Rudarsko područje Cornwalla i Zapadnog Devona

Rudarski krajolik Cornwalla i Zapadnog Devona
Svjetska baština – UNESCO
Država	Ujedinjeno Kraljevstvo
Godina uvrštenja	2006. (0. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	ii, iii, iv
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:1215
Koordinate	50°8′10″N 5°23′1″W / 50.13611°N 5.38361°W / 50.13611; -5.38361
Cornwall i Zapadni Devon class=notpageimage| Lokacija Cornwalla i Zapadnog Devona u Engleskoj

Rudarski krajolik Cornwalla i Zapadnog Devona je UNESCO-ova svjetska baština kojoj pripada nekoliko rudarskih krajolika u engleskim pokrajinama Cornwall i Devon (Engleska) koji su nastali rudarenjem u 18. i 19. stoljeću. Podzemni rudnici, veliki parni strojevi, novi gradovi, parcele, luke i industrijski pogoni koji ih povezuju prikazuju nekoć sjajnu industriju koja je snabdjevala ⅔ svjetske potrebe za bakrom. Njihovi ostaci su spomenih razvoja industrijske revolucije koji je utjecao na razvoj rudarstva općenito.

UNESCO-ovi zaštićeni lokaliteti su raznoliki i povezuje ih samo negdašnja zajednička industrija:

Slika	Ime	Oznaka	Lokacija	Koordinate	Bilješke
	Rudarsko područje St Just	A1	St Just in Penwith	50°07′26″N 5°40′48″E / 50.124°N 5.680°E / 50.124; 5.680	Ovdje su bili najvažniji rudnici kositra i bakra u Cornwallu u 19. stoljeću, od kojih je Geevor prestao raditi tek 1990. godine. On je danas turistička atrakcija za proučavanje Cornwallskog rudarstva. St Just je na vrhuncu rudarstva 1861. godine imao 9.2990 stanovnika, dvostruko od današnjeg broja.
	Luka Hayle	A2	Hayle	50°10′59″N 5°24′58″E / 50.183°N 5.416°E / 50.183; 5.416	Luka Hayle je od 1704. služila za uvoz ugljena i izvoz rude s Cornwalla. Ova luka je imala prvo moderno pristanište koje je izgradio John Merchant Curnow 1740-ih.
	Rudarsko područje Tregonning i Gwinear	A3i	Breage	50°10′59″N 5°24′58″E / 50.183°N 5.416°E / 50.183; 5.416	Granitna stijena Tregonning-Godolphin je bila izvor kositra i bakra još od brončanog doba, a vrhunac je doživjelo u 19. stoljeću kada se tu iskapao i arsenik, srebro, cink, olovo, i kaolinit.
	Trewavas	A3ii	Trewavas	50°10′59″N 5°24′58″E / 50.183°N 5.416°E / 50.183; 5.416
	Rudnik Poldark	A4	Wendron	50°08′17″N 5°14′38″E / 50.138°N 5.244°E / 50.138; 5.244	Rudnik kositra na rijeci Cober iz 1720. – 1780. godine koji je 1856. godine postao dijelom Rudnika Wendon Consols.
	Rudarsko područje Camborne i Redruth	A5i	Camborne i Redruth	50°12′47″N 5°18′00″E / 50.213°N 5.3°E / 50.213; 5.3	Camborneovac Richard Trevithick je za Božić 1801. godine pokrenuo prvu parnu lokomotivu s putničkim vagonima na svijetu. Holman Bros Ltd. u Camborneu iz 1801. godine je bio najveći proizvođač industrijske opreme na svijetu s oko 3.500 zaposlenika, a rudarska škola CSM iz 1829. godine najvažnija obrazovna ustanova za specijalizirano rudarenje u kamenu.
	Wheal Peevor	A5ii	Wheal Peevor	50°15′12″N 5°13′00″E / 50.2533°N 5.2167°E / 50.2533; 5.2167	Najstariji rudnik bakra iz 1701. godine do 1788. godine kada se počinje više vaditi kositar na većoj dubini od oko 100 metara. Rudnik je zatvoren 1889. godine kada su pronađene veće naslage kositra istočno od rudnika.
	Portreath Harbour	A5iii	Portreath Harbour	50°15′40″N 5°17′17″E / 50.261°N 5.288°E / 50.261; 5.288	Jedna od najvažnijih luka za izvoz bakra u talioničko središte Swansea u Walesu iz kojeg je dolazio ugljen za parne strojeve koji su se koristili u rudarstvu.
	Gwennap	A6i	Gwennap	50°13′02″N 5°10′17″E / 50.2171°N 5.1714°E / 50.2171; 5.1714	Gwennap je u 18. i 19. stoljeću bilo najbogatije nalazište bakra u Cornwallu koje su zvali "Najbogatija kvadratna milja u Starom svijetu".
	Perran Foundry i Kennall Vale	A6ii i A6iii	Perranarworthal	50°12′27″N 5°07′09″E / 50.2075°N 5.1193°E / 50.2075; 5.1193	Osnovala ju je kvekerska obitelj Fox 1791. godine, a u 19. stoljeću je osim luke i talionice imala i vodenice, silose i dr. zgrade obiteljske proizvodnje. God. 1858. kupila ju je obitelj Williams koja ju je vodila do kraha rudarstva u Cornwallu 1879. godine kada je oko 400 ljudi izgubilo posao.
	Rudarsko područje St Agnes	A7	St Agnes	50°17′42″N 5°12′22″E / 50.295°N 5.206°E / 50.295; 5.206	Na vrhuncu je ovo rudarsko područje u svojih 100-tinjak rudnika zapošljavalo preko 1.000 rudara.
	Dolina Luxulyan	A8i	Luxulyan Valley	50°23′24″N 4°44′38″E / 50.390°N 4.744°E / 50.390; 4.744	Strma i šumovita dolina rijeke Par posjeduje važne ostatke industrije 19. stoljeća, od kojih je samo rudnik Fowey imao 6 parnih strojeva i 17 vodenica do kojeg je vodio Treffy željeznički vijadukt iz 1835.
	Charlestown	A8ii	Charlestown	50°19′53″N 4°45′28″E / 50.3314°N 4.7578°E / 50.3314; 4.7578	Ribarska luka West Polmear 1799. godine pretvorena je u luku prozvanu prema njenom veleposjedniku Charlesu Rashleighu i služila je za izvoz bakra i kaolinita koji se još uvijek izvozi, a vodi u luci je dao neobičnu tirkiznu boju.
	Rudarsko područje Brda Caradon	A9	Caradon	50°27′11″N 4°27′54″E / 50.453°N 4.465°E / 50.453; 4.465	Oko 1860. godine ovdje je bio najveći ugljen bakra u Ujedinjenom Kraljevstvu, a Wheal Phoenix je imao slavnu kuću s parnim strojem Prince of Wales engine house.
	Rudarsko područje Doline Tamar	A10i	Tamar	50°12′47″N 4°06′00″E / 50.2130°N 4.100°E / 50.2130; 4.100	Dolina rijeke Tamar je od Gunnislakea do Weir Quaya (195 km²) bilo značajno rudarsko područje, a rijeka je služila za transport rudače iz Cornwalla do južnog Walesa gdje su bile talionice.
	Tavistock	A10ii	Tavistock	50°33′00″N 4°08′19″E / 50.550014°N 4.138736°E / 50.550014; 4.138736	God. 1817. iskopan je kanal Travistock kako bi se njime prevozio bakar od rudnika Morwellham do rijeke Tamar, a polovicom 19. stoljeća, s obližnjim rudnikom u Blanchdownu to je bila najveći promet bakra na svijetu. God. 1845. tu je izgrađen rezervoar od 230 m³ koji je snabdjevao grad i rudarska naselja oko grada.

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Rudarsko područje Cornwalla i Zapadnog Devona

• Službena stranica spomenika  Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. veljače 2007. (Wayback Machine) (engl.)
• BBC - World Heritage site bid gets go-ahead (engl.)

v • r • u Svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva Engleska (19) Grad Bath (1987.)  • Palača Blenheim (1987.)  • Katedrala u Canterburyju s Opatijom sv. Augustina i Crkvom sv. Martina (1988.)  • Rudarsko područje Cornwalla i Zapadnog Devona (2006.)  • Vodenice doline Derwent (2001.)  • Dvorac Durham s katedralom(1986.)  • Hadrijanov zid (Granice rimskog carstva1)) (1987.)  • Korito Ironbridgea (1986.)  • Zvjezdarnica Jodrell Bank (2019.)  • Jurska obala (2001.)  • Kraljevski botanički vrtovi u Kewu (2003.)  • Engleski Lake District (2017.)  • Greenwich (1997.)  • Saltaire (2001.)  • Stonehenge i Avebury s pripadajućim arheološkim lokalitetima (1986.)  • Kraljevski park Studley i Opatija Fountains (1986.)  • Londonski toranj (1988.)  • Westminsterska palača, Westminsterska opatija i Crkva Svete Margarete u Westminsteru (1987.)  • Lječilišni grad Bath (2021.) Škotska (6) Antoninov zid (Granice rimskog carstva1)) (1987.)  • Edinburgh, stari i novi grad (1995.)  • Forth Bridge (2015.)  • Neolitski Orkney (1999.)  • New Lanark (2001.)  • St. Kilda (1986.) Wales (3) Industrijski krajolik Blaenavona (2000.)  • Dvorci i gradske zidine kralja Edwarda u Gwyneddu (1986.)  • Akvedukt Pontcysyllte (2009.) Sjeverna Irska (1) Prolaz divova (1986.) Gibraltar (1) Gorhamova špilja (2016.) Britanski prekomorski teritoriji (3) Tristan da Cunha (Otok Gough i Nepristupačni otok) (1995.)  • Hendersonov otok (Pitcairnovo otočje) (1988.)  • St. George (Bermudi) (2000.) 1) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke * Svjetska baština u opasnosti;