Regionalna geografija Afrike

9.
Arapska Republika Egipat
Površina 997 739 km2, stanovništvo: oko 88 mil.
Glavni grad: Kairo ( arap. Al-Qahira)
Službeni jezik: arapski
BDP (per capita): 11 500 USD
Prirodno-geografska obilježja
• >90 % površine obuhvaćaju pustinje:
Libijska na zapadu (dio Sahare), Arapska
na istoku i Nubijska na jugu; manje od
10 % zemlje je obradivo – uglavnom
dolina i delta Nila te pustinjske oaze.
Geološka građa i reljef
• Libijska pustinja – različite metamorfne
stijene, graniti i pijeskom prekriveni
pješčenjaci, na sjeveru vapnenci.
Izvor: https://www.worldofmaps.net/en/africa/
• Qattarah – depresija 18 000 km2 map-egypt.htm

površine; -133 m druga najniža točka

afričkog kontinenta (prva je jezero Assal
u Džibutiju s -157 m).
• Arapska pustinja (Istočna pustinja):
pojas između Nila i obale Crvenog
mora; viša i uža od Libijske pustinje,
uglavnom brdovit krajolik koji se
postupno uzdiže istočno od Nila od
Crvenog mora odvojen je planinskim
lancem s vrhovima iznad 2000 m
(2135 m).

• Građa: izmjena vulkanskih i

sedimentnih stijena, plodna tla Izvor: https://www.worldofmaps.net/en/africa/
ograničena su na uske zone s map-egypt.htm

bazaltnom i pješčenjačkom
podlogom.
Izvor: https://www.worldofmaps.net/en/africa/
map-egypt.htm
• Sinaj: na sjeveru zaravnjen pustinjski
reljef koji na jugu prelazi u brdovito i
planinsko područje,
• Gebel Katrinah 2642 m – najviši vrh
Egipta,
• Planina Sinaj – vjerojatno današnji
Jebel Musa (Mojsijevo brdo) – mjesto
na kojem je prema Starom Zavjetu
Mojsije od Boga primio Deset
zapovijedi. Izvor: https://www.worldofmaps.net/en/africa/
map-egypt.htm
Klima

• Pretežno pustinjska s dva godišnja doba (ljeto i zima) (BWh po

Köppenu), temperature donekle ublažavaju prevladavajući sjeverni
vjetrovi, velik kontrast između sredozemne obale i pustinjske
unutrašnjosti.

• Oborine: neredovite i rijetke; Kairo tek 33 mm godišnje; nešto je

povoljnija situacija na obali Sredozemnog mora gdje kišu donose
etezijska strujanja s Atlantskog oceana (Aleksandrija 214 mm pretežno
u zimskim mjesecima)

• Temperature: Wadi Halfa: siječanj 15 °C, srpanj 32 °C

Kairo: siječanj 12,5 °C, srpanj 27,3 °C

• Kahmsun – vjetar s J i JZ koji donosi vrući zrak i velike količine pijeska.

• U zimskim mjesecima temperatura u pustinjama redovito pada do 0 °C

Usporedbe osnovnih klimatskih elemenata Kaira i Port Saida
Izvor: en.climate-data.org
Vegetacija
• Oskudan biljni pokrov; pješčane i šljunčane pustinje na zapadu,
kamenite pustinje na istoku; vegetacija ograničena na dolinu i deltu
Nila te na pustinjske oaze.
• Drveće – autohtone vrste: datulja, tamaris, akacija, baobab;
uvezene vrste: eukaliptus, čempres, mirta, brijest i različite voćke.
• Papirus – vrsta trske u prošlosti raširena duž čitavog Nila, danas
gotovo iskorijenjen.

Baobab – stablo s najvećim opsegom debla na svijetu

Izvor: http://www.odditycentral.com/pics/the-baobab-bar-tree.html
Vode
• Nil – osnova gospodarskog i
demografskog razvoja Egipta

• Duljina: oko 6 700 km, jedna od

najduljih svjetskih rijeka (uz
Amazonu, Mississippi-Missouri i
Chang-Jiang); u Egiptu ne prima
ni jednu stalnu pritoku.

• Poplave i visoki vodostaji važni za Prosječni dnevni protok voda Nila kroz godinu
Izvor: https://www.mbarron.net/Nile/fctfl_nf.html
poljoprivredu; taloženje oko 1,5
kg mulja na m2 godišnje.

• Dolina Nila najuža kod Gebel

Silseile (350 m), najšira kod Beni
Swefa 23 km.

Visinski profil Nila

Izvor: https://www.mbarron.net/Nile/fctfl_nf.html
• Asuanska brana – jedna od najvećih brana na svijetu; gradnja je započela
1960. uz veliku pomoć SSSR-a. Završena je 1968 g.
• Visina brane je 111 m a duljina gotovo 1 km; izgradnjom brane stvoreno je
veliko akumulacijsko jezero (jezero Nasser) dugačko 480 km i široko 16 km
s kapacitetom od 169 milijardi kubičnih metara vode.
• Osim opskrbe električnom energijom, izgradnjom brane osigurano je i
navodnjavanje okolnih poljoprivrednih površina.
• Zbog gradnje brane premješten je čitav kompleks hramova u Abu Simbelu
(iz razdoblja faraona Ramzesa II.)

Asuanska brana
Izvor: http://kids.britannica.com/comptons/art-136867/
The-Aswan-High-Dam-in-about-1984
Povijesno-geografski pregled
• Područje jedne od prvih velikih svjetskih
civilizacija.

• Preddinastičko razdoblje: prvi tragovi

naseljavanja u delti Nila iz 7. tisućljeća;
ovo razdoblje traje do oko 3 000 g. pr.
Krista.
Kip Ramzesa II u Hramu Amona, Luksor
Izvor: https://www.pinterest.com/pin/457819118342910321/
• Dinastičko razdoblje: od 3 000 g. do 30 g.
pr. Kr. Podjela na 30 dinastija prema
aleksandrijskom svećeniku Manetonu iz
3. stoljeća pr. Kr.

• Prvi poznati faraon – Narmer oko 2950. g

pr. Kr.

Kompleks u Gizi (IV. dinastija), 26./25 st. pr. Kr.

Izvor: http://www.ancient-code.com
• Prve piramide: III. dinastija; faron Zoser i arhitekt Imhotep (stubasta
piramida u Sakari); IV. dinastija – kompleks piramida u Gizi (Keops,
Kefren, Mikerin); Ramesidi XIX. dinastija, 13. i 12. st. pr. Kr.
• Dinastički period završava s Kleopatrom VII. Započinje rimska vladavina
koja traje do polovice 7. st. (do 476. g. Zapadno Rimsko Carstvo, a
kasnije Istočno Rimsko Carstvo, odnosno Bizant)
• Godine 642. Arapi zauzimaju Egipat; prijestolnica seli iz Aleksandrije u El-
Fustat (današnja stara El-Qahira); islam postaje vodeća religija, opada
utjecaj koptskog kršćanstva i jezika.

Amrova džamija u El Fustatu (640./641.);

prva džamija izgrađena na afričkom kontinentu
Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/Mosque_of_Amr_ibn_al-As
• Početkom 16. stoljeća Egipat zauzimaju Turci (Selim I.) koji
nominalno ostaju gospodari Egipta do 1918.

• Godine 1798. kratka okupacija Francuza (Napoleon); godine 1805.

Muhammad Ali, otomanski vezir albanskog porijekla, preuzima
vlast.

• Od sredine 19. st. Egipat je pod utjecajem Europljana (Britanci i

Francuzi).

• Godine 1869. otvoren je Sueski kanal.

• Godine 1882. Britanci okupiraju Egipat; godine 1922. jednostrano

proglašavaju Egipat samostalnom kraljevinom koja ostaje pod
jakim britanskim utjecajem.
• Godine 1952. izvršen je državni udar (skupina časnika) kojim je
svrgnuta monarhija – Muhammad Nagib prvi predsjednik
Egipta, stvarni čelnik je Gamal Abdel Nasser koji 1956. postaje
predsjednik.

• Sueska kriza 1956. – Egipat nacionalizira kanal kako bi

financirao izgradnju Asuanske brane; vojna intervencija
Francuske, V. Britanije i Izraela; povlačenje pod pritiskom SAD-
a i SSSR-a; 1967. sukob Izraela i Egipta – kanal zatvoren do
1975.

• Godine 1979. sporazum s Izraelom u Camp Davidu

• Jačanje militantnog islamizma zbog jačeg povezivanja Egipta s

SAD-om (predsjednik Hosni Mubarak).
 • Godine 2010. revolucija u Tunisu („islamsko proljeće”); utjecaj na veliki
dio arapskog svijeta; 2011. počinju nemiri u Egiptu
• Hosni Mubarak svrgnut s vlasti; vojska preuzima upravljanje zemljom;
• Izbori 2012. – pobjeda radikalnog Muslimanskog Bratstva; Muhamed
Morsi novi predsjednik
• Demonstracije protiv Morsija, Muslimanskog Bratstva i radikalizacije
zemlje
• Srpanj 2013. – vojska svrgava Morsija; progon članova Muslimanskog
Bratstva
• Svibanj 2014. – novi izbori; pobjeda umjerenog Abdela Fataha El Sisija

Trg Tahrir u Kairu – simbol egipatske revolucije

Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/Egyptian_revolution_of_2011
Stanovništvo
• Mješavina predarapskih i arapskih elemenata; u Donjem Egiptu
utjecaji grčkog, rimskog i turskog elementa; Nubijci – autohtono
stanovništvo s juga, raseljeno nakon izgradnje Asuanske brane.

• Godine 2015. 88 milijuna stanovnika (procjena); izrazito

neravnomjerno raspoređeno; čak 98 % stanovništva živi u dolini Nila
na samo 4 % površine Egipta; prosječna naseljenost u ovom području
iznosi 1650 st/km2, u čitavom Egiptu 90 st./km2.

0 200 km Raspored gustoće naseljenosti

Izvor: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Egypt_2010_population_density1.png
• Broj stanovnika u naglom je porastu; procjenjuje se da je godišnja
stopa rasta oko 1,8 % (2015.); 1947. 18 mil. st; 1962. 27 mil.; 1970.
34 mil.; 1984. 46 mil.; 2001. 70 mil.; 2003. 74 milijuna st., 2015. 81
mil. stanovnika.
• Urbano stanovništvo čini 44 % ukupne populacije; očekivano trajanje
života je 71 g. za muškarce i 76 g. za žene

Dobno-spolna piramida Egipta

Izvor: http://www.indexmundi.com/egypt/age_structure.html
Religijska struktura:
• 90 % stanovništva sunitski muslimani; 7 % egipatski kopti, 3 %
pripadnici ostalih kršćanskih zajednica (grčki pravoslavci, rimokatolici,
armenska crkva, protestanti) i vrlo mala židovska zajednica.
Gradovi:
• Kairo: najveća gradska aglomeracija Afrike (s okolicom oko 18 milijuna
stanovnika); Aleksandrija (Al-Iskandriyah), oko 5 mil. st., najvažnija
egipatska luka; Port Said, oko 600 000 st., na ulazu u Sueski kanal sa
sredozemne strane; Ismailia i Suez, luke na kanalu, više od 500 000
stanovnika.

Kairo, najveća aglomeracija Afrike

Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/Cairo
Gospodarstvo:
• Osnovni pokazatelji:
- Ukupan BDP (2015.): 996 mlrd. USD
- Godišnja stopa rasta (2015.): 4,2 %
- BDP per capita: 11 500 USD
- Struktura BDP-a:
I. 14,3 %
II. 39,6 %
III. 46,1%
- Javni dug 91 % BDP-a
- Oko 1/4 stanovništva živi ispod granice siromaštva
• Pretežno poljoprivredna zemlja, 30 % stanovnika bavi se
poljoprivredom; obradivo je tek oko 4 % zemlje koja se navodnjava,
ali daje prinose po jedinici obradive površine koji su među najvišima
u svijetu.
• Poljoprivredna proizvodnja: pamuk (posebna vrsta dugog vlakna) 28
tisuća t; 6,8 mil. t kukuruza; 15,7 mil. t šećerne trske; 5,7 mil. riže.
• Nizom agrarnih reformi pojedinačni posjed ograničen je na 20 ha
(1969. g.) kako bi se smanjila razlika između bogatih veleposjednika i
seljaka (felasi).
• Stočarstvo: 3,8 mil. goveda; 4,4 mil. ovaca; 3,47 mil. koza; 120 000
deva.
• Ribarstvo: ukupan ulov oko 606 000 t; glavnina u delti Nila i na
Crvenom moru i Naserovu jezeru.
Rudarstvo

• Sirova nafta je najvažniji proizvod – proizvodnja 1960. manja od 4 mil.

tona. Od tada naglo raste; vrhunac 1996. s oko 46 mil. tona; rezerve nafte
bliže se kraju. Crpi se na obalama Sredozemnog i Crvenog mora te u
pustinjskom području kod El-Alameina.

• Osim nafte važna je i proizvodnja željezne rude (1,25 mil. tona) uglavnom
kod Asuana (hematit) te fosfata ( oko 1 mil. tona) u dolini Nila i Libijskoj
pustinji.

Odnos proizvodnje sirove nafte i potrošnje naftnih derivata u Egiptu u razdoblju od 1980. do 2008.
(u 000 barela/dan)
Industrija
• Nedovoljno razvijena, zapošljava oko 23,5 % ukupne radne snage.
• Najrazvijenija je tekstilna industrija; proizvode se pamučna vlakna
(273 000 t), sintetički tekstil, juta i vuneno platno; kemijska industrija
proizvodi sumpornu kiselinu i oko 5,5 mil. t umjetnog gnojiva na bazi
dušika; proizvodi se godišnje i 12,5 mil. t cementa za građevinsku
industriju.
• Teška industrijaa koncentrirana je kod Helvana južno od Kaira
(„egipatski Ruhr”), a postoje 22 rafinerije za preradu nafte i naftnih
derivata.

Teška industrija u Helvanu

Izvor: http://en.svr.su/content/item/2489/
Trgovina
• Glavni vanjskotrgovinski partneri Egipta: SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo,
Njemačka, Italija, Francuska, Rumunjska.
• Izvoz: nafta i naftni derivati, pamuk i pamučne prerađevine; 20 mlrd.
USD 2015.
• Uvoz: poljoprivredni i prehrambeni proizvodi, strojevi, kemikalije,
prijevozna sredstva, elektronika; 57 mlrd. USD 2015.
• Konstantna negativna platna bilanca (vrijednost uvoza premašuje
vrijednost izvoza)

Egipatski izvoz nafte od 1980. do 2012.

u 000 barela/dan
Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/Economy_of_Egypt
• Glavni izvori deviznih sredstava:
nafta, prihodi od Sueskog kanala,
turizam i strana pomoć.
• Turizam: vezan uglavnom uz
povijesne znamenitosti iz
faraonskog razdoblja; suvremeni
turistički kompleksi na obali
Crvenog mora i na Sinajskom
poluotoku (Sharm el Sheik +
religijski turizam – Izraelci). Broj turista u Egiptu od 1995. do 2011.
s projekcijom za 2020.
• Prihodi od turizma u padu od Izvor: Svjetska banka

terorističkih napada na strane

turiste krajem 1990-ih u Luksoru;
porast do 2010., a zatim pad zbog
nemira tijekom Arapskog proljeća i
kasnije.
Promet
• Željeznice: oko 5 000 km željezničkih
pruga (sve su u državnom vlasništvu);
glavna pruga Asuan – Aleksandrija.
• 1 600 km unutrašnjih vodenih putova
i oko 17 700 km kanala za
navodnjavanje.
• Ceste: 64 000 km cesta (78 %
asfaltiranih ili makadamskih); glavne
autoceste od Kaira prema
Aleksandriji, Port Saidu i Fayumu.
• 80 zračnih luka – najvažnije Kairo,
Cestovna i željeznička mreža u Egiptu
Aleksandrija, Port Said. Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/Transport_in_Egypt

• U uslužnim djelatnostima zaposleno

je 46 % aktivnog stanovništva.
Sueski kanal:

• Prvi kanal između Sredozemnog i Crvenog mora prokopan je još u

13 st. pr. Kr. za vrijeme faraona Setija I. ili Ramzesa II. Nakon
faraonskog doba kanal je zapušten iako je bilo pokušaja da se
promet njime ponovno uspostavi.
• Sredinom 19. st. francuskom inženjeru Ferdinandu de Lesepssu
uspjelo je zainteresirati egipatske vlasti za gradnju kanala.
• Gradnja je započela u travnju 1859., a završila je u studenom 1869.
Kanal je tada bio širok 58 m, a dubok oko 8 m. Od tada je više puta
produbljivan.
• Osnovana je Sueska kompanija koja je trebala upravljati kanalom 99
godina nakon čega bi prešao u egipatske ruke; kompanija je bila u
vlasništvu francuskog i egipatskog kapitala, ali je 1875. britanska
vlada otkupila egipatski udio.
• Početkom 20. st. kanal je potpao pod britansku kontrolu u zamjenu
za podršku francuskim interesima u Maroku.
• Kanal je nacionaliziran 1956.; zbog rata bio je zatvoren od 1967. do
1975.
• Dimenzije: duljina oko 161 km; širina minimalna 60 m, a dubina 20 m.
Kanalom mogu ploviti potpuno opterećeni brodovi sa 150 000 t
nosivosti.

Promet Sueskim kanalom od 2000. do 2015.

Prikazani su: ukupan broj brodova, neto tonaža brodova, količina tereta, prihodi u USD i prihodi u egipatskim funtama
Izvor: http://www.suezcanal.gov.eg/TRstatHistory.aspx?reportId=4