Nothing Special   »   [go: up one dir, main page]

Idi na sadržaj

Sestrinske vrste

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Sestrinske vrste, sestrinske grupe ili sestrinski taksoni su biosistematski termini kladistike koji označavaju blisko srodne kategorije u filognetičkom stablu.[1][2][3][4] Takav odnos je najlakše ilustrirati kladogramom: Šablon:Barlabel

Sestrinske grupa za A je B. Isto tako, sestrinska grupa za B je A. Ove dvije grupe, zajedno sa svim svojim ostalim potomcima svojih posljednji zajedničkog pretka, čine granu (kladu), čija je sestrinska grupa C. Tako je cijeli ovaj dio kladograma ukorijenjen u većem stablu, pa veže još više dodatno uklonjenih sestrinskih grupa. Kao što je po kladističkim standardima, A, B i C mogu ovdje predstavljaju primjere za razine vrsta ili grupâ. U slučajevima u kojima oni predstavljaju vrste, koristi se pojam sestrinske vrste.

Termin "sestrinska grupa" se uvijek koristi u odnosu na filogenetske analize. Samo one grupe koje su uključene u analizi će biti označene kao sestrinske. U tom smislu, obično se navode primjeri ptica, čija su sestrinska grupa krokodili. To je, međutim, istina samo kada se radi o postojećim taksonima. Klasa ptica je ukorijenjen u dinosauruse, brojnu grupu koja se prestala grananati prije dolaska do zadnjeg zajedničkog pretka ptica i krokodila. Tako se pojam sestrinska grupa shvatati relativno, uz ogradu da je sestrinska grupa najbliži srodnik samo među grupama / vrstama / primjercima uključenim u analizu.

Definicija

[uredi | uredi izvor]

Objašnjenje pojma lakše ilustrira slijedeći kladogram:

  
         

  Takson A  

  Takson B  

         

  Takson C  

}}

Sestrinska grupa u taksonu A je takson B; obrnuto, sestrinska skupina za takson B je takson A. Taksoni A i B zajedno sa svim ostalim potomcima njihovog najnovijeg zajedničkog pretka tvore monofiletnu grupu, kladus AB. Sestrinska grupa za kladus AB je takson C, i obratno, sestrinska grupa za takson C je kladus AB.

Ukupni kladus ABC sam je potkrovlje većeg stabla, koje ima još više grana sestrinskih grupa koje su dalje povezane od čvorova, poput taksona A, B i C.

U kladističkim standardima, taksoni A, B i C mogu predstavljati uzorke, vrste, rodove ili bilo koje druge taksonomske jedinice. Ako predstavljaju vrste, ponekad se koristi i termin 'sestrinske vrste'.

Primjer

[uredi | uredi izvor]

Termin sestrinski koristi se u filogenetskim analizama], a samo grupe identificirane u analizi označene su kao takve. Primjer su ptice čija je sestrinska skupina krokodili, ali to se primjećuje kada su u pitanju postojeći taksoni. Filogenetsko stablo ptica uključeno je u dinosaursko i bilo je nekoliko izumrlih skupina koje su se razgranale od dinosaura prije nego što su stigle do zadnjeg zajedničkog pretka ptica i krokodila. Stoga bi pojam sestrinski trebalo promatrati kao relativan pojam, uz upozorenje da je srodnička sestra najbliži srodnik samo među skupinama / vrstama / primjercima koji su uključeni u analizu.[5]

Ispod je filogenija postojećih tetrapoda.[6][7]

Tetrapoda

Amphibia

Amniota

Mammalia

Reptilia/Sauropsida
Lepidosauria

Sphenodontia

Squamata

Archelosauria

Testudines

Archosauria

Crocodilia

Aves

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Mayr E. (1970): Populatiomns, species, and evolution – An abridgment of Animal species and evolution. The Belknap Press of Harvard University Press, Cambridge, Massachussets and London, England, ISBN 0-674-69013-3.
  2. ^ Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
  3. ^ Berberović Lj., Hadžiselimović R. (1977): Rječnik nauke o evoluciji. Svjetlost, Sarajevo.
  4. ^ Eernisse D. J.: Introduction to Phylogeny: What is a sister taxon? http://biology.fullerton.edu/biol404/phylo/sisters.html Arhivirano 24. 9. 2018. na Wayback Machine. Biology 404 - Evolution, Department of Biological Science, California State University, Fullerton.
  5. ^ Padian, Kevin; Lindberg, David R.; Polly, Paul David (1. 5. 1994). "Cladistics and the Fossil Record: The Uses of History". Annual Review of Earth and Planetary Sciences. 22 (1): 63–89. doi:10.1146/annurev.ea.22.050194.000431.
  6. ^ https://bmcbiol.biomedcentral.com/
  7. ^ https://www.jstor.org/stable/30033778

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]