Razlika između verzija stranice "Crno more"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 |
No edit summary oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje napredna mobilna izmjena linkovi ka čvor-člancima |
||
| Red 22: | Red 22: | ||
'''Crno more''' je kontinentalno [[more]] smješteno između jugoistočne [[Evropa|Evrope]], [[Anadolija|Anadolije]] i [[Kavkaz]]a, moreuzima povezano sa [[Sredozemno more|Sredozemnim morem]] preko [[Egejsko more|Egejskog]] i [[Mramorno more|Mramornog mora]]. Između Crnog i Mramornog mora nalazi se [[Bosfor]], na čijim obalama se nalazi turski grad [[Istanbul]]. Crno more je također povezano i sa [[Azovsko more|Azovskim morem]] preko [[Kerč]]kog moreuza. |
'''Crno more''' je kontinentalno [[more]] smješteno između jugoistočne [[Evropa|Evrope]], [[Anadolija|Anadolije]] i [[Kavkaz]]a, moreuzima povezano sa [[Sredozemno more|Sredozemnim morem]] preko [[Egejsko more|Egejskog]] i [[Mramorno more|Mramornog mora]]. Između Crnog i Mramornog mora nalazi se [[Bosfor]], na čijim obalama se nalazi turski grad [[Istanbul]]. Crno more je također povezano i sa [[Azovsko more|Azovskim morem]] preko [[Kerč]]kog moreuza. |
||
Crno more opskrbljuju glavne rijeke, prvenstveno [[Dunav]], [[Dnjepar]] i [[Don]]. Shodno tome, dok šest zemalja ima obalu na moru, njen sliv obuhvata dijelove 24 zemlje u Evropi.<ref>{{cite web| url = http://blacksea-education.ru/e2.shtml| title = "Black Sea Geography, Oceanography, Ecology, History"| access-date = 18. 2. 2018| archive-date = 22. 2. 2018| archive-url = https://web.archive.org/web/20180222094304/http://blacksea-education.ru/e2.shtml}} ''Living Black Sea''</ref> |
|||
Zemlje koje leže na obalama Crnog mora su: [[Turska]], [[Bugarska]], [[Rumunija]], [[Ukrajina]], [[Rusija]], i [[Gruzija]]; [[Krim]]sko [[poluostrvo]] je ukrajinska autonomna republika (trenutačno pod ruskom okupacijom). |
Zemlje koje leže na obalama Crnog mora su: [[Turska]], [[Bugarska]], [[Rumunija]], [[Ukrajina]], [[Rusija]], i [[Gruzija]]; [[Krim]]sko [[poluostrvo]] je ukrajinska autonomna republika (trenutačno pod ruskom okupacijom). |
||
Verzija na dan 26 august 2023 u 17:33
| Crno more | |
|---|---|
 Obala Crnog mora u zapadnoj Gruziji | |
| Koordinate | 35°N 44°E / 35°N 44°E |
| Vrsta | More |
| Primarni prilivi | Dunav, Dnjepar, Južni Bug, Dnjestar, Don, Kuban (rijeka), Rioni, Kizil |
| Primarni odlivi | Bosfor |
| Države sliva | Bugarska, Rumunija, Ukrajina, Rusija, Gruzija, Turska |
| Maks. dužina | 1.175 km |
| Površina | 436.402 km2 |
| Maks. dubina | 2.600 m |
| Zapremina vode | 547.000 km3 |
Crno more je kontinentalno more smješteno između jugoistočne Evrope, Anadolije i Kavkaza, moreuzima povezano sa Sredozemnim morem preko Egejskog i Mramornog mora. Između Crnog i Mramornog mora nalazi se Bosfor, na čijim obalama se nalazi turski grad Istanbul. Crno more je također povezano i sa Azovskim morem preko Kerčkog moreuza.
Crno more opskrbljuju glavne rijeke, prvenstveno Dunav, Dnjepar i Don. Shodno tome, dok šest zemalja ima obalu na moru, njen sliv obuhvata dijelove 24 zemlje u Evropi.[1]
Zemlje koje leže na obalama Crnog mora su: Turska, Bugarska, Rumunija, Ukrajina, Rusija, i Gruzija; Krimsko poluostrvo je ukrajinska autonomna republika (trenutačno pod ruskom okupacijom).
Crno more ima površinu od 436.400 km2 (168.495 km2 milja ) (ne uključujući Azovsko more)[2], najveća dubina mu je do 2.600 m[3], a zapremina oko 547.000 km3[4]. Važniji gradovi na obalama su: Batumi, Burgas, Constanţa, Giresun, Herson, Istanbul, Jalta, Kerč, Mangalia, Năvodari, Novorosijsk, Odesa, Ordu, Poti, Rize, Samsun, Sevastopolj, Soči, Suhumi, Trabzon, Varna i Zonguldak.
Imena
Crno more je poznato na grčkom jeziku kao Εύξεινος Πόντος (Eúxeinos Póntos) ili Μαύρη Θάλασσα (Maúrī Thálassa); abhaskom Амшын Еиқәа (Amşьn Eik'əa/Amšyn Eik̢°a), balkarskom Къара тенгиз (Qara tengiz), bugarskom Черно море (Černo more), crkvenoslavenskom Чрьно морѥ (Črĭno morje), čanskom უჩა ზუღა (Uča Zuğa) ili jednostavno Zuğa, gruzijskom შავი ზღვა (Šavi zghva), krimskotatarskom Qara deñiz (Ćirilica: Къара денъиз), latinskom Pontus Euxinus ili jednostavno Pontus, također Mare Nigrum ili Mare Scythicum, mingrelskom უჩა ზუღა (Uč̣a zuġa), rumunskom Marea Neagră, ruskom Чёрное море (Čornoe more), turskom, Karadeniz, i ukrajinskom Чорне море (Čorne more).
Bibliografija
- Charles King, The Black Sea: A History, 2004, ISBN 0-19-924161-9
- William Ryan and Walter Pitman, Noah's Flood, 1999, ISBN 0-684-85920-3
- Neal Ascherson, Black Sea (Vintage 1996), ISBN 0-09-959371-8
- Özhan Öztürk. Karadeniz: Ansiklopedik Sözlük ("Crno more: Enciklopedijski rječnik). 2 Cilt (2 toma). Heyamola Publishing. Istanbul.2005 ISBN 975-6121-00-9.
Reference
- ^ ""Black Sea Geography, Oceanography, Ecology, History"". Arhivirano s originala, 22. 2. 2018. Pristupljeno 18. 2. 2018. Living Black Sea
- ^ "Surface Area—"Black Sea Geography", University of Delaware College of Marine Studies, 2003". Arhivirano s originala, 29. 4. 2007. Pristupljeno 8. 7. 2010.
- ^ Maximum Depth—"Europa - Gateway of the European Union Website". Environment and Enlargement - The Black Sea: Facts and Figures
- ^ "Unexpected changes in the oxic/anoxic interface in the Black Sea", Nature Publishing Group
Vanjski linkovi
- The Center for Black Sea Archaeology Arhivirano 23. 11. 2005. na Wayback Machine (na njemačkom i engleskom)
- Goobix.com - Black Sea Pictures (iz februara 2005.)
- The Black Sea Trade Project Arhivirano 15. 12. 2005. na Wayback Machine
- ECOLOGY OF BLACK SEA