije ista osoba više puta glasovati na glasovanju za jednu osobu. Tako je i dosad.
• Pri izboru za administratora, glasuje se jedna od tri mogućnosti - tako je i dosad.
• Ako kandidat povuče svoju kandidaturu, u tom se slučaju glasovanje broji kao da suradnik nije prošao. - Lijepa zamisao protiv spamiranja kandidaturama, ali može biti i kontraproduktivna.
• U slučaju da se suradnik predlaže za dvije ili više funkcija (provjeritelj, birokrat i slično), potrebno je napraviti odvojena glasovanja. - Provjeriteljski izbor svakako mora biti odvojen.
• Obrazloženje glasa - to je nešto što već imamo, postoje komentari. Međutim, imate suradnike koji razmišljaju svojom glavom, "za" ili "protiv" su netkog, ali nisu rječiti. Treće, biračka vojska samo će reći "slažem se s XY", "zbog istih razloga koje je naveo XY" - i na taj način zaobići će ovo pravilo. Kubura (razgovor) 06:26, 11. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

• Glasovanje traje 7 dana., tako je sada, ne vidim potrebu za promjenama.
• Glasovanje počinje najranije dva sata nakon što je kandidatura prihvaćena i nakon što je oglas o glasovanju postavljen na glavnoj stranici wikipedije., ima smisla staviti neki odmak od prihvaćanja kandidature, ali taj odmak može biti i sat vremena (zašto baš 2 sata?), ako definiramo najmanji odmak, zašto ne bismo definirali i najveći? Oglas? Na wikipediji ne postoje oglasi, postoje obavijesti u Kafiću, na nedavnim promjenama i na vrhu svaku stranice na wikipediji.
• Aktivni administratori obvezni su glasovati na izborima za dužnosti, osim ako imaju valjanu ispriku., na wikipediji se ništa ne mora. Osim poštivati pravila.
• Svaka osoba ima pravo na samo jedan glas., ovo se razumije samo po sebi, čemu to eksplicitno definirati?
• Osobe koje imaju mnogostruke suradničke račune moraju glasovati samo s jednog računa., ovo se razumije samo po sebi, čemu to eksplicitno definirati?
• Pri izboru za administratora, glasuje se jedna od tri mogućnosti: ZA ZA ZA, PROTIV PROTIV PROTIV, ili NEUTRALAN NEUTRALAN NEUTRALAN., tako je sada, može ostati.
• Ako kandidat povuče svoju kandidaturu, u tom se slučaju glasovanje broji kao da suradnik nije prošao., ovo je samorazumljivo, ali može biti uvedeno.
• U slučaju da se suradnik predlaže za dvije ili više funkcija (provjeritelj, birokrat i slično), potrebno je napraviti odvojena glasovanja., ima smisla. Ali ne moraju biti dvije odvojene stranice, može sve biti na jednoj podstranici.

Obrazlaganje glasova ima i nema smisla. Kad se radi o pravilima, onda to (jedino) ima smisla, jer preglasavanje kod donošenja pravila znači da nije važno što je dobro, nego se broji samo sila (broj glasova). Kad se radi o suradnicima, onda dolaze osobne sklonosti, prijateljstva i animoziteti do izražaja, i inzistirati na obrazlaganju ili ga zabranjivati nema smisla. Prvo se može relativno jednostavno zaobići (što je gore Kubura napisao), zabranjivati izražavanje mišljenja nije wiki način. SpeedyGonsales 18:26, 7. listopada 2014. (CEST)[odgovori]

• Prilikom glasovanja potrebno je da glasovanju pristupi najmanje 20 suradnika koji imaju pravo glasovanja.

Mislim da nije potrebno uvoditi nikakve pragove za dodjelu statusa. Prag bih uveo samo i isključivo kod oduzimanja statusa.--Braco Dubrovnik 21:45, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Pravilo nije loše, ali mislim da ne rješava neki realni problem. GregorB (razgovor) 22:11, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Nepotrebno i suvišno.--_MaGa^{poruči mi} 23:17, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Neki prag bi možda morao biti jer tako administratora može izabrati 5 suradnika. Ali, pogledao sam sva prošla glasovanja i uvijek je bilo puno glasova (osim u samim početcima hr.wiki) tako da mislim da se ta bojazan neće ostvariti. Dosadašnja praksa pokazuje da je nepotrebno postaviti prag za dodjelu statusa jer uvijek glasuje puno suradnika. --Flopy ^razgovor 23:42, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Hm, da, fakat u zadnje vrijeme birališta zjape prazna :-P. Ovo se može pokazati bitnim jedino ako padne kakav asteroid i netko odluči to iskoristiti da postane admin. Ali, dobro, dodajte ako je kome bitno. --Argo Navis (razgovor) 23:53, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Ovo bi bilo dobro pravilo za obeshrabrivanje tzv. vječnih kandidata. Miranche (razgovor) 05:41, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Prag je najbitniji, a ne da dolazi bilo tko sa strane i odlučuje u nečemu u čemu ne učestvuje, kao što je bilo na sadašnjem glasovanju. Znam da je jedan natukao dva dana prije izbora nekih pededsetak izmjena kako bi prešao stotku da bi glasovao. Baš me čudi kako mu je to palo napamet. Nije mi baš pristojno ni odgovorio, a nije ni bitno tko je. Bitno je to da se to više ne događa. Zbog toga i radimo sve ovo. TOLIKO --Zeljko (razgovor) 03:03, 1. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Protiv ovog pravila. Slažem se s MaGom, nepotrebno i suvišno.--Dean72 (razgovor) 00:23, 3. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Mislim da je svejedno koliko će suradnika glasovati (pa valjda imamo i više od 20 aktivnih i zainteresiranih za dobrobit ovoga projekta!?). Budući da je glasovanje uvijek svima vidljivo, čini mi se važnijim rješavanje pitanja tko će moći ili neće moći glasovati s obzirom na kvalitetu vlastitih doprinosa.--Maestro Ivanković 15:54, 5. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Hm, ovo pravilo pokriva vrlo rijetke teorijske situacije. Dugo nismo imali manje od 20 birača. Kubura (razgovor) 05:32, 11. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

• Svi glasovi se prebrojavaju, i na kraju glasovanja piše se sljedeće:
  • Ukupan broj ZA
  • Ukupan broj PROTIV
  • Ukupan broj NEUTRALAN
  • Ukupan broj nevažećih glasova
  • Ukupan broj glasova = ZA + PROTIV + NEUTRALAN + nevažeći
• Izbori su valjani ako ima 20 ili više valjanih glasova, ako nema 20 ili više valjanih glasova tada se izbori poništavaju.
• Za izbor ZA administratora ili za neku funkciju za koju se glasuje je potrebno imati 50% + 1 glas ZA od ukupnog broja glasova, bez obzira na glasove PROTIV i NEUTRALAN. {{Rezultat glasovanja | za = <broj ZA> | protiv = <broj Protiv>}}
  • Primjer uspješne kandidature

• • Primjer neuspješne kandidature

• U slučaju ishoda s jednakim brojem glasova ZA i PROTIV administratori wikipedije imaju:
  • primjer

• • Odlučiti ishod svojim glasom ukoliko već ranije nisu glasovali.
  • U slučaju neriješenog ishoda svaki NEUTRALAN glas brojit će se kao PROTIV.
  • Ako nije moguće dobiti rezultat glasovanja koristeći gore navedena pravila, tada će administrator imati pravo u ovom slučaju poništiti glasovanje.

Predlažem prag od najmanje 60% za admina, veći (2/3 ili 3/4) za birokrate. Kao što je Uršul napisao Argu u Kafiću:

»Nitko ne psuje one koji glasuju drugačije, ali što će Wikipediji donijeti tvoja pobjeda za jedan glas? Misliš da će oni koji su dali glas protiv tebe biti sretni što je Argo Navis administrator? Misliš da će oni slušati svaku tvoju riječ, ili će slušati i poštivati one kao i do sada? Kako ćeš se postaviti u takvim situacijama, blokirat ćeš one koji misle drugačije?«

(Uršul)

Sličan sentiment, vjerujem, dijele i oni koji su prošle jeseni glasovali za skidanje ovlasti postojećim administratorima.

Glasovanja koja se odlučuju s par glasova razlike nepotrebno dijele zajednicu. Kad god postoje dvije suprotstavljene strane otprilike iste veličine, većinsko donošenje odluka stvara privid pobjede i poraza, umanjuje poticaj za razgovorom, te otežava potragu za onom razinom kompromisa i tolerancije koja je u načelu moguća. Miranche (razgovor) 08:19, 1. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

I ovdje isto kao i gore ne bih uvodio nikakav prag za dodjelu statusa administratora. Taj bih prag uveo samo kod glasovanja o oduzimanju statusa. Također se ne slažem da se glas NEUTRALAN pri neriješenom ishodu broji kao glas PROTIV. Naime nemalo puta sam bio u situaciji da glasujem ZA ali me neka sitnica u tome spriječavala pa sam glasovao kao NEUTRALAN, ali više prema ZA nego prema PROTIV. Zašto bi se onda moj glas NEUTRALAN brojao kao glas PROTIV. To mi nikako nije jasno. NEUTRALAN, ako već kao admin moram glasovati, je glas ni ZA ni PROTIV i ne treba se brojati.--Braco Dubrovnik 21:49, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Osim 50 % + 1 glas realna (i u nekim aspektima bolja) opcija je i 60 % + 1 glas. Tu imam dvojbu. GregorB (razgovor) 22:17, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Slažem se s pragom od najmanje 60%, većim za birokrate. Glasovanja koja se odluče s par glasova razlike postižu samo to da dijele zajednicu. Miranche (razgovor) 23:53, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Ako je ishod neriješen, vrlo jednostavno: kandidat nije prošao. GregorB (razgovor) 22:30, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Da. Miranche (razgovor) 23:53, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Ako mene pitate, neutralan glas bih ukinuo. Ili "za" ili "protiv", tko je neodlučan, neka ne glasuje.--_MaGa^{poruči mi} 23:17, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Pa i to isto. Neutralan glas se uglavnom daje da bi se dodao nekakav komentar, ali tko želi komentirati može to učiniti u predviđenom dijelu stranice. GregorB (razgovor) 23:35, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Slažem se s MaGom. Ukinuo bih neutralan glas i dozvolio komentiranje bez obveze glasovanja. --Flopy ^razgovor 23:44, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Apsolutno bih zabranio komentiranje bez glasovanja. Tko ne glasuje - nema što tu raditi.--_MaGa^{poruči mi} 08:59, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Mislio sam na komentiranje u smislu postavljanja pitanja kandidatima. Odgovori kandidata kod nekih suradnika mogu presuditi kako glasovati. Naravno da ne smije biti komentara koji su trolanje ili izazivaju svađu. --Flopy ^razgovor 12:37, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Kakva pitanja kandidatima? Što ćete učiniti ako postanete...? Nismo na izboru za miss. Uostalom, ako će nekome presuditi to što ćemu odgovoriti kandidat, onda je debelo zalutao na glasovanje.--_MaGa^{poruči mi} 12:46, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Zašto ne? Ne poznaju svi jednako kandidate. Uostalom, to se na nekim wikipedijama radi isto kao i na meti prilikom izbora za stjuarte. Ne vidim što je loše u tome. Ponavljam, to bih dopustio kao mogućnost, ne kao obvezu. --Flopy ^razgovor 12:54, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Moguće da je to tako, a kako rekoh, tako se radi na izboru za miss.--_MaGa^{poruči mi} 14:04, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Dodavanje neutralnih glasova glasovima protiv nema nikakvog efekta. To je samo ako je jednak broj glasova? Pa tad je ionako već pao zbog nezadovoljavanja uvjeta >50%. Nema nikakvog efekta. I da, nemojte 50% + 1 nego > 50%, nije to isto. Jednostavno, uvjet treba biti više ZA nego PROTIV. I to je to. --Argo Navis (razgovor) 23:57, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Naknadna napomena. Da bi netko postao provjeritelj treba mu više od 50%+1 glasa jer to pravilo je, kao što znamo, centralizirano za cijelu wikipediju. Stjuarti inače neće dodijeliti to pravo. Dakle, ovakav prag može vrijediti za izbor administratora i birokrata, za izbor provjeritelja pravila su određena na meti. Možda bi to ipak trebalo naglasiti jer u prijedlogu piše "za sve funkcije". --Flopy ^razgovor 00:09, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

PROTIV praga od 50%. Prag za admina treba biti najmanje 60%; prijedlog i obrazloženje gore. Miranche (razgovor) 08:19, 1. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Prag od najmanje 60% za admina, bolji je nego 50%. Slažem se, da bi na neki način trebali upoznati suradnika, prije nego postane admin. Ako je dugo suradnik, onda ga donekle i poznajemo, a ako je manje poznat, ne bi bilo loše, postaviti mu koje pitanje, da se bolje upoznamo s time što planira raditi ako admin.--Fraxinus (razgovor) 23:20, 2. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Protivim se dodavanju glasova NEUTRALAN glasu PROTIV u bilo kojoj situaciji. Glas NEUTRALAN je izraz volje glasača i kao takva se ne bi trebala drukčije iterpretirati. Sklon sam i samom ukidanju glasa NEUTRALAN. Protivim se pravilu da se glasovanje poništava, ako je ukupan broj glasova manji od 20. Ne sviđa mi se baš ni pravilo da se prag za izbor povisi na 60%, a apsolutno ne dolazi u obzir različit prag za davanje statusa i za oduzimanje statusa. Glas o davanju i oduzimanju statusa je izjašnjavanje o jedno te istoj stvari, statusu administratora i kao takav bi trebao imati ista pravila, asimetrija je nelogična i pomalo nepoštena.

Nisam dobro razumio što je pisac htio reći ovom rečenicom: U slučaju ishoda s jednakim brojem glasova ZA i PROTIV administratori wikipedije imaju (pravo):

• • Odlučiti ishod svojim glasom ukoliko već ranije nisu glasovali.

Da li to znači da kandidat ima pravo dati glas samom sebi u slučaju izjednačenja? Ili da drugi admini imaju pravo svojim glasom odnijeti prevagu? Ako je pisac mislio na ovo drugo, mislim da je to pravilo nepotrebno. Administratori imaju jednako pravo glasa kao i svaki drugi suradnik i imaju diskrecijsko pravo glasovanja ili suzdržavanja od istog kao i drugi suradnici. Ne razumijem svrhu ovog pravila. Jedan zadnji osvrt na zadnje pravilo: u slučaju da kandidat dobije jednak broj glasova ZA i PROTIV administrator ima pravo poništiti izbore...da ali se u tom slučaju ne broji kao da kandidat nije prošao, već se smatra kao da izbora nije bilo. Zašto bi kandidat koji je imao potpuno izjednačen borj glasova trpio iste restrikcije (nekandidiranje X mjeseci) kao i onaj koji nije prošao na glasovanju?--Dean72 (razgovor) 00:54, 3. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Onoga trenutka kad završi glasovanje, ukoliko je rezultat glasovanja 50-50, kandidat nije prošao i ne može postati administrator. Dakle ovo je višak koji je nepotreban jer imamo pravilo koje kaže da je za izbor administratora potrebno osvojiti 50% + 1 glas, a u tome slučaju nikako ne može biti 50-50.--Braco Dubrovnik 02:09, 3. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Mislim da je prigodom glasovanja za administratora dovoljan prag od 50% + 1 glas, glasovati samo "za" ili "protiv". Dobro reče @MaGa: neutralni ne trebaju ni glasovati, a tko ne misli glasovati, nema što ni komentirati (na za to izdvojenoj podstranici). Uostalom, glasovanje nije ni "za" ni "protiv" nekoga kao osobe (sačuvaj Bože!), ono je samo izjašnjavanje o nečijoj kandidaturi "za" ili "protiv" – ništa više ni manje od toga (barem ja to tako shvaćam).--Maestro Ivanković 10:40, 6. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

50% + 1 glas u izboru za admina ima svojih mana, ali je bolji nego 60%, jer taj prag ide u korist biračkim vojskama i motivira ginjolarenje kod onih koji žele opstruirati. Već na 20 birača, 60% "za" jest 12 "za" i 8 "protiv". Jedan jedini dodatni glas "protiv" opstruira izbor. Kubura (razgovor) 06:00, 15. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

• Administrator može izgubiti status:
  • vlastitim zahtjevom na Meti
  • glasovanjem zajednice (pri čemu su uvjeti za predlagača skidanja ovlasti ista kao i kod biranja )
  • neaktivnošću (ovo treba proraditi)
  • derilikcija dužnosti
    • neglasovanje na izborima za adminstratore bez valjane isprike
    • zlorabljenje ovlasti
    • rad u protivnosti odredbama wikipedije i zajednice okupljene oko nje

Evo mini-prijedloga za neaktivnost (po uzoru na WP:INACTIVITY):

• Administrator je neaktivan nakon 12 mjeseci bez uređivanja ili drugih akcija
• Obavještava ga se na njegovoj SZR i emailom barem mjesec dana prije pokretanja postupka i još jednom neposredno prije pokretanja postupka uklanjanja ovlasti
• Pri uklanjanju ovlasti u evidenciji treba jasno naznačiti da se radi o rutinskoj proceduri zbog neaktivnosti

Mislim da administratori koji su sporadično ili djelomično aktivni - kako god to definirali - nisu sami po sebi problem. Ako nedostaje radne snage, tako i tako treba izabrati nove. GregorB (razgovor) 13:29, 15. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

S prve dvije stavke se slažem, s ostalima ne. Ovu zadnju stavku treba razraditi i objasniti što je to rad u protivnosti odredbama wikipedije i zajednice okupljene oko nje.--Braco Dubrovnik 21:54, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

U zadnjoj stavci pretpostavljam da se misli na temeljne (dakle, ne bilo kakve) odredbe wikipedije. Opet, tko će odlučiti što je u protivnosti s temeljnim odredbama? Isto vrijedi i za zlorabljenje ovlasti. Taj slučaj se opet svodi na prijedlog i glasovanje zajednice. GregorB (razgovor) 22:23, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Ne vidim u čemu je problem u neglasovanju. Svaki administrator ionako može pauzirati 7 dana i reći da je bio "zauzet", što bi valjda bila valjana isprika. Također, može biti neutralan, ali što smo time dobili? Oduzimanje statusa mi se čini drastičnim i nepotrebnim. GregorB (razgovor) 22:23, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Podržavam.--_MaGa^{poruči mi} 23:17, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Kako mi je sinoć Gregor uletio u uređivanje, ovo sam krivo napisao, pa ću se ispraviti: prva tri prijedloga za, s tim da se treba definirati neaktivnost.--_MaGa^{poruči mi} 09:00, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Podržavam prve dvije točke. Treća točka traži posebnu raspravu i izjašnjavanje zajednice tko je aktivan administrator, a tko neaktivan i na koji način neaktivnim administratorima skinuti status (jednostavnim zahtjevom na meti ili možda prvo glasovanjem na hr.wiki). Dok se to jednom u budućnosti ne raspravi i ne usvoji, tu bih točku izbacio. Moramo prvo tu definirati kriterije. --Flopy ^razgovor 23:47, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Podržavam prve 2 točke, a što se tiče neaktivnosti, to se slažem i tu treba dodatna rasprava. To možemo kad riješimo ostale stvari, možda čak i naknadno. -Argo Navis (razgovor) 00:02, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Što je neaktivnost administratora? Manje od 100 doprinosa dnevno, mjesečno, godišnje, manje od 1000 doprinosa za godinu dana....? Gore imamo predloženo pravilo kojim se ne dozvoljava glasovanje suradnicima koji u zadnjih 12 mjeseci imaju manje od 100 doprinosa. Ako je takvo pravilo predloženo, a vidim i podržano, onda bi, ako već moramo naći neku granicu između aktivnih i neaktivnih admina, takvo pravilo trebalo važiti i za administratore. Naglasak na ono ako već moramo.--Braco Dubrovnik 00:33, 2. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Slažem se samo s prve dvije točke. Ako se kao kriterij uzme i treća točka (neaktivnost administratora) to bi se trebalo odnositi samo na administratore koji se nisu pojavili na projektu vrlo, vrlo dugo (recimo tri godine). Gubitak statusa zlorabljenjem ovlasti ili grubim nepoštivanjem pravila trebalo bi se rješavati glasovanjem zajednice, dakle točkom dva.--Dean72 (razgovor) 01:01, 3. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Kakva je to "bitna" razlika nečije (ne)prisutnosti na ovom projektu ako se neki suradnik/administrator ili neka suradnica/administratorica nije ovdje pojavio/pojavila tri ili jednu godinu?! Svatko zna svoje razloge (a svatko može uvijek poslati makar i kratku poruku nekome od administratora), ali doprinosi uvijek jasno "govore" u prilog bilo čije aktivnosti, odnosno neaktivnosti na ovom volonterskom projektu. Naravno da administratori imaju nužno i drukčije doprinose sukladno njihovim ovlastima i zadaćama glede održavanja projekta, ali evidencija doprinosa i među njima ukazuje na razliku između aktivnih i neaktivnih. U principu se slažem sa svim gore navedenim točkama, kao i s potrebom dodatnoga definiranja problematike koju su spomenuli @Braco, @MaGa i @Flopy.--Maestro Ivanković 11:08, 6. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Vlastiti zahtjev na Meti - tako je i dosad bilo.
Glasovanje zajednice, ali neka bude i Wikipedija:Konsenzus uz obrazloženje. S time da se srušenu kritiku ispravno tretira, a ne da kritizerov glas i dalje ima jednaku težinu. Zloporaba ovlasti obrazlaže se ovdje (recimo, višestruki adminski računi preko kojih se gnjavi produktivne suradnike). Rad u protivnosti odredbama wikipedije i zajednice okupljene oko nje spada u argumente koji se iznose na ovom obrazlaganju.
Bitno je obrazloženje, jer tako se staje na put anarhističnom ponašanju, a Wikipedija WP:NIJE anarhija.
Predlagač skidanja ovlasti mora biti stvarni suradnik, a ne neki zombi, spavač, koji nikad nije razgovarao s administratorima s kojima se ne slaže u radu, a onda nakon godina nerada izranja i traži smjenu. Predlagač skidanja mora biti osoba koja je razgovarala i pisala članke. Ne smije nam se dogoditi da nam neradnici smjenjuju ljude, ali niti oni koji se samo raspravljaju. Ovo je bitno jer ovim ograničenjem destimuliramo ginjole. Ovdje se mora paziti i na svađalice i egoiste koje, kad nije po njihovu, traže okretanje svijeta naglavce.
Pojam neaktivnosti treba definirati. Odnosi li se na nenazočnost na projektu ili na izbjegavanje adminskih poslova?
Neglasovanje na izborima - suradnikovo je pravo. Kubura (razgovor) 06:32, 15. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Prema de:wiki Wikipedia:Meinungsbilder/Entzug von Adminrechten bei Inaktivität

Treba li se neaktivnim suradnicima opozvati status administratora zbog neaktivnosti? Suradnici se smatraju neaktivnim ako u evidenciji nemaju novih doprinosa. Stjuard automatski oduzima administratorski status, ako se administrator ne izjasni 90 dana nakon obavijesti o budućem opozivu prava.

Pitanja za suradnike:

1.Administratorska prava:

• opozivaju se nakon jedne godine neaktivnosti
• opozivaju se nakon dvije godine neaktivnosti
• ne opozivati status jednom izabranog administratora zbog neaktivnosti

2. Obnavljanje administratorskih prava (za administratore kojima je opozvan status zbog neaktivnosti)

• neformalnim vraćanjem statusa
• nakon mjesec dana aktivnog rada
• odlučuju birokrati
• ponovni izbor

U prijedogu nedostaje koji su opravdani razlozi za i protiv skidanja statusa administratorima. Na de:wiki nabrojano je šest "za" i sedam razloga "protiv". --Roberta F. 21:05, 1. rujna 2014. (CEST)[odgovori]

• Kod glasovanja za skidanje ovlasti, uvjeti za stjecanje prava glasa, kao i uvjeti za predlagača, jednaki su kao i kod biranja novog administratora.
• Suradnik koji predlaže skidanje ovlasti administratora na stranici Zahtjev za mišljenje administratora mora jasno navesti što je administrator radio protiv pravila i/ili duha wikipedije, te gdje je i kako zloporabio ovlasti, ako je toga bilo. Također, na istoj je stranici potrebno uredno dokumentirati svoje tvrdnje s poveznicama na dokaze ili s detaljnim objašnjenjima, nakon čega će administratori, osim onoga čije se razrješenje traži, u roku od 7 dana odlučiti je li zahtjev opravdan ili ne te, ako je opravdan, pokrenuti glasovanje za skidanje ovlasti.
• Za očitavanje ishoda glasovanja vrijede ista pravila koja su navedena u poglavlju očitavanje ishoda.

• Strana u sporu ne mora (niti bi trebala) odmah tražiti skidanje ovlasti, već to može učiniti kasnije, ako nije zadovoljna načinom na koji sporni admin reagjra u sporu. --Argo Navis (razgovor) 09:55, 1. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]
• Kriteriji za glasovanje se odnose na trenutak pokretanja zahtjeva, ne na početak glasovanja. --Argo Navis (razgovor) 09:55, 1. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]
• Admini daju mišljenje o tome ima li smisla pokretati glasovanje i dati zajednici da odluči, ili je u pitanju troliranje, a ne svoje mišljenje o tome bi li oni osobno kolegi skidali ovlasti. --Argo Navis (razgovor) 09:55, 1. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]
• Da bi se glasovanje moglo pokrenuti, dovoljan je potvrdan stav 2 admina. --Argo Navis (razgovor) 09:55, 1. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]
  • Iznimka se admini koji su dobili podršku zajednice (novoizabrani ili neuspjelo skidanje ovlasti) u zadnjih 12 mjeseci. Za pokretanje glasovanja o skidanju ovlasti i tom slučaju treba bar 50% glasova admina na ZZMA. --Argo Navis (razgovor) 15:43, 2. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]
• Suradnik može biti kažnjen zbog ometanja wikipedije besmislenim zahtjevom, osim ako 2 admina daju veto na tu odluku. --Argo Navis (razgovor) 10:00, 1. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Sa svime se slažem osim zadnje stavke koju sam objasnio u poglavlju očitovanje ishoda a vezano za glas NEUTRALAN i njegovo pribrajanje glasovima PROTIV.--Braco Dubrovnik 21:56, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Je li zahtjev opravdan ili ne, odlučit će suradnici glasovanjem. Administratori se ne bi trebali miješati. Potrebna su vremenska ograničenja: ako opoziv ne uspije, ne može se ponovo pokrenuti prije isteka 6 mjeseci. Ako uspije, dotični se ne može ponovo kandidirati za administratora prije isteka 6 mjeseci. GregorB (razgovor) 22:35, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Podržavam.--_MaGa^{poruči mi} 23:17, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Podržavam, ali ukinuo bih glas neutralan jer je nepotreban. Također se slažem s GregoromB da treba uvesti vremenska ograničenja, ako opoziv ne uspije ja bih umjesto 6 mjeseci razmak od godinu dana. S druge strane administratoru kojemu odlukom zajednice budu oduzete ovlasti ja bih dopustio eventualno ponovo kandidiranje tek nakon 2 godine ili čak posve zabranio ponovnu kandidaturu. Za što bude većina, na ovom mjestu ću se složiti s njom. --Flopy ^razgovor 23:53, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

PROTIV Nikako se ne slažem da sami admini odlučuju hoće li biti glasovanja za skidanje ovlasti! Iskreno... za određene admine, koji su zajedno prošli mnoge "bitke" u zadnjih godinu dana, ne mogu zamisliti da bi dozvolili glasovanje za skidanje ovlasti kolegi suborcu, pa čak i ako su dokazi uvjerljivi. Ako se ovo izglasa, možemo slobodno izbaciti mogućnost gubljenja ovlasti admina i proglasiti ih "bogovima". Pored toga, ne želim da se projekt dovodi u situaciji da se broji koliko ima kojih admina, to je recept za katastrofu i izvor budućih tenzija oko izbora novih admina. To nam ne treba! Ja sam za to da je pokretanje postupka moguće bez obzira na stavove admina, čim završi rasprava, jer ionako već imamo pravilo da je ZZMA neobbvezujući. Na kraju krajeva, na kraju će ipak odlučiti suradnici. --Argo Navis (razgovor) 00:16, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

PROTIV druge točke, iz razloga koji su iznijeli Argo i Gregor. Uključivanje administratora u odlučivanje o tome hoće li se glasati o povjerenju nekome od njih krši ravnotežu moći između njih i ostalih suradnika te time podržava iluziju autoriteta koja položaju admina upravo ne treba (što bi trebalo biti bjelodano bez da se pozivam na autoritet Jimbove izjave o tome). Kako bi bili sigurni da nije ništa posebno biti admin, uvjeti i postupak njihova biranja te uvjeti i postupak njihove potvrde ili opoziva trebaju biti široko uključivi, te izuzev mogućih praktičnih ograničenja, identični. (Conquistador, moglo bi Vas zanimati da na hrwiki nedostaje članak Quis custodiet ipsos custodes?) Miranche (razgovor) 02:53, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Kako onda spriječiti potencijalnu poplavu sječa glava? Ako je tako, onda će to biti otvoren put za skidanje statusa iz osvete. Što se tiče Jimbove izjave, očito on nikada nije vadio kestenje iz vatre. Da, nije ništa posebno biti admin dok je sve kako treba, međutim, u drugim situacijama nije baš tako.--_MaGa^{poruči mi} 08:59, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Kakva sječa glava? @MaGa, ako s ovim suženim brojem glasača, kada glasuju samo aktivni suradnici, a ne padobranci, admin nema podršku tog najvažnijeg dijela zajednice, zar zaista misliš da bi trebao ostati? Da, znam, teoretski rizik uvijek postoji, ali ako gledamo manje zlo, bolje taj rizik nego da motiviramo admine da jedni drugima bezuvjetno čuvaju leđa. Znaš i sam da dio zajednice smatra (ograda: njihovo subjektivno mišljenje) da je to već sada slučaj, zaista nema smisla to još i formalizirati i tako stvoriti grajni izvor nezadovoljstva. Osim toga, nemaš realnu sliku koliko tko ima razumijevanja za eventualne greške i nedostatak strpljenja kod admina. Siguran sam da nema realne šanse da netko izgubi ovlasti samo zato jer je naljutio trolove. --Argo Navis (razgovor) 11:53, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Vrlo je upitno tko su i što su padobranci. Vjerujem da ćeš se složiti da padobranci nisu oni s par stotina i više uređivanja, za razliku od onih koji su jedva prešli prag od 100 uređivanja. Dati takvima priliku da predlažu smjenu administratora tek tako, mislim da je suludo. Već sam pisao o strukturi glasača na prošlom izboru i brojem doprinosa koje su imali. Vrlo zanimljiva situacija, a već sam pisao iznad o tome što je tko poznavao sa 100 doprinosa.--_MaGa^{poruči mi} 12:11, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Ako bi se prihvatili argumenti Arga I Miranchea kako možemo biti sigurni da neki suradnik koji je "u ratu" s određenim administratorom neće iz osvete više puta pokrenuti glasovanje o opozivu. Samo ako bi se uvele sankcije za suradnike koji više puta uzastopno traže opoziv administratora i to svaki put bude odbijeno kao neosnovano, onda bi to bilo prihvatljivo. --Flopy ^razgovor 12:46, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

@MaGa, ja razumijem da ti imaš subjektivni osjećaj ugroze zbog mogućeg olakšanja procesa skidanja ovlasti adminima. Moj dojam je da je tvoj subjektivni osjećaj kriv, ali to u biti ništa ne mijenja na stvari jer tvoj subjektivni osjećaj može utjecati na tvoju motivaciju, tvoj rad itd. I zapravo je manje bitno koliko je stvaran. Bitno je da se ti ne osjećaš ugroženim i da se nađe načina da se ti bez straha baviš sa vandalima i trolovima. Isto vrijedi i za drugu stranu. Meni ideja patrolerskog uvjeta ili vrlo otežanog procesa skidanja ovlasti također stvara nervozu i nelagodu. Poanta je - ne pokušavajmo dokazati da su drugi u krivu nego pokušajmo naći rješenje koje nikom, ili bar velikoj većini, neće stvarati trajnu nelagodu ni frustraciju. --Argo Navis (razgovor) 14:51, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Već sam negdje napisao, a ponovit ću: ako i dođe to doga u mom slučaju, ne mislim se uopće uzbuđivati zbog rezultata, kakav god da on bio, niti ja imam ikakav osjećaj ugroze zbog skidanja, baš si smiješan. Wikipedija je postojala prije, a postojat će i nakon bilo koga. Poanta patrolera + admina je vrlo jasna: što bi trebao raditi admin na hr.wikipediji ako nije patroler? Koji konkretan posao? Ne raspolažem konkretnim brojkama, ali admini čine najveći dio pregledavanja promjena, tako da ne vidim zašto to ne bi bio uvjet.--_MaGa^{poruči mi} 14:59, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

@MaGa, uzeo sam tebe za primjer, ali mislim da je jasno da govorim o širem krugu ljudi, nema potreba da se odmah ograđuješ sa tim ja-se-necu-uzbudjivati stavom. Poantu sam dao gore, primjer je manje bitan. Što se tiče patroletskog uvjeta, ovdje je off-topic, mojom krivicom, kao prilog primjeru, pa neću dalje o tome (ovdje).

@Flopy, razumijem Vašu brigu ali nisam siguran je li opravdana. Ako se uvede:

• najmanji vremenski razmak (npr. 6 mjeseci) između dva glasovanja za opoziv istog admina pokrenuta na ovaj način, te
• najmanji broj suradnika (npr. 20) koji se mora pojaviti na glasovanju da bi ono bilo valjano,

onda sumnjam da će biti puno ljudi koji će si dati truda "ratovati" na ovaj način. Ako se na glasovanju pojavi propisan broj ljudi, onda je to pokazatelj da je ono u interesu značajnom dijelu zajednice. Međutim, ako se baš dogodi neki pojedinac redovito (3-4 puta) pokreće glasovanje o opozivu istoga admina na kojemu se ne pojavljuje dovoljno ljudi, to se može rješavati pojedinačno. Iako osobno mislim da nije nužno, u tom slučaju mogle bi se, kao što velite, predvidjeti i sankcije, npr. tom suradniku zabraniti predlagati opoziv istog admina na dulje vrijeme. Miranche (razgovor) 07:46, 1. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Dodao dam neke prijedloge, pa molim da i to komentirate. --Argo Navis (razgovor) 15:45, 2. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

PROTIV - Apsolutno sam protiv pravila da pokretanje glasova za skidanje ovlasti donose administratori (pre)glasavanjem! Mogli ste odmah napisati pravilo: "Status administratora je doživotan i nitko ga ne može oduzeti." Učinak bi bio isti, a formulacija iskrenija. Mislim da je ovo pravilo najopasnije od svih do sada predloženih. Davanje i oduzimanje statusa mora ostati u rukama zajednice i to je vrlo važno, nikakvo odlučivanje samih administratora o sudbini administratora ne dolazi u obzir. Odluka ZZMA bi trebala imati samo savjetodavnu ulogu.--Dean72 (razgovor) 01:15, 3. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Slažem se sa svim točkama ove odredbe, takvima kako su izvorno predložene. Čini mi se i više nego logičnim da prije pokretanja glasovanja o mogućem gubitku statusa administratora, ostali administratori odlučuju o tome je li takav zahtjev uopće opravdan ili ne. Vjerujem da su svi administratori stalno izloženi svakojakim, često neutemeljenim i osvetoljubivim zahtjevima raznoraznih nezadovoljnika i/ili dokazanih štetočina (oprostite, ne znam bolji izraz): u takvim se slučajevima nikome ne smije dozvoliti da svoje frustracije liječi beskrajnim maltretiranjem bilo kojeg administratora! Tu je moj stav potpuno suprotan Deanovom, možda i zbog toga što ja još nikada nisam bio žrtva takozvanih administratora inkvizitora Wikipedije na hrvatskom (to, dakako, ne znači ni da sam nečiji osobiti "miljenik"). Mislim da o problematici pojedinačne kvalitete administriranja u svakom eventualnom slučaju ili "slučaju" trebaju raspravljati i odlučivati isključivo svi ostali administratori.--Maestro Ivanković 12:49, 6. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

U redu Maestro, da li onda možeš predložiti alternativni mehanizam kako skinuti ovlasti administratoru u hipotetskoj situaciji da pola ili čak većina wikizajednice ima vrlo ozbiljne primjedbe na njegov rad, a tijesna većina administratora mu štiti leđa i ne dopušta da se izjasni o njegovom radu? Ima li uopće wikizajednica pravo glasa o administratorima koji vode ovaj projekt, ili su admini neovisno tijelo bez kontrole? Ja razumijem bojazan administratora da bi moglo doći do čestih glasovanja o njihovom radu, ali neka i sami administratori razumiju bojazan mnogih suradnika da će nova pravila u praksi onemogućiti skidanje ovlasti eventualnim administratorima čiji rad šteti ovom projektu i mnogim suradnicima koji u njemu sudjeluju.--Dean72 (razgovor) 13:47, 6. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Dragi Deane, ja ovdje nisam došao voditi bitke protiv administratora, ali ću ti ipak odgovoriti na postavljeno pitanje. Koliko znam, smjernice i postupak za skidanje ovlasti bilo kojem administratoru i u ovom su prijedlogu jasno izrečene (iako rasprava još traje, vidim da se većina suradnika uglavnom slaže oko bitnih dijelova prijedloga). Ne prihvaćam nikakve "hipotetske situacije" – to je kao da razgovaramo o članku koji će kad-tad možda biti napisan... Ako bilo koji suradnik ili suradnica ima kakve primjedbe na rad bilo kojega od aktualnih administratora, siguran sam da još uvijek postoji standardna procedura kojom se to treba, a vjerujem i može rješiti. Kad već spominješ "većinu wikizajednice", ne znam na koga točno misliš: na trenutačno 129.050 prijavljenih ili 540 aktivnih suradnika? Ili možda nas 120-ak koji smo glasovali na prošlom glasovanju za nove administratore? O kojoj to "većini" i koje "wikizajednice" govoriš? Suradnici svakako imaju pravo glasa o administratorima – pa tako je, uostalom, i nedavno bilo (nisi valjda zaboravio?). Ako pak znaš bilo kojeg administratora ili administratoricu "čiji rad šteti ovom projektu", svakako iznesi konkretne zamjerke i argumente na njegovo, odnosno njezino djelovanje ili nedjelovanje. Doduše, do danas sam i kao ophoditelj svjedočio većem broju loših suradnika nego administratora, tako da mi tvoje dvojbe oko "nadzora administratora" nisu sasvim jasne...--Maestro Ivanković 16:08, 6. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

O ovoj smo temi elaborirali u odlomku o gubitku statusa.
Međuadministratorska suglasnost je međukorak koji postoji radi demotiviranja svađalica i destruktivaca.
Zgodno bi bilo kad bi se ovdje obrazlagalo, razgovaralo, nastojalo postići konsenzus, da se ne dogodi slučaj nesloge administratora-radnika s administratorima-fikusima, administratorima koji vode politiku nezamjeranja i administratorima-zombijima (koji se aktiviraju samo radi ratovanja alatima), pa da se sve opet svede na puko preglasavanje. Kubura (razgovor) 06:56, 15. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

• Prilikom glasovanja za skidanje ovlasti potrebno je da glasovanju pristupi najmanje 20 suradnika koji imaju pravo glasovanja.

U potpunosti podržavam ovaj prijedlog.--Braco Dubrovnik 21:56, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Ovdje je dobro imati prag. GregorB (razgovor) 22:35, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Podržavam.--_MaGa^{poruči mi} 23:17, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Prag je apsolutno potreban. --Flopy ^razgovor 23:54, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

OK. --Argo Navis (razgovor) 00:17, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Bespotrebno pravilo. Uvjeti za skidanje ovlasti trebali bi biti isti onima za davanje ovlasti. Vjerujte, da će se kod jednog takvog glasovanja vrlo brzo skupiti 20 glasova. Čisto da ne budem jedini protiv, ako vam nešto znači mogao bi se i složiti s ovim.--Dean72 (razgovor) 01:18, 3. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Slažem se.--Maestro Ivanković 12:51, 6. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Trebat će i više suradnika, ali prije svega da bude obrazlaganje, ne suhoparno glasovanje. Da se ne dogodi teorijski slučaj da zbog odnosa 4 "za" i 5 "protiv" smijeni se izvrsnog admina. Kubura (razgovor) 09:04, 15. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

• Kod svake promjene pravila za izbor administratora, svi se administratori podvrgavaju reizboru glasovanjem zajednice po novim pravilima.
• Nakon dvije godine vršenja dužnosti administratoru se poništava status i isti ide na reizbor glasovanjem zajednice.

Ne slažem se s nijednom stavkom a ovdje ću kopirat dva moja već objavljena komentara:

Reizbor administratora je nešto o čemu se već raspravljalo. Administratori su prvi među jednakima, ali istovremeno i prvi na udaru kad su u pitanju sporovi, sukobi, nerazumijevanje pravila ili bilo kakve razmirice. Na taj način dolaze u situaciju da im svi suradnici kojima su ukazivali na nepravilnosti, ili koji su blokirani zbog vandalizama, zatrpavanja nedavnih promjena, neznanja ili bilo kojega drugog, ali opravdanog razloga, neće dati svoj glas prilikom reizbora, točnije velika je vjerojatnost da će glasovati protiv njih. Time se administratori dovode u nepovoljnu poziciju pa samim tim njihov rad postaje otežan jer onaj tko želi zadržati status administratora neće se upuštati u nikakve sporove, izbjegavati će blokirati suradnike ili im se zamjerati na bilo koji način. Tu dolazimo do situacije da administratori koji svoj posao ne rade dobro, jer se ne žele nikome zamjerati pa se ne upuštaju u rješavanje sporova, ne opominju ili ne blokiraju suradnike, prilikom reizbora imaju prednost pred onim administratorima koji svoj posao rade sukladno pravilima, rješavaju sporove (pri čemu će se nekome morati zamjeriti), opominju ili kažnjavaju suradnike koji zaslužuju kaznu (nastavi niz). Dakle, administratori ne trebaju ići u reizbor, ali mogu biti razriješeni ovlasti na način opisan u prijedlogu promjena pravila.--Braco Dubrovnik 21:58, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Nikakvi dodatni uvjeti ne dolaze u obzir. Tko ne vidi zašto taj nikada nije bio administrator. Krećem od sebe. Blokirao sam desetine suradnika koji su kršili vrlo stroga pravila o postavljanju datoteka. Ta pravila su predviđala dugotrajne blokade od mjesec pa do godinu dana. Taj najprljaviji dio administratorskog posla smo najvećim dijelom obavljali Roberta i ja. Blokirani suradnici su upozoravani, postupalo se kranje korektno, ali su sustavnim kršenjem pravila o postavljanju datoteka, prema pravilima, a ne nečijom samovoljom, bivali blokirani. Svaki taj suradnik potencijalni je glas PROTIV prilikom reizbora administratora. A zašto? Zato što je administrator pošteno odrađivao svoj posao. Za razliku od nas dvoje neki su administratori samo lijepili predloške s dobrodošlicom. Vidite li razliku?--Braco Dubrovnik 21:58, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

I ja ću ovdje kao predlagatelj kopirati moja dva gornja komentara:

Ja potpuno razumijem bojazan postojećih administratora da bi sankcionirani suradnici glasovali PROTIV njih u eventualnom procesu reizbora čisto iz puke osvete, ali zaboravljate jednu važnu činjenicu koju bi vam ilustrirao primjerom. Uzmimo za primjer zadnje glasovanje za izbor Arga, Conquistadora i mene i obratite pažnju na suradnike koji su glasovali. Ja sam se malo pozabavio prebrojavanjem i statistikom i opazio vrlo interesantne stvari. Ako primijenimo samo kriterij od 500 potrebnih promjena u GIPu, od oko 120 suradnika koji su glasovali, pravo glasa bi imala 63. Kad sam uzeo u obzir par dodatnih kriterija, a to je da je suradnik uređivao u GIPu samo dva dana u protekla dva mjeseca prije glasovanja i da je dodao samo 5kb teksta člancima u protekla dva mjeseca ili u slučaju da ima pravo patroliranja, da je ispatrolirao bar 400 promjena u posljednjih mjesec dana, dobio sam otprilike ovo: 22 ljudi s pravom glasa Argo, Zeljko, Kubura, MaGa, Fraxinus, ManUsk, Sokac, El Diablo, Vodomar, Maestro, August Dominus, Wustenfuchs, Aradic, Dean72, Rovoboo, Vedran V, Silverije, Conquistador, Gregor, Radio Electrico, Veliki Blek i Plamen (naravno da ima još puno drugih koji zadovoljavaju kriterije, ali kako nisu glasovali zbog jednostavnosti sam pretpostavio da nisu zainteresirani za konkretan slučaj.) Primijenio sam kriterije koji su čak puno labaviji od onih koji se ovdje predlažu.

Pogledajte o kojim ljudima ovdje pričamo. Ovo nisu neki padobranci, koji dolaze trolirati ili vandalizirati pa da se morate bojati nekakve osvete, ovo su stalni i dugogodišnji suradnici koji drže ovaj projekt na nogama. Mi se bližimo kosenzusu oko toga da se drastično postrože uvjeti za dobivanje prava glasovanja i gotovo sigurno će se to ostvariti. Ako administratori sumnjaju da ovi suradnici gore i drugi s pravom glasa nisu u stanju razlučiti tko dobro administrira na projektu, tko je aktivan i marljiv, tko vuče nepopularne poteze jer mora slijediti pravila i tko ima sluha za zajednicu, mislim da isti debelo podcjenjuju ove ljude. Može se desiti izolirani slučaj da se netko osobno zamjeri nekom dugogodišnjem suradniku (dobiti će jedan glas PROTIV), ali ako se zamjeri većini zajednice, problem nije u zajednici, problem je u njemu. Takav ne zaslužuje biti admin. Kod dugogodišnjih suradnika nema straha da će glasovati protiv u eventualnom reizboru, jer mu je jedan admin jednom opalio karton na dva dana prije tri godine, svatko normalan ocijeniti će njegov rad i što je vrlo važno ocijeniti će njegov sluh prema volji zajednice.

Ovdje pričamo o adminima kao o ugroženoj vrsti, koja se mora štititi od osvete suradnika. Kolege suradnici, na ovom projektu postoji dizbalans u drugom smjeru: moć admina je velika i s vrlo malo kontrole, zbog čega je često dolazilo do samovolje koju sam nebrojeno puta vidio. Mora postojati mehanizam da administrator, da se opet slikovito izrazim, "polaže račune" zajednici, ali ne zajednici novajlija koji ne znaju pravila, već dugogodišnjim suradnicima koji poznaju njihov rad. Prijedlog reizbora je prijedlog uvođenja elemenata demokracije na ovaj projekt, i u skladu s onom Jimbovom da ne smije biti ništa posebno u tome da je netko administrator. Zato i inzistiram na njemu. Oprostite kolege admini, ali meni to protivljenje pravilu reizbora ipak sliči "borbi za fotelju".--Dean72 (razgovor) 22:26, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Nemojte podcjenjivati moć rasuđivanja iskusnih suradnika koji bi davali glas administratorima. Suradnici koji aktivno i kontinuirano sudjeluju u radu ovog projekta, točno percipiraju kakav je administrator, koji je njegov način djelovanja i da li je djelovao za dobrobit ovog projekta ili mu su mu važniji neki drugi ciljevi. Isto tako vrlo dobro percipiraju koji administratori pokazuju volju za dijalogom s neistomišljenicima i rješavanja sukoba ili im je samo važno, da se figurativno izrazim, "očuvanje moći po svaku cijenu". U ovom je trenutku evidentan dizbalans moći u korist administratora u odnosu na obične suradnike. Nije za vraga da imamo 30 administratora na možda 15-20 stvarno aktivnih suradnika i da se svi "guraju" postati administratori. Postati administrator je u ovom stanju jedini način obrane od moguće samovolje postojećih administratora i jedina mogućnost da se unesu promjene u projekt. Mora se unijeti jedan prirodni mehanizam potvrde povjerenja postojećim administratorima, u suprotnom riskiramo mogućnost samovolje s njihove strane (vidi način kako se riješila diskusija oko formata vijesti na naslovnoj stranici), te riskiramo formiranje interesnih skupina među administratorima, koji bi pak mogli djelovati u smjeru pretvaranja hr.wikipedije u politički projekt (ovo je ozbiljan problem kod nekoliko wikiprojekata u zemljama Istočne Europe i Azije). Bez automatskog mehanizma potvrde povjerenja, kratkoročni rizik je samovolja, a dugoročni rizik je, figurativno, "put u diktaturu". Ono što čini stabilnim svaki sustav utemeljen na demokratskim principima je ugrađen mehanizam promjene bez potresa. Ako toga nema, pokušaj promjene će uvijek biti traumatičan.--Dean72 (razgovor) 22:33, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Moram reći da u ovom trenutku nisam poklonik ograničenog mandata, odnosno reizbora. Razmotrit ću argumente za i protiv. GregorB (razgovor) 22:38, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Prvi prijedlog: komplicirano i ne vidim što bi se dobilo time. Drugi prijedlog: i ja sam iznad napisao slično kao i Braco, a teoretski će se dogoditi da nepopularni administratori otpadnu i ostaju oni koji se ne zamjeraju suradnicima. Što ćemo dobiti od wikipedije za (npr.) 6 godina?--_MaGa^{poruči mi} 23:17, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Protiv dodatnih uvjeta. Braco je dao sve valjane argumente zašto i s njima se apsolutno slažem. --Flopy ^razgovor 23:56, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Protiv bilo kakvih reizbora. Osim u slučaju ako se ovlasti mogu skidati glasovanjem tek nakon blagoslova ostalih admina, jer, sa takvim otežanim skidanjem ovlasti i bez reizbora, neki admini će se razbahatiti. --Argo Navis (razgovor) 00:19, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Slažem se s Argom -- protiv, naprosto zato što je jednostavnije, ali samo ako se glasovanje za gubitak statusa predlaže bez zahtjeva za mišljenje administratora. Volio bih čuti dodatne argumente. Miranche (razgovor) 04:14, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Neću previše inzistirati na ova dva pravila, ako se nitko drugi ne slaže. Sklon sam samo prikloniti se Argovom razmišljanju da se ovo izglasa kao mehanizam ponovne potvrde administratora, u slučaju da se izglasa pravilo da se status adminu može skinuti samo uz blagoslov ostalih admina kroz ZZMA. Volio bi da sadašnji administratori shvate jednu stvar: ja vjerujem pravila koja stavljaju njihovu poziciju na potvrdu zajednici izazivaju da njima određenu nelagodu, ali mogućnost da se administrator nikako ne može skinuti s pozicije izaziva puno veću nelagodu i protivljenje kod običnih suradnika. Razlog je jednostavan, status kojeg ima administratoru daje (veliku) moć, koja mora biti donekle kontrolirana od istih onih koji su mu tu moć dali, jer se u protivnom ovaj projekt neće puno razlikovati od, malo ću karikirati, "diktature".--Dean72 (razgovor) 01:41, 3. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Protiv. @Braco je sve jasno obrazložio.--Maestro Ivanković 13:09, 6. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Protiv. Recimo, izaberu te za admina 100:0 kad je bilo pravilo "50%+1" i bar 20 suradnika na glasovanju, a novo pravilo je "bar 21 suradnik" i sad ćemo zbog birokratiziranja zapustiti uređivanje Wikipedije?

U međuvremenu otiđu (zasite se, privatne obveze i dr.) ljudi koji su izabrali te admine, koji su s pravom glasovali za te admine. Dođu novi ljudi koji nemaju pojma kako su stari admini radili, treba vremena dok upoznaju kakvi su stari admini. Dođu vremenom i destruktivci kojima su se stari admini zamjerili. Destruktivci su vrsni spletkari, a reizbor je prigoda za napakostiti.

"moć admina je velika i s vrlo malo kontrole, zbog čega je često dolazilo do samovolje koju sam nebrojeno puta vidio. Mora postojati mehanizam da administrator, da se opet slikovito izrazim, "polaže račune" zajednici, ali ne zajednici novajlija koji ne znaju pravila, već dugogodišnjim suradnicima koji poznaju njihov rad. Prijedlog reizbora je prijedlog uvođenja elemenata demokracije na ovaj projekt, i u skladu s onom Jimbovom da ne smije biti ništa posebno u tome da je netko administrator. ". Administratorska moć velika je na svakom projektu. Ako želiš vidjeti što je samovolja, pogledaj što su napravili na en.wiki na članku o hrvatskom jeziku i koja je uloga jednog ili više admina u tome. Smrde i ginjole. Bio je jedan drugi što je psovao druge suradnike i sileno se prijetio, nomina sunt odiosa, a i dan-danas je nedodirljiv. Na jednoj drugoj wiki možeš vidjeti kako za hrvatske povijesne osobe staviš da su "hrvatske" pa te blokiraju zauvijek. Što se tiče Jimba, on je rekao što je rekao jer nije bio u poziciji današnjih admina, rekao je to davno. Nije se suočio s time da kvalitetne članke masakriraju (ne znam koliko je članaka on sam napisao), niti ga je dopalo svakodnevno braniti projekt od jezičavih destruktivaca.

Wikipedija WP:NIJE demokracija, ona se gradi na konsenzusu. Iz iskustva znam da je svaka smjena najbolja kad dođe evolutivno. Ne treba nikakvih "polaganja računa". Ljudi će ga vremenom zapitati "šta to izvodiš" ili će mu prigovarati što vodi politiku nezamjeranja, politiku podilaženja, umjesto da pomaže kolegama adminima i brani projekt od destruktivaca. Kubura (razgovor) 08:58, 15. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

• Suradnika se za administratora može kandidirati najviše 3 puta.
• Između neuspjelog i ponovnog glasovanja mora proći:
  • najmanje 6 mjeseci nakon prvog neuspješnog izbora
  • najmanje godinu dana nakon drugog neuspješnog izbora
  • nakon trećeg neuspješnog izbora kandidatu nije moguće ponovno se natjecati za funkciju za koju je imao 3 neuspješna izbora
  • neuspješni izbor za jednu funkciju ne mora značiti da se osoba ne može natjecati za drugu ako zadovoljava minimalne uvjete
• Ako je administrator svoje ovlasti izgubio glasovanjem zajednice, više nikada neće moći biti kandidat za administratora.
• Ako se administrator zbog opravdanih razloga (bolest, nedostatak vremena i sl.) svojevoljno odrekne svojih prava, može se ponovno kandidirati bez obzira koliko je puta prije toga bio kandidatom za administratora.

Dodatak:

• Ako je na način dogovoren ovim pravilima (kakav god to način bude) pokrenut postupak za oduzimanje administratorskog statusa, a administrator se tijekom toga postupka dragovoljno odrekne svoga statusa, može se računati da je status izgubio glasovanjem, bez obzira na mogući ishod glasovanja, pa je samim tim izgubio i mogućnost ponovnog kandidiranja.--Braco Dubrovnik 00:21, 2. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

U potpunosti podržavam ovaj prijedlog.--Braco Dubrovnik 21:59, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Apsolutno sam protiv bilo kakvih ograničenja glede ponovnog kandidiranja. Jedno od temeljnih pravila wikipedije je da je svaki konsenzus podložan promjeni, i nijedna odluka nije konačna, za sva vremena. To znači: 6 mjeseci između prvog i drugog kandidiranja, nakon toga godinu dana, ali neograničeni broj puta. Administrator koji izgubi ovlasti može se opet kandidirati (ne manje od 6 mjeseci nakon što ih je izgubio!) kao i svaki drugi suradnik. Nemojmo prejudicirati: suradnici će u svakom slučaju reći svoje, dakle odbit će kandidaturu ako misle da za to postoje valjani razlozi. GregorB (razgovor) 22:43, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Podržavam.--_MaGa^{poruči mi} 23:17, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Podržavam. Inače, upravo zbog zadnje točke, pravilo o zabrani kandidiranja administratoru kojemu je zajednica oduzela ovlasti, lako se može zaobići. Administrator koji prije kraja glasovanja uvidi da će mu biti skinut status, jednostavno se prije kraja glasovanja može sam odreći prava i tako se spasiti od potpune zabrane kandidiranja u budućnosti. Zadnja točka svejedno treba ostati, po meni je i najvažnija. --Flopy ^razgovor 00:02, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Taj dio se može doraditi. Dakle ako je već pokrenut postupak glasovanja, pa već i sami zahtjev za mišljenje administratora u svezi pokretanja glasovanja, a administrator se tijekom toga postupka dragovoljno odrekne svoga statusa, može se računati da je izgubio status glasovanjem, bez obzira na mogući ishod glasovanja, pa je samim tim izgubio i mogućnost ponovnog kandidiranja.--Braco Dubrovnik 00:05, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Podržavam. --Argo Navis (razgovor) 00:21, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Slažem se s Gregorom -- nitko ne bi trebao biti pod trajnim embargom na kandidaturu. U ostalome podržavam konsenzus. Miranche (razgovor) 02:20, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Ograničavanje broja kandiatura omogućava zajednici da se neki kandidati koji se natjeću svakih 6 mjeseci. Trajni embargo je nužan i potreban. Vodomar (razgovor) 04:50, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Lijep pozdrav! Predloženo ograničenje nakon trećeg neuspješnog izbora je jednom godišnje. Mislim da je bolja obrana protiv vječnih kandidata uvjet da se na glasovanju pojavi barem 20 suradnika (ili koliko se već dogovori). Miranche (razgovor) 05:43, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Uvjet bi bio da se sve bivše kandidature i službe stave kada se raspiše glasovanje, tako da suradnici znaju o povijesti kandidatura. Vodomar (razgovor) 05:53, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Slažem se. Miranche (razgovor) 06:20, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Napravljeno 23:13, 31. srpnja 2014. (CEST)

PROTIV U potpunosti se slažem s Gregorom, apsolutno sam protiv bilo kakvih ograničenja glede ponovnog kandidiranja. Kandidat koji treći put ne prođe glasovanje morao bi se moći kandidirati nakon godinu dana neograničen broj puta, ali uz uvjet da skupi bar 20 glasova podrške za kandidaturu. S ostalim se točkama slažem.--Dean72 (razgovor) 01:51, 3. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Također, razmislite o ovome: "očarapite" kandidata tri puta, i time ste se ga riješili za sva vremena (!).

Normalna je stvar da se čovjek može kandidirati koliko puta želi, a razmak između kandidatura (šest mjeseci ili kasnije godinu dana) je sasvim dovoljan da te kandidature ne djeluju disruptivno. Ne treba se bojati da će loš kandidat opetovanim pokušajima izboriti status administratora - ako stvarno nije za to, zašto bi bio problem opozvati ga? GregorB (razgovor) 11:14, 3. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Podržavam odredbe o ograničavanju ponovnog kandidiranja. No prethodno je svakako potrebno riješiti problem čaraparenja, budući da je Argo prošli mjesec u Kafiću svima lijepo objasnio kako se to radi.--Maestro Ivanković 14:04, 6. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

@Maestro Ivanković, a kako ti misliš riješiti problem čaraparenja na wikipediji i to "prethodno"? Znaš li išta o ovome problemu? Reći da "treba prethodno riješiti problem čarapara" je kao da pišeš zakon i onda kažeš "ma ajmo mi radije prvo riješiti problem s ljudske potrebe da krše zakon, pa će zakon biti manje bitan". Danas svaki drugi kafić ima vlastiti WiFi sa slobodnim pristupom internetu i svaki ima različiti IP i možda različit ISP. Ajmo biti realni. Čaraparenje se *ne može* spriječiti, to će ti reći svatko tko je imalo tehnički potkovan. Jedino ograničenje su ljudski resursi jer čaraparama ipak netko mora ručno upravljati. I to je ključno za ublažavanje (ne rješavanje, ne zavaravajmo se) ovog problema. Vlasnike čarapara treba iscrpiti dodatnim uvjetima tako da čaraparenje, barem u svrhu stjecanje ptrava glasa, postane vrlo naporno i slabo produktivno. Zato sam i predložio uvjet radnih dana, jer je mnogo teže napraviti 15 puta po jednu izmjenu nego jednom napraviti 50 izmjena. Dakle, ostavimo se neodređenih želja što-bi-bilo-kad-bi-bilo i potrudimo se naći načina kako da u budućim glasovanjima dobijemo realnu sliku o stavovima zajednice. --Argo Navis (razgovor) 13:50, 8. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Priznajem: o čaraparenju ne znam ni približno toliko, koliko o tome znate svi koji ste dulje od mene suradnici ovoga projekta. Kad bolje razmislim o svemu što sam o tome do sada čuo ili naslutio, jasno mi je da se čaraparenje zapravo nikada neće moći potpuno iskorijeniti. Muljatora je – nažalost – oduvijek bilo, a bit će ih i poslije nas... No ako se pravo glasovanja (u ovom slučaju na izborima za administratore) uvjetuje i kvalitetom doprinosa, onda će "lutkara" zasigurno biti manje nego do sada. Naravno, onaj koji zna kako čarapariti a ne biti otkriven, i dalje će pokuša(va)ti "nabijati" doprinose na sve moguće načine. Ali nek’ se onda barem – kako reče Braco – sa svojim čarapcima dobrano namuči za ostvarivanje prava glasovanja sadržajni(ji)m i kvalitetni(ji)m doprinosima, a ne samo sitnim izmjenama (zarezima, točkama, razmacima, wikipoveznicama i sl.). Pa ako dotični ima znanja i vremena tijekom nekoliko mjeseci prije glasovanja napisati npr. 5 ili 10 kvalitetnih članaka za svaki svoj neotkriveni "lik", široko mu polje... Ako ja dobro shvaćam o čemu ovdje raspravljamo, budućim glasovanjima ne bi trebali (i nećemo) dobiti nikakvu "realnu sliku o stavovima zajednice", nego samo odluku onih koji kvalitetnim radom i doprinosima ovom projektu zaslužuju pravo odlučivanja!--Maestro Ivanković 22:24, 8. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Ograničavanje ponovnog kandidiranja postoji radi sprječavanja spamiranja projekta neprestanim kandidiranjem. I iskrivljavanja stvarnog stanja, jer spamer se nada da će ga izabrati kad njegovi protivnici otiđu na godišnje odmore ili na školske praznike.
Ograničavanje se je uvelo ponajviše zbog suradnika koji napadno žele doći do wikifunkcija. Takvi su obično vrlo pristrani i vrlo problematičnog ponašanja.
Ograničavanje ponovnog kandidiranja vrlo je osjetljiva tema, pa se nije zalijetati s uvjetima. Lutkari su domišljati i vrlo lako zaobiđu skoro sva pravila, toliko domišljato da si nabiju veća prava od stvarnih kvalitetnih suradnika. Neoprezno donesena pravila kontraproduktivna su - dosta je samo jedna uspješna lutkarska akcija.
Stoga ostaje samo problem kako lutkarima otežati posao. Kubura (razgovor) 08:49, 15. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Ako se rezultat ili valjanost izbora dovede u pitanje, započinje se s procesom rješavanja spora oko izbora. Prije nego se započne s tim procesom, potrebno je zaprimiti pritužbu na stranicama za razgovor izborne stranice na kojoj se mora dobiti potpis najmanje 33 % glasača.

Najprije se započinje sa sljedećim:

• Sve suradnike koji su glasovali provjerit će se:
  • jesu li imali pravo glasa prema pravilima.
  • jesu li glasovali samo jednom.
  • Check user provjere svih suradnika koji su glasovali tijekom izbora.

Nepravilnosti uočene spomenutom provjerom bit će riješene standarnim postupcima u skladu s pravilima ove Wikipedije.

Mislim da za ovim nema nikakve potrebe. Sva glasovanja prate administratori pa samim tim provjeravaju koliko je tko dao glasova, da li je imao pravo na glasovanje i slično. Možda jedino chek user provjere ali samo u slučaju da postoje opravdane sumnje da je netko koristio čarapka.--Braco Dubrovnik 22:01, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Ovdje postoji jedan nezgodan problem, a to je definirati trenutak kada rezultati izbora postaju konačni. Čak i ako sa sigurnošću ustanovimo da su na izborima prije godinu dana pola suradnika bili čarape, znači li to da ćemo retroaktivno mijenjati rezultate, dakle npr. skidati ljude koji su već godinu dana admini, ili pak postavljati kandidate godinu dana nakon što su "odbijeni"? GregorB (razgovor) 22:45, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Ovo zadnje ("Check user provjere svih suradnika koji su glasovali tijekom izbora") mislim da nije moguće po postojećim pravilima. Za CU akciju mora postojati osnovana individualizirana sumnja. Ne mogu se masovno provjeravati svi sudionici glasovanja. GregorB (razgovor) 22:52, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Glasovanje nakon glasovanja? Zamaranje suradnika. Ne vidim što bi se to moglo dovesti u pitanje. Provjere čarapara? Svakako da, ali ne znam koliko je izvedivo obzirom da ih imamo vrlo malo, a treba reagirati u vrlo kratkom vremenu.--_MaGa^{poruči mi} 23:17, 30. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Slažem se s GregoromB i MaGom. --Flopy ^razgovor 00:04, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Checkuser provjere svih suradnika? A jeste li vi možda provjerili smije li CU to napraviti? Ipak on odgovara Wikimediji, a ne nama i da takve igrarije neće proći kod Wikimedie. Nije njima do suvišnih sudskih tužbi. Mislim da to neće proći. --Argo Navis (razgovor) 00:27, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Drugo, ne treba 1/3 potpisa da bi se išlo provjeravati tko zadovoljava uvjete, a tko ne. Tko primjeti nepravilnosti, neka ih prijavi, bilo tijekom glasovanja, bilo kasnije. --Argo Navis (razgovor) 00:27, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Ako postoje sumlje da je glasovanje zašto ne no i za to mora postojati prag da se ide na provjeru. Jer ako budemo išli na provjere jer jedan bučan suradnik/suradnica non-stop gnjave i viču, zašto gubiti vrijeme oko toga. Nego mora postojati neki prag podrške da se ide na provjeru. CU zašto ne, svakoga provjeriti ako treba tko je god dao glas. Ako je suradnik čist, čega se bojati ? Vodomar (razgovor) 01:25, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Oba prethodna komentara stoje, Vodomarov logički da ako je suradnik čist, nema se čega bojati, i Argov da to pravno nije dopušteno pravilima Wikimedije. Iako je svaka wikipedija projekt za sebe i pravila za većinu stvari su zasebno pravo svakoga većeg projekta za sebe, iznimka od toga su pravila za provjeritelje. Tu je Wikimedija definirala što znači privatnost suradnika, i nijedna wikipedija ne može derogirati pravila koja je postavila Zaklada koja upravlja poslužiteljima svih Wikimedijinih projekata, pa je o ovome besmisleno dalje trošiti riječi. Ako se netko ne slaže, neka ode na metu i neka se tamo buni, ali ovdje nećemo raspravljati o tome. SpeedyGonsales 01:35, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

┌────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘ Svakako smatram da bi trebalo bi odlučiti kako ustanoviti individualiziranu sumnju, jer je to jedini slučaj u kome znamo da se vrši CU provjera.
Sumnjam da će CU provjera svih suradnika biti moguća. Umjesto toga, osobno bih bio naklonjen slučajnom provjeravanju, tj. da se, ako se individualizirana sumnja ne može utvrditi, a neki (relativno mali) broj suradnika ima sumnju u regularnost glasovanja, provjeri npr. slučajno odabranih 10% suradnika (ili neki drugi postotak) koji su sudjelovali u odlučivanju. Tako se sve suradnike ne bi masovno provjeravalo, a opet, ako je čaraparenje na razini dovoljnoj da promijeni rezultat glasovanja, vjerojatnost da se otkrije bila bi poprilična. Pri tome bi svi suradnici koji sudjeluju u odlučivanju trebali biti svjesni da bi mogli biti provjereni. Međutim, trebalo bi provjeriti bi li ovako nešto bilo prihvatljivo WMF. Miranche (razgovor) 01:46, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Provjera 10% slučajnih bi trebala biti standardna stavka, ako postoji nepravilnost za koju ima 1/3 od svih koji su glasovali pritužbu da su čarapare glasovali tada bi bilo pravilno provjeriti sve. Ako si čist, čega se imaš plašiti. Vodomar (razgovor) 04:34, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Moj prijedlog pojednostavljenja:

• Provjera čarapka ide kroz CU mehanizam kao i inače, dakle na individualnoj osnovi koja se mora obrazložiti. (Nisam siguran da bi u WMF odobrili slučajne provjere, a i sam sam protiv; ne samo što sam načelno protiv provjere bez obrazloženja, već vidim problem i u definiciji "slučajnog" odabira: kako verificirati da su suradnici zaista odabrani slučajno, a ne po nečijem nahođenju?)
• Nema potrebe za peticijom s 33%, itd. - tko ima bilo kakvu primjedbu na regularnost izbora, neka jednostavno ode na WP:ZM i kaže što ima. GregorB (razgovor) 18:46, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Za slučajni slučajni odabir 10% suradnika evo metode koja je transparentna: http://www.random.org/sequences/?min=1&max=20&col=1&format=html&rnd=new Vodomar (razgovor) 05:00, 1. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Znači, ne mogu otići tamo i pritiskati dok ne dobijem brojeve koji mi pašu, a onda reći: evo, to je slučajni odabir?. GregorB (razgovor) 11:16, 3. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Pa možeš biti sumljičav u sve. Onda bi bilo najbolje poslje glasovanje CU svakog kojeg je glasovao. Tako ćemo biti pravičniji. I tko ne radi zlu stvar nema se čega bojati. Vodomar (razgovor) 23:21, 3. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Mislim da su bilo kakve (dodatne) provjere – pod pretpostavkom da su u skladu s propisima WMF – suvišne ako se kvalitetno i jednom za svagda riješi problem čaraparenja.--Maestro Ivanković 14:39, 6. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

@Ex13, @Vodomar, kao provjeritelje molim vas za komentar. Uzmimo da je moguće transparentnom metodom odabrati 10 % glasača za nasumičnu provjeru. Može li ona biti učinkovita? Ispravite me ako griješim, ali nije li za CU provjeru potrebno imenovati i "čarapu" i "ruku"? Dakle, ako u ovih 10 % upadne "čarapa", ali ne i "ruka", provjera će biti neuspješna, isto kao i kad upadne "ruka", ali ne i "čarapa". Elementarna računica kaže da uzorak od 10 % daje vjerojatnost otkrivanja konkretnog para ruka/čarapa od samo 1 %. Ne vidim način da WMF prihvati CU provjeru s 1 % individualizirane šanse za uspjeh. GregorB (razgovor) 14:34, 15. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Neću se složiti s nikakvim nasumičnim provjerama 10%, 50% niti 100% glasača. Svakoga treba gledati individualno. Nekad to može znači ne provjeriti nikoga, nekad sve. A osim toga, iskusni suradnici (oni koji se hvale da imaju privatne wikije i kojima je već dokazano da koriste čarapare), znaju kako zaobilaziti CU, tako da se CU mogu iskorištavati kao davanje lažnog alibija. --Ex13 (razgovor) 14:53, 15. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

CU se može zaobići ako je suradnik iskusna osoba, i pošto postoji mogućnost da sebe uvedemo u neku lažnu sigurnost ako idemo provjeravati sve ili jedan postotak. Prema tome CU nije potreban, nego potrebno je imati dobro definirani prag za glasovanje: bodovni sistem, sistem predlaganja kandidata s najmanje 5 popratnih supotpisnika, i minimum 20 suradnika da glasuju na izborima. Pošto će postojati dva izborna perioda ili moguće samo jedan na godinu, tada će postojati nekakav red i svatko će znati da je period izbora ako ima kandidata za bilo koju funkciju. Ja bih najviše volio da imamo izborni period u studenom ili posincu svake godine i ako ima kandidata tada možemo ići na izbore. Naravno treba posojati i mogućnost vanrednih izbora. Ja mislim da bi to dovelo da ova wikipedija ima više reda i izvjestnosti, umjesto kaosa. Vodomar (razgovor) 02:41, 16. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Sporovi glede glasovanja? Glasovanje je onakvo kakvo je, promjene pravila predložene su jer su sadašnja pravila nezadovoljavajuća, što ne umanjuje legalnost prethodnih izbora. S druge strane, skidanje statusa bez valjanoga razloga putem glasovanja nije puno bolje od linča. Koliko članaka pravila za izbor trebaju imati? 100? 200? Ako imamo 10 pravila i 10 smjernica te nešto uputa, sad bi trebali od pravila za izbor administratora napraviti Frankensteina? Valja definirati tko može podnijeti prijedlog, tko može glasovati, koliko traje glasovanje i koji je prag uspješnoga ishoda glasovanja. Sve ostalo je više-manje suvišno. SpeedyGonsales 23:59, 29. rujna 2014. (CEST)[odgovori]

Kao probleme postojećih pravila glasovanja (za sada) vidim četiri stvari:

1. Model idealnog čarapka - mogućnost da netko zadovolji prag za glasovanje i od tada nadalje ne radi na nijednom drugom projektu Zaklade Wikimedije, nego glasuje po pozivu "prijatelja" što nije pošteno prema marljivim suradnicima hrvatske wikipedije koji kontinuirano rade. Ako se radi o čarapku a ne o stvarnoj osobi to je nažalost podjednako teško ustanoviti ako takav "uskakač" dolazi samo na glasovanja.
2. Model prigovaranja sa strane - mogućnost da netko zadovolji prag za glasovanje i od tada nadalje radi na nekom drugom projektu Zaklade Wikimedije, glasuje po pozivu "prijatelja" što nije pošteno prema marljivim suradnicima hrvatske wikipedije koji kontinuirano rade na svojoj wikipediji. Ako se radi o nečijem čarapku a ne o stvarnoj osobi to je nažalost podjednako teško ustanoviti ako takav "uskakač" dolazi samo na glasovanja, a nema dovoljnog razloga za istovremenu provjeru računa na nekoliko projekata.
3. Mogućnost da netko pristran postane administrator. Pristranost u radu dovoljan je razlog za nedobivanje statusa ophoditelja (kako može biti ophoditelj onaj za koga je dokazano da je pristran?), po trenutačnim pravilima ophoditeljski status nije obvezan za administratorski status, a preglasavanjem je nažalost moguće progurati u admina nekoga tko ne zadovoljava za ophoditelja, što je apsurdno.
4. Nepravednost sustava koji pravo glasovanja daje suradnicima koji rade velik broj uređivanja bez obzira na njihovu kvalitetu. Najbolji primjer je suradnik Ante Vranković, koji je na Bracin prijedlog napisao "Slažem se sa svim napisanim, predlažem da se broj doprinosa povisi na 500", što njemu samome u ovom trenutku oduzima pravo glasovanja (ako se radi o uređivanjima u glavnom imenskom prostoru), jer kolega ima ukupno 603 uređivanja od kojih je 444 u glavnom imenskom prostoru, ali također članke tipa Grégoire Huret (19.828 bajtova snimljenih u jednom uređivanju, i ukupno 8 uređivanja u ovom kapitalcu).

Ispravljanje ove četiri stvari vidim u sljedećim promjenama:

• Uvođenju dodatnog praga od 30-60 bodova u zadnjih npr. 6 mjeseci, čime se rješavaju problemi 1 i 2.
• Uvođenju težinskog sustava koji sam obrazložio u Kafiću (ovdje ću ga samo iskopirati bez obrazloženja uz poveznicu na uređivanje iz Kafića gdje se može pročitati obrazloženje), što rješava problem 4.
  • kategoriziranje, besmislena uređivanja (suradnik doda 2 slova pa sam ukloni svoje uređivanje) = 0 bodova
  • uređivanje < 1 KB = 1 bod
  • 1 KB < uređivanje < 2 KB = 2 boda
  • uređivanje < 5 KB = 4 boda
  • Google translate bez korekture > 1 KB = - 10 bodova
  • Prag 300 bodova i n bodova svakih m mjeseci. Ovo je složen sustav, ali time se nagrađuju oni koji pomažu našoj wikipediji da bude bolja, proporcionalno njihovom doprinosu. Ako dogovorimo takav sustav, preuzimam na sebe složiti brojač (mislim da ne postoji gotov, ručno brojati nema smisla). Ponavljam, obzirom da je sustav složen ponudio sam da ću napraviti brojač kako ne bi teret izvedbe prebacio na druge - Argov komentar da je sustav nemoguć je besmislen, jer mjerenje broja bajtova dodanih uređivanjem i kategoriziranje je trivijalno izvesti, brojanje članaka po Google translate je očito neizvedivo bez ljudskog nadzora, ali upravo to daje smisao cijeloj ideji, toliko i takvo otežavanje izigravanja sustava da jedini način izigravanja sustava postaje koristan rad na hrvatskoj wikipediji. U "besmislena uređivanja" naravno spadaju i uklanjanja vandalizama, jer ako ćemo brojati 4 boda za jedan klik kad netko vrati 6 KB u članak, tek onda nismo ništa postigli. Argov komentar nikako mi se ne sviđa nula bodova za "bezvezne" promjene jer je to ono što rade patroleri. Zadnje što nam treba je obezvrijeđivanje njihovog rada nikako ne stoji, jer upravo će ophoditelji najlakše skupiti bodove jer od njih se ne očekuje da rade +-1 uređivanja nego da pokazuju primjerom suradnicima koje ispravljaju i potom pišu suradniku zbog koga radimo takvo uređivanje poruku što bi trebao popraviti u svome radu. Time se potiče rad ophoditelja u glavnom imenskom prostoru i implicitno komunikacija ophoditelja sa svim suradnicima, a pogotovo s novim suradnicima koje zapravo najčešće ophodimo. Također, ako se takva komunikacija ostvari time se otežava rad nekvalitetnim suradnicima čije će stranice za razgovor početi rasti eksponencijalnom brzinom ako ubrzo ne počnu raditi kvalitetnije. Ako ih to ne ponuka na kvalitetniji rad bar će svi iz aviona vidjeti koliko je njihov rad loš, što će onda olakšati nagrađivanje dobrih suradnika i otežati nagrađivanje onih koji to nikako ne zaslužuju. To se nažalost događalo kad se statusima nagrađivao staž i broj uređivanja umjesto kvalitetnog rada. Jest da se razgovori ne broje, ali ako ih nema projekt umire. Osim toga, koji zreo suradnik s više od 1.000 uređivanja broji svoja uređivanja? Mjera nečijeg kvalitetnog rada sigurno nije broj uređivanja niti broj bodova. Ako se već bojimo podcjenjivanja rada ophoditelja a znamo da je njihov rad specifičan (na koncu kao i rad administratora i birokrata), koji moraju dobar dio vremena raditi u imenskim prostorima Razgovor, Wikipedija, MediaWiki, Predložak a i Dodatak, te toga da suradnici nisu došli do ophoditeljskog (administratorskog, birokratskog) statusa preko noći, za te kategorije se ionako mogu ustanoviti niži pragovi za aktivnost potrebnu za glasovanje za administratore po dogovoru. Ponavljam, time se motivira rad "običnih" suradnika u glavnom imenskom prostoru, a "napredne" suradnike se motivira da pokazuju primjerom u radu s novim suradnicima, što kao krajnji rezultat ima napredak projekta. Ako se rad ophoditelja zaustavlja na klikanju i uklanjanju vandalizama, onda stagniramo. I to je nužno raditi ako je broj aktivnih ophoditelja i administratora malen, ali ovo glasovanje je pokazalo da na ovom projektu ima preko 100 marljivih suradnika, pa ih samo treba valjano uposliti. :D
• Još razmišljam o problemu broj 3. Nisam sklon pretjeranoj birokraciji, ali nisam siguran da postoji bolji način za onemogućavanje pristranih suradnika da postanu administratori. Ne optužujem niti napadam nekoga, ali velikom broju suradnika se zamjerilo ovo zadnje glasovanje upravo iz tog razloga što je jasno vidljivo iz njihovih uređivanja na wikipediji na ovom zadnjem glasovanju.
• Broje se uređivanja u glavnom imenskom prostoru. Valja razmisliti o uključivanju imenskog prostora Dodatak uz množitelj manji od 1.

Glede dopuna pravilima treba naći mjeru između preglasavanja i konsenzusa. Nisam sklon traženju apsolutnog konsenzusa po svaku cijenu, jer zbog toga već najmanje dvije godine nismo usvojili automatizam za promoviranje autoophođenih suradnika, što je apsurdno. No isto tako glasovanje ne može uslijediti odmah ili za manje od tjedan dana (ovo je previše bitna stvar da bi se prelomila preko koljena), pa napominjem da sažeta izjašnjavanja nekih suradnika pod naslovom "Nova pravila (razdvojeno u zasebne odlomke)" nisu valjano glasovanje nego su više neka kombinacija ankete i komentiranja prijedloga. Također, ne mogu dva (ili više suradnika) zajednički uređivati jedan prijedlog, to je moguće samo ako su savršeno usklađeni, što se do sada nikad nije dogodilo na ovom projektu. Nego će suradnici nakon rasprave doći do konsenzusa (u boljem slučaju, nadajmo se) ili će složiti onoliko različitih prijedloga koliko ima bitno različitih mišljenja (može i jedan prijedlog s različitim podtočkama, iako mislim da je bolje razdvojiti prijedloge na posebne podstranice), pa ćemo glasovati, što je nažalost najčešći slučaj. SpeedyGonsales 01:25, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

@SpeedyGonsales, ajde sad lijepo svoje komentare podijeli po temama i postavi u pojedina poglavlja, kao i svi ostali. Taman smo se organizirali i strukturirali raspravu, kad eto tebe s novim poglavljem. --Argo Navis (razgovor) 02:07, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Spidijev prijedlog je pretjerano i nepotrebno kompliciranje. Jedino se sa zadnjim odlomkom mogu složiti, konsenzus nije uvijek moguć i onda mora odlučiti većina, ali opet na takav način da ne dođe do novih sukoba i podjela. --Flopy ^razgovor 12:50, 31. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Ovaj prijedlog možda i nije tako loš ali ne znam ni koliko je ovo izvedivo, ni kako kontrolirati bodovanje. Zasad mi djeluje prekomplicirano, ali ako sam bez ičije pomoći za samo par minuta uspio rastaviti i sastaviti Browninga 12,7 mm, što vjerujte mi nije lako, valjda ću i ovo vremenom shvatiti :)--Braco Dubrovnik 00:16, 2. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Ja, na temelju 10+ godina u programiranju, smatram da je ovo vrli teško izvedivo. Ali, naravno, to je samo moje mišljenje. Ako Speedy misli da on to može napraviti, neka napravi softver za to, pa ćemo ga onda detaljno testirati, zatim identificirati jedno 50-100 različitih vrsta uređivanja (brisanje vandalizama, revert, revert uz usputno ispravljanje nevezanih pravopisnih grešaka, kopiranje sa sh wiki, kopiranje sa sh wiki uz prijevod na hr, to isto uz dodavanje kategorije, prepisivanje s interneta bez dozvole, to isto uz kasnije preuređivanje teksta tako da se više ne smatra prepisivanjem, revert brisanja 50kb teksta koji je vandal pobrisao, isto to ali uz dodatak da je vandal druga osoba koja radi u dogovoru s prvom, ...), provjeriti prepoznaje li uspješno spidijev softver sva ta uređivanja i onda svi zajedno sjesti i odvojiti još neko vrijeme da se dogovorimo koliko svako od tih vrsta uređivanja nose bodova. Predlažem da se ova spidijeva ideja stavi sa strane dok on ne dokaže da to funkcionira, a u međuvremenu bi se fokusirao na ostale ideje. --Argo Navis (razgovor) 16:08, 2. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Ja na temelju 30+ godina intenzivnog rada u informatici (i od toga dobar dio oko programiranja) znam da se više ne može reći da je nešto nemoguće napraviti, a ti bi to Argo trebao znati, ako se dičiš programiranjem. Doba Orla i ZX81 je davno iza nas. Dakle, zbog čega to ostaviti po strani?--_MaGa^{poruči mi} 16:04, 18. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

@Speedyjeva mi se ovdje iznesena ideja o automatskom vrjednovanju suradničkih doprinosa sviđa: ako on tvrdi da je takvo što moguće ostvariti, ja mu vjerujem! Uostalom, da nije moguće, vjerujem da on takvo što ne bi ni predlagao... Siguran sam da će nas Speedy sve uskoro obavijestiti o dovršetku spomenutoga softvera, pa ćemo tada vidjeti i rezultat njegova napora da se tako riješi ili bar pokuša riješiti problem čaraparenja. A možda i Argo – s obzirom na njegovo, kako sam tvrdi, veliko kompjuteraško iskustvo – također sprema kakav softver sličan Speedyjevom (?). Kako god bilo, ako Speedy ovo uspije ostvariti, morat ću/ćemo smisliti kakvu novu naj-naj-Wikinagradu ili Speedyja bar predložiti za stjuarda. --Maestro Ivanković 12:08, 7. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Speedy je predložio jedan sustav ponderiranja doprinosa.
Htjeli ne htjeli ovo je pitanje jednom moralo doći "na sridu".
Wikipedija već postoji dugo, lutkari su iskusni, izigravači su iskusni, znaju izigrati sustav bez velika napora.
Izvrdavač sustava (služio se ginjolom ili ne) može bez problema izvesti da ima veća prava nego kolege koji su se pomučili napraviti kvalitetno veliko uređivanje, unijeti kvalitetne referencije, kvalitetno citirati izvore, pravopisno i jezično točno u duhu hrvatskog jezika sastaviti tekst.
A što su kategorijaši i revertači pridonijeli hrvatskoj Wikipediji? Nitko ne čita Wikipediju radi kategorija ili predložaka, nego radi doznavanja sadržaja članaka.
Zadaća nije laka. Ako Speedy ima zamisao kako napraviti neki softver koji bi to riješio, to bi bila izvrsna stvar. Moramo stati na kraj slučajima kao što smo imali nedavno, kad je jedan suradnik masovno ubacivao nepostojeće kategorije i na taj si način poboljšao statistike te je imao pravo glasovati. Zar da nam takvi izvrdavači određuju tko će ili ne će biti administrator i potisnu one što kvalitetno pišedu članke? Kubura (razgovor) 09:15, 8. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Vidim da ovdje ima dosta optimista po pitanju spidijevog hvatanja u koštac sa problemom bodovanja. Nemam ja ništa protiv optimizma, ali mislim da nema smisla raspravljati o hipotetskim rješenjima. Koliko ima da je Speedy ovo prvi put spomenuo? Tri tjedna? Možemo li već vidjeti prvu verziju? Ako ne, onda radije ostavimo ovo po strani dok ne budemo imali o čemu raspravljati. --Argo Navis (razgovor) 16:47, 18. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Dobro, ako je priša umrit, nije priša zakopat. Ako se moglo čekat toliko vremena, zar će nas ubit još 5, 10 ili 20 dana? Ne donosimo pravila svaki dan i treba ih donijeti kako Bog zapovijeda. Nećemo opet za godinu dana mijenjat stvari.--_MaGa^{poruči mi} 18:25, 18. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

PROTIV Nemoguće je dati egzaktnu ocjenu "vrijednosti" (kvalitete i volumena) nečijeg rada na Wikipediji - vjerujem da se svi možemo složiti. Sustav koji bi to pokušao neizbježno ide u baroknu složenost i netransparentnost. Ako suradnik uoči glasovanja ustanovi da nekom računicom ima 229 bodova, a potrebno mu je 250, nema jednostavnog načina da to provjeri, odnosno da shvati zašto točno nema pravo glasa. Znamo ni da brojanje uređivanja nije baš sjajan kriterij, ali barem je dobro definiran i transparentan, i koristi se na apsolutno svim wikipedijama.

"Time se nagrađuju..." - ne, nagrađivanju služe nagrade. Glasovanje je pravo koje se stječe zadovoljavanjem minimalnih kriterija, ne "nagrada", jer suradnik od glasovanja nema koristi niti mu je to nekakvo priznanje.

Što se pristranosti tiče, mogao bih štošta reći, ali se ograničiti na ovo: Speedy, zašto misliš da dvojica administratora mogu proglasiti nekoga "pristranim", i da to mišljenje nužno mora biti jače od mišljenja recimo 40-50 suradnika koji bi dotičnoga željeli vidjeti za admina? Pa to je kao Vijeće čuvara u Iranu, takva vrsta nadzirane demokracije nam stvarno nije potrebna. GregorB (razgovor) 18:59, 2. rujna 2014. (CEST)[odgovori]

Često puta se nisam slagao s Kuburom, međutim ovaj put sam sklon prihvatiti njegov sud. (Wikipedija već postoji dugo, lutkari su iskusni, izigravači su iskusni, znaju izigrati sustav bez velika napora.). I vidjeh da je na zadnjem glasovanju za admine bilo više od 100 glasača. Ako na jednom projektu na kojem radi cca 20-30 suradnika postoji više od 100 računa s pravom glasa onda je svima jasno da se radi o nečem drugom, da se radi o dijagnozi koju je postavio Kubura. Time se dovodi u pitanje smisao bilo kakvog glasovanja ili predlaganja. Svima je jasno da se ovdje radi o sekundarnim računima, te da je to osnovni problem ovog projekta. Jedno od rješenja je drastično podizanje praga za dobivanje prava za glasovanje, npr. 300 izmjena u posljednjih mjesec dana, od kojih bi trebala biti najmanje pet novih članaka koji nisu mrve. Time bi pravo glasa imali samo oni koji zbilja rade na Wikipediji, a svi ostali bi bili promatrači. A ako bi netko želio imati sekundarni račun? Ako uspije zadovoljiti uvjete, neka ga ima, bogme ga je pošteno zaslužio. A mi koji ne zadovoljavamo? Vrlo jednostavno, suradnik koji nije aktivan, ne poznaje situaciju na projektu i samim time nije sposoban ni glasovati. A dodjela prava? Automatika dobivanja statusa patrolera i admina je tada opcija, sve postaje mnogo jednostavnije. --Lasta 15:54, 18. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

300 u mjesec dana je daleko previsoko. Po tom kriteriju u ovom trenutku ni Speedy ne bi imao pravo glasa, što je apsurdno. Podržavam 50-100 u tri mjeseca, to je sasvim dovoljno. Nije cilj napraviti od većine suradnika građane drugog reda, već osigurati minimalni prag dovoljan za borbu protiv čaraparenja. GregorB (razgovor) 21:01, 18. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

(ovo je zadatak jedne osobe a ne više)

Ako je ovo doista "zadatak za jednu osobu" – i ja mislim da je, predlažem da rezultat rasprave sažme @Braco koji je raspravu i pokrenuo. Naravno, ako se i Braco s tim slaže...--Maestro Ivanković 12:25, 7. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Neka se "Cobra" uhvati posla, kada je ovo bio njegov prijedlog. Vodomar (razgovor) 05:25, 9. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Baš zbog ovoga sam se logirao - da predložim Bracu (iako sam s njim uvijek na "suprotnoj strani", imam povjerenja u njega da će odraditi posao posve nepristrano i u najboljoj namjeri) da sažme i vidi gdje imamo konsenzus, a gdje je zapelo, pa da se fokusiramo na ostatak .Još nešto bi naglasio - potpun konsenzus nije moguć. Nužno je da netko, tj. moderator, ponekad odluči da se gordijev čvor presiječe, jer zasigurno će neki suradnici inzistirati na svojim idejama čak i ako argumenti nisu jaki. Da nije tako, ne bi ni bili u ovoj situaciji. Ja ovu raspravu vidim kao nastojanje da se wikipedija učini prihvatljiva svima, a ne samo jednima ili drugima. Zato vas molim da obratite pažnju i na stvari koje muče one koji ne misle kao vi (hint: ja sam protiv reizbora svake 2 godine, bez obzira što bi reizbor, po meni, donio neke pozitivne pomake u popisu admina). --Argo Navis (razgovor) 12:10, 9. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Da ne mislite da nisam tu, tu sam samo sam malo prezauzet ovih dana, a svejedno sam mišljenja da ovoj raspravi treba dati još malo vremena. Nadam se da se svi slažemo da želimo kvalitetna pravila koja će potrajati i koja neće dovesti u pitanje ispravnost svih budućih izbora novih i razrješenja postojećih administratora.--Braco Dubrovnik 21:17, 9. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

(ovo je zadatak jedne osobe a ne više)

Tko će sažeti rezultat rasprave, taj bi trebao urediti i prijedlog novih pravila za izbor administratora. Tko god to bio, ako treba moju pomoć - tu sam.--Maestro Ivanković 12:25, 7. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Kad "Cobra" završi ovo gore, onda možeš se latiti ovog posla. Vodomar (razgovor) 05:25, 9. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Vidim da imamo nove kandidate za admine: @Maestro Ivanković i @Ivica Vlahović. S obzirom da na stranici još uvijek ne piše kada počinje glasovanje, predlažem da se to ni ne napiše, nego da uvedemo moratorij na predlaganja novih admina dok se ne dogovorimo oko novih pravila i izglasamo ih. Stranica Wikipedija:Administratori/Prijedlozi za administratore/Maestro Ivanković, Ivica Vlahović može ostati u sadašnjem stanju do tada. Slažete li se? --Argo Navis (razgovor) 16:53, 18. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Hm, da, vidim da Bonč baš nije impresioniran idejom da se njegova 2 kandidata predlože tek nakon što koliko-toliko osiguramo neka normalna pravila glasovanja. Ova rasprava je jedna od rijetkih konstruktivnih rasprava u zadnje vrijeme i čak sam se ponadao da bi se neki pomaci napokon mogli napraviti. Očito sam se preračunao, očito ne dijele svi moj entuzijazam po pitanju novih i boljih pravila. Bilo je predobro da bi uspjelo. --Argo Navis (razgovor) 17:09, 18. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Dragi @Argo Navise. Moram ovdje i ja reći svoje mišljenje, budući da se mene osobno tiču tvoj prethodni prijedlog i komentar. Kada me je Bonč nedavno kontaktirao i pitao želim li prihvatiti kandidaturu za administratora Wikipedije na hrvatskom jeziku, imao sam i sam sličnih dvojbi o (ne)pravovremenosti njegova prijedloga. No odgovorio sam mu isto, što si i ti Šokcu odgovorio kada ti je postavio to isto pitanje: prihvaćam kandidaturu... Istina, nova će pravila za izbor administratora jednoga lijepoga dana zasigurno biti i usvojena, ali to ne znači da projekt zbog aktualne rasprave treba stati (možda bi trebao, ali i ne mora). Koliko znam, do novih pravila vrijede postojeća: po njima se nedavno glasovalo o tvojoj, Deanovoj i Conquistadorovoj kandidaturi, pa kako god bilo, ja nemam ništa protiv da se po tim istim pravilima odluči i o mojem budućem suradničkom statusu.--Maestro Ivanković 18:16, 18. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Nismo li zaključili da su pravila manjkava, čak i uz sumnje u regularnost posljednjeg glasovanja? Nije ili upravo to posljednje glasovanje potaknulo diskusiju o izmjeni pravila? Kakvog smisla ima sjesti, složiti se da je proces manjkav, a onda to sve ignorirati i nastaviti po starom? U čemu je točno problem da se ne može sporazumno pričekati do kraja rasprave - tri ili četiri tjedna, eventualno - i nakon toga se pristupi novom glasovanju? GregorB (razgovor) 18:26, 18. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Nije li Milić 26. listopada 2013. nelegalno pokrenuo glasovanje [13] protiv Speedyja, Kubure i Zeljka? Nakon rupe u doprinosima u trajanju više od godine dana? Za razlog je naveo: "Zbog brojnih pritužbi na njegov rad, predlažem ukidanje ovlasti birokrata, provjeritelja i administratora suradniku". Do dana današnjega nije iznio nikakve konkretne pritužbe, samo je svoj glas ovako [14] obrazložio. Iako su mnogi upozoravali na nelegalnost [15], mnoge kolege su zdušno podržale glasovanje. Tada se nije znalo da su pravila problematična, a i sam proces glasovanja bio nelegalan? Uveo bi se moratorij sada kad su kandidati predloženi? Dajte molim vas, umijte se.--_MaGa^{poruči mi} 19:06, 18. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Molim te da u razgovoru izbjegavaš omalovažavanja tipa "umijte se" i slično, to neće pomoći i neprimjereno je kao način komunikacije administratora.

U čemu bi točno bio problem ako se pričeka mjesec dana, i odradi procedura po novim pravilima - za koja bismo se svi složili da će biti bolja od postojećih - i time izbjegnu potpuno nepotrebne sumnje i drama? GregorB (razgovor) 19:13, 18. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Kako uredno izbjegavaš odgovor na gore postavljeno pitanje, nemam namjeru s tobom dalje raspravljati. Umijte se je bilo vrlo znakovito. Adio.--_MaGa^{poruči mi} 19:30, 18. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Reci koje pitanje i odgovorit ću na njega. U tvome prethodnom uređivanju vidim samo retorička pitanja. Ja sam postavio pitanje dvaput, pa ću i treći put: u čemu bi točno bio problem ako se pričeka mjesec dana, i odradi procedura po novim, boljim pravilima? GregorB (razgovor) 19:41, 18. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Da, Gregore, sram te bilo, nisi dopustio da te @MaGa odvuče s teme u potpuno nepotrebnu digresiju i raspravu o stvarima o kojima nikad nismo, niti ćemo, postigli konsenzus. A to bi nekima baš dobro došlo u ovoj raspravi, jer smo se očito previše približili konsenzusu. Postalo je opasno. --Argo Navis (razgovor) 19:46, 18. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Javio se pravi koji bi tuđa programerska rješenja stavio sa strane i onda priča o konsenzusu. Ma baš, tko o kome ili čemu [16]...--_MaGa^{poruči mi} 19:50, 18. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

@MaGa, danas se posebno trudiš mijenjati temu, a dobro ti ide i krivo tumačenje. Ne bi ja ničija tuđa programska rješenja stavljao sa strane, naprotiv, ja bi ih rado vidio na stolu, baš sam radoznao kako bi to funkcioniralo i kako bi prošlo testiranje u stvarnom svijetu. Samo je problem s druge strane, nisam ja kriv što ničeg na stolu nema. A jel ti stvarno mene krivo shvaćaš ili ti se samo prohtjelo mijenjati temu? --Argo Navis (razgovor) 20:10, 18. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

@Argo Navis, evo jednog programskog rješenja, prvog koje je napravljeno posebno za suradnike hrvatske wikipedije. Nije savršeno, ali bit će dorađeno i napravljeno dobro jednako kao i drugo koje sam gore predložio. Ako nisi sam spreman i/ili sposoban napraviti programsko rješenje, nemaš autoritet govoriti što jest ili nije moguće. SpeedyGonsales 20:18, 18. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Ne mijenjam, samo s vremena na vrijeme podsjetim na neodgovorena pitanja...Ako nekome to smeta, što da ja napravim? Da mu ne postavljam pitanja uopće?--_MaGa^{poruči mi} 20:30, 18. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Spidi, apsolutno netočno i besmisleno. Nemoj pokušavati ušutkati kritiku na taj način. Nisam spreman, a možda ni sposoban (na temelju dosadašnjeg programerskog iskustva, a ovih dana baš i nemam vremena/uvjeta za učenje novih stvari), napraviti programsko rješenje, ali nakon toliko godina rada na Wikipediji imam itekako dovoljno iskustva da mogu bez problema predvidjeti probleme na koje ćeš naići, što sam već i na više mjesta spomenuo. I ne samo ja, nego i svaki iskusni wikipedijanac, pa čak i oni bez imalo programerskog iskustva. Ne znam što si mislio postići sa linkom na izbor jubilarca, osim dokazati da znaš napisati banalno jednostavnu skripte koja će doslovno sa jednim jedinim SELECT-om izvući podatke iz baze. Nekog neukog ćeš vjerojatno impresionirati, ali bilo kojeg ozbiljnijeg programera može samo nasmijati usporedba izbora jubilarca sa kompleksnim problemom kao što je vrednovanje nečijih doprinosa na temelju izmjena u članku. Sami spomen ovog tvojeg programčića meni dovoljno jasno govori da ti uopće ne shvaćaš kompleksnost problema, koji, na kraju krajeva, uopće nije ni do kraja definiran, jer nismo dogovorili što ćemo uzeti u obzir. Jasno mi je da možeš dobiti broj bitova koji su dodani u članak, ali ako ti misliš da je to dovoljno za ocjenu korisnosti doprinosa, mogu samo reći "ajme". Ako misliš da te ozbiljno shvatimo, izvoli nam objasniti što ćeš točno uzeti u obzir kod izmjene, odakle ćeš to i kako izvući i daj napokon neki konktretni link na alat koji radi upravo ovo, a ne neki tamo "Hello world". --Argo Navis (razgovor) 20:33, 18. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Možda bi bilio dobro da se usvaja točka po točka. Ovako to neče biti nikada gotovo.--Zeljko (razgovor) 13:52, 26. kolovoza 2014. (CEST)[odgovori]

Zeljko, ono sto bi bilo potrebno jest da se od ovog prijedloga odvoje stvari koje su: stabilne i koje se mogu primjeniti, zatim oni stavci koji trebaju malo dorade, i zatim kontroverzni dijelovi koji imaju puno polemike. Zato bi se ovo trebalo napraviti, za sve stavke za koje se svi slazu, stavi na jednu stranu. Svi stavimo potpis na dio koji je zavrsen. Zatim idemo na ostalo, manje kotroverzne, obradimo, i poslje kontroverzne dijelove. Ovo ne mora proci kao cijeli paket promjena. Bolje je imati 80% necega sto ce raditi, nego vuci ovo kao trakavicu gdje se polemika vodi oko par sitnica. Tu dolazimo do paradoksa Parkinsonovg zakona o trivijalnosti, gdje se velika vecina vremena gubi na raspravama o beznacajnim stvarima. Vodomar (razgovor) 00:57, 13. listopada 2014. (CEST)[odgovori]

U demokratskim glasanjima nema "nautralnog" glasa. Ako si "nautralan", onda nemoj glasati! To ne postoji ni u drugim Wikipedijama, nego ima samo "za" ili "protiv".--Stebunik (razgovor) 22:13, 7. rujna 2014. (CEST)[odgovori]

Slažem se. Iako je formalno uloga administratora malena (par gumbića više), moja je osobna procjena da na hrvatskoj wikipediji administratori rješavaju više sukoba suradnika nego na drugim wikipedijama. Ako se zna da se još danas, 2014. godine u hrvatskome društvu još uvijek vuku repovi iz 1941. i 1945. godine (za što naravno nije kriva wikipedija nego odgovornost snose svi političari i ostale "strukture" od 1941. do danas), ulogu administratora teško je svesti na samo par gumbića više. Suradnici su ponekad skloni rabiti povijesne krivotvorine iz poraća (poput Magnuma crimena Viktora Novaka) kao jednakovaljane izvore s modernim povijesnim studijama i znanstvenim člancima objavljenim od 1980. ili 1990. godine naovamo, što je apsurdno. Administratori kao volonteri nemaju odgovornost niti obvezu danonoćno čuvati integritet Wikipedije, ali nasuprot tome imati kvalitetne, staložene i po mogućnosti načitane administratore je mogućnost koju bi bilo lakomisleno podcijeniti ili odbaciti. Uvođenje neutralnih glasova bi moglo otežati izbor odgovarajućih suradnika time što bi se olakšalo kolebljivim glasačima da bez pravih argumenata onemoguće nečiji izbor. U zadnja dva glasovanja je izbor nekome tko prati hrvatsku wikipediju bio vrlo jednostavan, lako je bilo odlučiti dati glas kvalitetnim suradnicima da postanu administratori. Iako bi uvođenje neutralnih glasova (koji su zapravo uvijeni glas protiv) olakšalo sprječavanje promocije nedovoljno kvalitetnih suradnika, time bi se također olakšalo sljedeće (ponavljam):

• mogućnost neizbora kvalitetnih suradnika pomoću kolebljivih glasača bez pravih argumenata
• nejasna poruka nedovoljno kvalitetnim suradnicima da moraju nešto promijeniti u svome radu

Kako su oba gore navedena efekta negativna ne podržavam ideju za uvođenje neutralnih glasova, ne zbog oponašanja drugih wikipedija nego zato što je to loša ideja za naš projekt. SpeedyGonsales 22:54, 14. rujna 2014. (CEST)[odgovori]

Ja sam prilično neutralan jer dolazim na hrvatsku Wikipediu znatno češće nego na srpsku jer smatram da su članci na vašoj ne uporedivo kvalitetniji i kreativniji.

Naravno, nisam učestvovao u uređivanju članaka jer ima se dosta toga naučiti i bez aktivnog doprinosa a i poznavanje hrvatskog mi ne daje za pravo za to. Pozdrav,mnogo uspeha i novih tema od Vorka. Vorko

Koju god stranicu otvorim, banner me podsjeća da ova rasprava traje li, traje. Otvorena je u srpnju, čini mi se da je posljednji prinos unesen u rujnu, evo je sredina studenoga... Može li se krenuti kraju, nešto izglasati? Ili ovo ostaje prostor permanentnog debatiranja (vidim da je stranica zaključana do kraja ožujka dogodine, što nudi lijepe perspektive prema vječnosti :)? Pozdrav, --Inoslav (razgovor) 16:15, 13. studenog 2014. (CET)

Note: the following was originally posted on August 14, and is being reposted here as a courtesy, as the community has not come to a consensus on a local inactivity policy. Please translate this notice rather than removing it from this noticeboard so that all are aware of this. Rschen7754 22:14, 23. studenog 2014. (CET)

Hello. A new policy regarding the removal of "advanced rights" (administrator, bureaucrat, etc) was recently adopted by global community consensus (your community received a notice about the discussion). According to this policy, the stewards are reviewing administrators' activity on smaller wikis. To the best of our knowledge, your wiki does not have a formal process for removing "advanced rights" from inactive accounts. This means that the stewards will take care of this according to the new admin activity review here.

We have determined that the following users meet the inactivity criteria (no edits and no log actions for more than 2 years):

1. Duh Svemira (administrator)
2. Elephantus (administrator)
3. Kurtelacić (administrator)
4. Treecko (administrator)
5. Zmaj (administrator)

These users will receive a notification soon, asking them to start a community discussion if they want to retain some or all of their rights. If the users do not respond, then their advanced rights will be removed by the stewards.

However, if you as a community would like to create your own activity review process superseding the global one, want to make another decision about these inactive rights holders, or already have a policy that we missed, then please notify the stewards on Meta-Wiki so that we know not to proceed with the rights review on your wiki. Thanks, Rschen7754 22:14, 23. studenog 2014. (CET)

Čini mi se da je sve skupa otišlo u preveliku širinu. Treba se koncentrirati na stvari koje su se dosad pokazale kao realno problematične.

Moja sugestija je da predlagači uzmu svoje prijedloge koji su gore dobili kakvu-takvu podršku, eventualno ih prilagode, i stave na glasovanje dolje - kao amandmane, jedan po jedan. Kako se budu usvajali, tako ćemo ih ugrađivati u pravila.

Ako ne bude interesa u roku od 10 dana, predlažem da se tema okonča i ukloni site notice. GregorB (razgovor) 14:25, 4. prosinca 2014. (CET)[odgovori]

Bez brige @Gregore, ovu ćemo temu sasvim sigurno uskoro okončati... Budući da su do sada svi koji su o ovoj temi htjeli raspravljati imali dovoljno vremena za iznošenje svojih prijedloga i komentara (da poslije svega ne bi bilo bilo kakvih prigovora na kratak vremenski rok), pitat ću danas mailom Bracu ima li (on) vremena sažeti rezultate ove rasprave. U sâmoj je raspravi vidljivo o čemu smo se usuglasili: sve točke prijedloga u kojima se mišljenja ne podudaraju, treba još dodatno raspraviti i potom cijelu priču okončati jasno napisanim pravilima.--Maestro Ivanković 14:53, 4. prosinca 2014. (CET)[odgovori]

Obzirom da sam prezauzet nekim privatnim problemima molio bih Maestra, ako ima volje, da ovu raspravu privede kraju, to jest da napravi sažetak i prijedlog pravila stavi na glasovanje. Na žalost ja sam spriječen.--Braco Dubrovnik 20:40, 8. prosinca 2014. (CET)[odgovori]