-plodni polumjesec Levant , Mezopotamija ( Eufrat i Tigris ) -najpovoljniji klimatski TAURUS ( Turska ) 2000 m ZAGROS ( Irak ) 4000 m -najpovoljnija

ija klima, podruje razvoja, kia, najbolja zemlja, prvi sjedilaka naselja Eufrat i Tigris naseljene i plodne kada se ovlada tehnikom navodnjavanja Sirijsko arapska pustinja nije povoljna , suho, Benuini ( nomadski ) ivili selili i nisu imali stalne nastambe. Navodnjavanje uzrok nastajanja naselja, prvi gradovi Aktivna arheologija na tim podrujima po 19. st. Iskopavanja glinene ploice 500 000 ( klinasto pismo ) Perzijski zaljev oblik dananji zbog ledenog doba 10 000pr. Kr. zadnje ledeno doba SIROVINE za uvjet trgovine i kontakte Zlato Egipat kupuje iz Mezopotamije Levant drvo Planine ( T i Z ) bakar i eljezo STARIJE KAMENO DOBA PALEOLITIK 2000 000 PR. KR 20 000 PR.KR Stariji donji ( klima povoljna poinje obradaorua, do 20 000 pr. Kr do neardentalaca ) Srednji do 30 000 ( neardetalci na Bliski istok Levant , potvrda ritualnog pokapanja, tragovi religije u podruju Euroazije, glazbe , flaute , stupanj kulture) Mlai gornji ( 30000 do 10000) zidne slikarije, skulptura, umjetnost likovna, orue kameno, nakit , koljke, druge sirovine, ivot sloeniji POJAVA PRVOG OVJEKA HOMOHABILIS HOMOEREKTUS PRVI KOJI OBRAUJE ORUE OD KAMENA
-

Epipaleolitik , Protoneolitik , Akeramiki neolitik

MLAE KAMENO DOBA Neolitik -Bakreno doba, Bronano doba, eljezno doba HOMOSAPIENS( MUDAR OVJEK ) -3000 000 PR.KR Socijalne sposobnosti, inteligentniji, 10 000pr.kr. selidba izvan Afrike
1

30 000 pr. Kr. U Europu * lov, skupljanje voa i povra i seoba, ivot prvih ljudi NEARDETALCI PRVI OSTACI OKO 10 000 pr. Kr , potpuno razliiti Promjena ivotnih uvjeta - 25000 pr. Kr. ( 4 veliki glacijal - Relativno hladna i suha klima - Oko 15 000 pr.kr. zatopljenje , povlaenje leda, vlaznost tla - Oko 10 000 pr. Kr. klima pogodna za razvoj vegetacije ( izmeu ostalog i divlja penica ) - PRVE ITARICE penica, jeam, zob - Donji paleolit
-

UBEIDIJA ( Izrael ) ostaci ljudi

- Srednji paleolit
-

ANIDAR prvi neardeltalci ( 9) , grobovi , pogrebni ritualni s cijeem)

Mezolitik ( srednje kameno doba ) - vrijeme u kojem dolazi do zatopljenja, stalno boravite, stvaranje naselja JERIHON (IZRAEL ) prvi gradom se smatra, - Natufijenska kultura prva , Levant ( dananji Izrael, Iran i Palestina ), lov, ribolov, pripitomljavanje psa, Jerihon krune nastambe umjetnost, kultura, skulptura ljubavnika Predkeramiki Neolit - AIKLI HIK I ATA HIK (TURSKA DANAS ) naselja - Keramika pravi ivot u smislu stalnih nastambi( keramika vana za arheologiju ) - Naselja u Jerihonu bedemi u to vrijeme - Aktivan vulkan HASANDAG, na tom podruju nastaje ata hik - Bogato obsidianom-vulkanski kamen, dobar za obraivat , oruje, nakit

- ata hik James Melaart zasluan za ovo naselje, zato sto je iskopan . kuie naslonjene jedna na drugu, ulaz na krov i hodanje na krovovima i odvijanje ivota. , penica, izrada posua, jeam, ovce, graak, koze, bikovi, tgovina, uvozili kremen, razmjena, skale drvene, spavai prostor, skladite i ognjite. Umirali muki u 35 godini , a ene u 30 ( lomovi kostiju i anemija ). Mrtve pokapali ispod leajeva unutar nastambe, u poloaju fetusa prema spolu odvojeni. enske sa nakitom, ogledala, a muki oruja od obsidiana ( predmeti s kojima su bili pokapani ). - glave bikova -> kult plodnosti, u kuama boica majka likovno se prikazivala sa vreom ita -Aikli hik -kuie, vrlo slicno kao i u ata hiku, bikove glave, figurice boica, starije i manje poznato

Neolitik
7000 pr.kr. 3000 pr.kr. Osobitosti: -stalne nastambe, zemljoradnja, kultovi plodnosti, pripitomljavanje ivotinja, izum lonarskog kola keramika, pokop pokojnika u grobovima - Mezopotamija ( Tigris i Eufrat ) , Dolina Nila prve kulture Neolitske kulture Bliskog istoka - Hasuna ( 7-6 tisuljee ) - Samara ( 7-6 tisuljee ) - Halaf ( 6 tisuljee ) Obeid - 5300 4900 - 4900 4300 - 4300 3900 - 3900 3400

Hasuna - 7000- 600 pr.kr. - Iskopana 1943 1944, 7 faza , - Sjeverna Mezopotamija : sjeverni Irak, zapadno os Tigrisa, 35 km SZ od Ninive - Pravokutne nastambe od blata sa sredisnjom prostorijuom i okolnim manjim sobama, dvorite - Mali kameni peati, rana administracijska praksa, bakreni alat i nakit - 3 faze kulture, prema kvaliteti izrade slikane keramike
-

Samara kultura oko sredinjeg toka Tigris ( Irak ), rairila se do podnoja Zagrosa, 7 tisuljee Tell es Samman , Choghna Mami, Yarim Tepe Nastambe pravokutne s 8 12 soba Karakteristina keramika : Ornament, naturalizam ( ljudi pleu, dre se za ruke, ribe, ptice, koze, koze , guske, paukovi, korpioni, iroke plitke posude, kruno oslikane Metalurgija I na podruju Hasuna kulture trgovina

Halaf -sjeverna Mezopotamija i podruje Sirije, rijeka Kabur u sj. Siriji , blizu turke granice -Tell Half -Rairila se do Levanta -Pretpovijesna Halaf kultura ( 6000- 5000 ) karakteristina keramika, ivotinje , ljudi, ornamentibukranij, crna i crvena s naranastom podlogom -Figure majke boice, peati - obsidian - pravokutne gradnje i tolosi ( 3-7 metara , prve zasvoene graevine )

Obeid -

kultura ( 5300- 3400) itavo meurjeje, lokaliteti ; sjeverna i juna Mezopotamija ; juni Irak stalna naselja, uzdie se hijerarhija i civilizacija moi, rastu zajednice nastambe od preanog blata oko 4 000 pr. Kr. Statue od peene gline, keramika Groblje s velikom koliinom keramike, manje atraktivna od Halaf kulture Eridu 18 slojeva, s hramovima ( erpi, cigla nie ) , trodjelne nastambe

1. 5300 4900 smeakeramika, jednostavni geometrijski motivi 2. 4900 4300 tamni grimizni predmeti, gusta geometrijska dekoracija 3. 4300 3900 klasina faza, hramovi ( Eridu ) podijem, niama ,

terasama 4. 3900 -3400 URUK OBEID; ERIDU; URUK

Nil tee s juga prema sjeveru i u to podruje se razvijaju GORNJI ( JUG ) I DINJI ( SJEVER ) Egipat Izvori za egipatsku povijest Materijalni Epigrafski natpisina tvrdoj podlozi, stele , graevine, palete, drke noeva, papirusi

3 spomenika : Maneton 3. st. Pr. Kr. ( 3100-332 ) -Popis dinastije Kamen iz Palerma 5 dinastija ( 2494 2345 , kamena ploa 2x0,60 m , sauvana u fragmentima, najvei u Palermu , kraljevski anali , ceremonije , porezi , graevine , ratovi ) Torinski papirus ( 13.st.pr.kr. ) papirus, kraljevska lista za vrijeme Ramzesa 2

Maneton, egipatski sveenik ( 3 st.pr.kr. ) Aegyptica ( na grkom napisana povijest Egipta ) Kompilira tradicionalne liste kraljeva , originalno djelo nije sauvano, prenosie ga i prepisuju Josip Planje, Julije Afriki i Euzebilije Dugujemo mu podjelu na dinastije , podjela na razdoblja novija

Najranije Egipatske neolitske kulture

TARIFSKA ( 6 TISULJEE ) FAJMUNSKA ( 5400 4400 ) MERIMDA ( 5000 4100 ) Kultura BADARI ( 4400- 3800 pr. kr.) - Gornji Egipat , istona obala Nila - Polunomadi / prvi targovi zemljoradnje na tom prostoru i stoarstvo, groblja , ceremonijalni ukopi, fetalan poloaj, lice prema zapadu, ivotinje animalna boanstva - grobovi - socijana raznolikost, nakit, keramika, predmeti od slonovae - koljke u grobovima kontakti s Crvenim morem - keramika ( ae i zdjele ) valoviti ornamenti Kultura Nagada - 80 km od Luksora , zapadna obala Nila ( gornji egipat ) - W. Finders Petrie 1894 : - 1. Amratsko razdoblje ( E Amrath ) - 2. Gerzejsko razdoblje ( Gerzeh ) - 3. Semanijsko razdoblje ( El Samaine ) - W. Kaiser 1957. - NAGADA I ( 4400- 3500 ) - NAGADA II (3500 - 3200 ) - NAGADA III ( 3200 3000 ) Madijska kultura (Kairo ) doba kraja Nagade I i za Nagade II ovalne i pravokutne kue od blatnih cigli i bilja, pokrivene palestinski utjecaj kao i u rijetko oslikanoj keramici ( tamnoscrvena i crna ) - grobovi socijana stratigrafija
-

Sredita , gradovi kulture Nagada NAGADA , ABIDOS I HIJERAKOPOLIS ( kultno sreite , hram boga Horusa

NAGADA I - paralelna s Badarskom pa je zamijenila Gornji Egipat , blizila nalazita zlata - zemljoradnja i stoarstvo ( koze, ovce , svinje, magarsci, krave ) mala naselja - umjetnika dostignua : figure bradatih mukaraca i boica plodnosti, prikazi rata ljudi s bradama mo - 3000- grobova , pokop Badari ( Hijerakopolis ),obiteljske grobnice -Keramika : crveno tijelo , crni gornji dio, geometrijski i figuralni motivi ( krokodil, nilski konj , zmije , lovci ) - zoomorfne palete ( ribe, kornjae, gazele, slonovi, ptice) noevi, licegrobni inventar, kao i hrana , oruje, figurice, animalna boanstva, enske figurice, kult plodnosti ( naglaene doline , trokutasti torzo, mala glava, dugo tijelo ) - statue u grobovima pretee anabtija ; pokapali se s hramom , oruzjem, figuricama. NAGADA II - Ekspanzija na jug i sjever, kompleksan ritual ukopa ( rlitni ukopi ) , poeci mumifikacije, moda ljudske rtve - Trgovina s udaljenim krajevima - Nekoliko politikih sredita ( Nagada, Abidos, Hijerakopolis- prva arhitektura ) - Zoomorfne palete - Keramika ( smei motivi na oker podlozi ) s geometrijskom ( trokuti , spirale, ahovnica , valovi , maendar ) i ivotinjskim ornamentom, lae nilska i morske , tet be pobjednik okrenut normalno , gubitnik obrnuto - Utjecaj mezopotamske umjetnosti - Cilindrini peati- utjecaj s istoka - Pravokutne nastambe Gravura iz Wadi Quaska ( 60 km od Nila prema Crvenom moru ) ovjek s crvenom krunom u sredini , nilske ivotinje, nislke i morske lae Wadi Baramia 80 km od Nila, prikaz lae visokog pramca ( 1,80 m ) na stijeni , 70 lanova posade Wadi Hammant takoer kontakt s Malom Azijom potvrda Egipatskog kontakta *

NAGADA III PROTODINASTIJSKI PERIOD Abidos nekropola, Hijerakopolis kulturni centar Vladari G i D Egipta HORUSI i NEKHBET bogovi G Egipta ( 13 kraljeva ) SETH i WADJET BOGOVI d Egipta ( 7 kraljeva )

ujedinjenj G i D * NARMER UINIO ujedinjenje Menes prvi vladar cijelog Egipta ezlo kralja korpiona ( kralj G E ) NARMEROVA PLOA 2 strane 1. 3 zone : Hijeroglif u obliku palae oznaava ime narmer dvije glave ene boice hator ( horosova supruga ) kralju rogovi , veliki narmer sa krunom bijelom G E , glava u profilu i noge , toljoga visoka, dva pokorena ovjeka , simbol pokorenog E sokol G trska i papirus D Sokol na trsci nadvladao G 2. Motiv glava , boice, crvena kruna D E- stavio kao simbol vlasti Mali ljudi jer su nevazni i nose simbole pokorenih gradova, 10 poginulih vojnika bez glavi, pokorena vojska, zapletene ivotinje, fantastine, bik ruenje zidine Bijela- G HEDJET Crvena D DESHRET PSHENT dvostruka kruna ujedinjenog E) BUTO D E Faraoni, poeci kraljevstva , brojanje stoke i odreivanje poreza

URUK
- PRVI PRAVI GRAD SA ZIDINIAMA NA PODRUJU Mezopotamije - KERMAIKA, UMJETNOST, GLINENE PLOICE - Rani Uruk 4000 3500 - Kasni Uruk 3500 3100 - Djemdet Nasr 3100 2900 - Nagli porast stanovnitva i broja naselja radi navodnjavanja, bogatstvo ita, voa, razvijeno stoarstvo - Diferencijacija hrane specijalizacija rada razmjena dobara - Autoritet birokrat - Urbanizam ( Eridu i Uruk ) - Hram sredita institucija stolovao vladar , vrhovni sveenik zadiviti obino stanovnitvo - Religija Inana i Anu ( boica i bog ) kultovi, procesije i rtve - Raunanje i pismo ( cilidrini peati, bule, glinene ploice ) , sustav mjera - Standardna lista zanimanja ( sveenik _ kralj , osoblje hramova, sveenici , birokrati, kuhari, vrtlari, draguljar, lonari) - Plae - Lonarsko kolo masovna proizvodnja, zanati - Ekspanzija Uruka potakla potrebu luksuznih materijala, drva, kamena, metala - Likovna umjetnost - Nie u zidovima , tlocrti Hijerarhijska organizacija drutva kasnog Uruka vladajui sloj -> EN i NAMEDA slubenici - > LUGAL ( naglednik) Srednji sloj -> SAG ( glava , osoba ) - Zavisna radna snaga
-

10

Razvoj administarcije - ve od neolitika jednostavni biljezi ( od oko 8000 pr. Kr. ) - sloeni odnosi u gradovima i izmeu gradova i okolnih krajeva - oko 350 pr.kr. sloeni biljezi i cilindrini peati - loptaste omotnice i bule numerike ploice - - ideografsko- numerike ploice ( oko 3300 pr. Kr.) - Protoklinasto pismo ( oko 3200 pr. Kr.) - 1 faza PP Urak IV- iskljuivo grad Uruk - 2 faza PP Uruk III - Standardizacija simbola, irenje pisma u druga sredita, uglavnom administartivni dokumenti ( 85 % ) , protok robe, ( primanja i raspodjela osnovnih sirovina, namirnica i proizvoda ) - 15 % ? - * glava ene iz Uruka vjerovatno prikaz tadanje boice - * cilindrini peati - biljeenje vlasnitva JUNA MEZOPOTAMIJA - navodnjavanje - hramovi - uvoz SJEVERNA MEZOPOTAMIJA - kia - nomadsko stanovnitvo - vladar dominantan - izvoz sirovih materijala iz planina lokaliteti Tepe Gavra krune gradnje i nadgradnje, kue za svakodnevni ivot El Brak podruje dananje Sirije , Hram tisuu oiju Suza ostaci Uruk kulture, Elam istono od Uruka

11

Piktografsko pismo- slikovno pismo - prethodi klinastom ( protoklinastom ) - Logogrami znakovi za odreenu rije - Klinasto pismo - Sumerski jezik - Semitski jezici : Akadski ( asirski i babilonski ) Amorianski Aremejski - Heltski - Hmtski - Elamski - Perzijski Pietro della Valle 1625. Nibur 1763 deifrirao 3 jezika Friedrich i Rawlinson ( 1802 1857 ) Hijeroglifi nastaju kada i klinasto pismo. ( razvili se iz piktografa ) Champolin naao 3 jezika na kamenu, grki alfabet, demotske i egipatske hijeroglife - prvi pravi hijeroglifski zapis u grobnici Peribsena ( 11 dinastija ) - Hijeratsko pismo ( nastalo od hijeroglifa ) - Zapisani njime svi sveti zapisi - Materijal za pisanje : drvo, kost, kamen , zdjele, keramika - U Egiptu PAPIRUS biljka u dolini Nila, PISARI jako vani

12

PERIODIZACIJA EGIPATSKE POVIJESTI

PREDDINASTIJSKO DOBA : od oko 3100. ( Nagada III faza ) RANODINASTIJSKO RAZDOBLJE : 3100 2686 ( I II dinastija ) STARO KRALJEVSTVO: 2686 2181 ( dinastije III IV VII-X ) PRVO MEURAZDOBLJE: 2180 2040 ( XI ) SREDNJE KRALJEVSTVO : 2040 1730 ( XII , XIII ) DRUGO MEURAZDOBLJE : 1730 1550 ( kasna XIII XVI hiksi) NOVO KRALJEVSTVO : 1550 1080 ( XVIII-XX ) TREE MEURAZDOBLJE : 1080 664 (XXI XXV ) SALTSKO RAZDOBLJE : 664-525 ( XXVI ) KASNO RAZDOBLJE : 525 332 ( XXVII-XXXI )
KORPION , NARMER , MENES ( prvi vladar dinastije Arnah ) - smatra se da su oni vladari nulte ( 0 ) dinastije , kao ujedinitelji RANODINASTIJSKO RAZOBLJE - poznato po ostacima grobica
-

Aha, Djer, Djet, Peripsen i Khasekhem

- Vladali iz Memfisa- prijestoljnica , donji Egipat - Abidos ( Eg. Akropola) , Sakkara, Giza - Od delte do prvog nilskog slapovlja ( 7 slapovlja ) - AVABTI svrha preuzeti fizike poslove pokojnika na onom svijetu
-

Khasekhem prva grobnica koja sugerira stepenasti oblik moda ukazuje na piramide

13

STARO KRALJEVSTVO
- 800 godina stabilne vladavine i ekonomskog prosperiteta
-

Centralizacija vlasti faraon vladar bog

- Uspjeno organizirana birokracija - Porezi, velike gradnje, trgovina, razvijeno pismo , pismena elita - Slubenici : vezir, NOMARSI , boji kancelarza trgovinu i moreplovstvo , ministar poljoprivrede, zapovijednik vojske
-

NOMA NOMARH vodio , podloan faraonu

- Nome kotari unutar Eg. Kraljevstva III ZOSER dao napraviti stepenastu piramidu . Imhotep graditelj grobnice, tovan kao zatitnik graditelja i lijenika. Visina piramide oko 60 m , kamen koristi za izgradnju , pokraj piramide hram ( tovanje Zosera ) . U dvoritu HEBSED festival ( svakih 30 godina , faraon trao da dokaze fiziku sposobnost ) KEUPS, KEFREN MIKELIN SNEPFERU PRVI VLADAR IV DINASTIJE V DINASTIJA UNAS VI DINASTIJA TETI, PEPI I, PEPI II SNOFRU eksperimentira sa piramidama u Medumu, druga u Dahuru lomi se , trea CRVENA PIRAMIDA u Daharu njegova grobnica. IV DINASTIJA (GIZA) PIRAMIDE KEOPSOVA najvia KEFRENOVA srednje visine, svinga kao simbol vladara MIKERINOVA najmanja, granit

14

UNAS (V) prvi put se nalaze tekstovi klesani hijeroglifi, svrha pomoi faraonu da prijee na drugi svijet. Tekstovi u piramidama od V i VI dinastije. - slabe faraoni jaaju pojedinci - portreti, idealni faraoni, proporcije, znaaj vjenosti PEPI II
-

vladao 94 godine, uzrokovao kraj starog kraljevstva

- nomasi , pojedinci moni ( otac sin ) - promjene PRVOMEURAZDOBLJE - policentrinost i pojedinci vladaju - VII i VIII dinastije smjenjuje se mnogo vladara - Memfis sredite - Prvomeurazdoblje poinje IX dinastijom - TEBA I HERAKLEOPOLIS
-

Khety ( I, II, III ) prvi vladar IX dinastije

- Merikare - IX, X Hijerakleopolis - XI Teba INTEF II XI dinastija - socijalna revolucija zbog feudalizacije - zaputa se poljoprivreda, trgovina
-

profanacija svetog, pljake dravnih arhiva, unitavanje dokumanata o vlasnitvu

- reforme vjerskih , politikih i drutvenih steevina

15

- jaanje nomarha status nasljedan - puno vie raskonih grobnica

-

ANTEF dobar primjer nomarha Hijerakonpolisa i Edfua ( reorganizacija norme , organizirao vojnu ekspediciju protiv Tebe, tekstovi na stupovima grobnice )

PODUKE KRALJA KHETIJA ZA SINA MERIKAREA Humanistiki tekst s moralnim uputama, pravi kraljevski testament Sadraj : - kako suzbiti pobune - kako upravljati dravom, vojskom i sveenstvom - to i kako kralj treba initi - osuda ruenja svetog u Abidosu - vanost morala - Himna neimenovanom bogu stvoritelju - Poticaj za izvrenje tih instrukcija 3 knjievna djela Tekstovi krize : 1. alopojka Ipu Ura 2. Razgovor oajnika sa svojom duom 3. proroanstva Nefer Rohua Intef I i Intef II u Tebi prijestolje ( XI dinastije ) - sukob sa vladarima Hijerankopolisa

16

Sumer- Ranodinastijsko razdoblje 2900.-2750 .- ranodinastijsko doba I 2750.-2600. - ranodinastijsko doba II ( dinstija Kia ) 2600. 2350. ranodinastijsko doba III ( dinastije Ura, Uraka i Lagaa ) 2500. 2350. Granini konflikt Laga Uma PISANI IZVORI - prvi spomeni stvarnih vladara Kraljevske liste - administracijski dokumenti - vladarevi politiki dokumenti - zavjetni natpisi - veliki arhivi ( Ur, urupak , Ebla, Laga, Salabikh ) ( gradovi na jugu : Ur, Uruk, Nipur, Ginsu, Laga, urupak ) DRUTVO -gradovi- drave ( 35 ) vezani jedeinstvenim pismom i panteonom Hram dominatna institucija ( sakuplje i dijeli dobra boji posao ) Kralj- Lugal Zemljoposjednik ublugal Namjesnik Ensi Gospodar En ( veliki sveenik ) - kuanstva samodostatne socijalne jedinice, hijerarhija- izdvojena elita - Ratovi meu gradovima ( meu bogovima )

17

Sumerska kraljevska lista ( kasno 3. tisuljee, sauvano iz prijepisa ranog 2 tisucljeca ) : gradovi- drave Ur, Uruk, Ki, Avan, Hamazi, Mari PRVA DINASTIJA KIA MEBARAGEZI PRVA DINASTIJA URA MEKALANDUUG , MEZANAPADA PRVA DINASTIJA URUKA GILGAME DRUGA DINASTIJA URUKA LUGALKISOLIS TREA DINASTIJA URUKA LUGALZAGEZI Bogovi zatitnici gradova ranodinastijskog doba u Sumeru ( od Eridua do Nipura ) Uruk Inana i Anu Ur Nana Nipur Enli Eridu Enki Laga ( Ginsu ) Ningrisu - grobnice kraljeva u Uru ostaci ujetnosti, glava bika iz Ura ( sharte princeze ubad ( 2. pol. III tisuc. ) - Stijeg iz Ura ( ploa, danas zastava ) vrlo vano VLADARI LAGAA Unrue Earatum ( pobjedio vladara Ume ) Entemen Urukagina pobijedio ga Lugalzagezi iz Ume

18

KRAJ RANODINASTIKOG RAZDOBLJA 1 DINASTIJA LAGAA - Laga grad drava , 3 vea sredita ( Laga glavno sredite, Ginsusredita u razdoblju 3 dinastije Ura, Nina- religijsko sredite ) - Bog zatitnik NINGISUA ( ratniki bog ) i njegova ena Baba / Bau ( Kraljica pasa )
-

Vladar je glavni namjesnik kuanstva ( hrama ) boga Ningisua

- Sukobi s Umom oko djela zemljita za naknadu koju oni nisu platili - Izvor : Jastrebova stela = Earatum i bog Ningisua pobijedili Umu - Najstarije sauvane reforme : Urukaginine reforme Lugalzagezi Kralj Uruka i Sumera - prvi bio ensi Ume - jedini vladar 3. dinastije Uruka - prvo ujedinjenje Sumera ( prvo nadregionalno kraljevstvo ) - osvojio Ur, Nipur, Laga ( kralj Urukaginu ) , Ki ( kralja Urzababu ) , Uruk ( nova prijestoljnica ) - poetak novog razdoblja velikih teritorijalnih drava - svrgava ga Sargon ( semit ) ( na pseoj uzici odvodi u Enlilov hram u Nipuru ) AKADSKI VLADARI
-

2332 2279 - SARGON

- 2279 2270 RIMU - 2269 2256 MANITUU

-

2254 2218 NARAMSIN

- 2217 2193 ARKALARI

19

Sargon osvojio itavo

podruje od Tarmusa do Perzijskog zaljeva , od

Zagrosa Sredozemnog mora, vladao 55 godina

-

Integracija gradova- drava vladari pojedinih gradova gurverner ( ensi)

- Akadski ( semitski ) jezik zavladao - Uspostavljeno datiranje po godinama - Potovali sumerske bogove AMA- UTA , ITAR-INANA - Ujedinio itavo podruje - Legende o roenju majka sveenica ( velika ) , otac nepoznat, ostavljen u koari, pronaao ga vodonoa, postao vrtlar, miljenik boice Itar = pria o Mojsiju - Stariji sumerski tekst postao nositelj kalea - Nova prijestoljnica AKAD - Pobjedio Lugalzagezi - Veliki teritorij ( SI Sirija do Elama ) - ama- bog sunca, tovao ga , Narasin i Sargon su se smatrali bogovima, boanstvom - Trgovinska sredita TUTUL I MARI kao posljednje postaje svoga vladanja - Akadski vladar Naransin - Ulaganje u trgovinu!

20

TEORIJE O PADU AKADSKOG KRALJEVSTVA 1. TRADICIONALNA TEORIJA SRUILI GA Guti - literarna tradicija ( Proklestvo Akada ) 2. Unutarnji raskol sukob visokih slubenika zbog nakupljenog bogatstva 3. Klimatske promjene sua, glad, nemiri - Suza 2250 pr. Kr. - > Naramsin : stela s prikazom kralja
-

Gudea iz Lagaa ( 2140 2120 ) vladao , bio je humanist, trgovao mnogo, procvat znanosti, umjetnosti i knjievnosti

- Izvanredan vladar - Socijalne reforme

-

Jaka trgovina ( drvo iz Amana i libanonskih planina, diorit iz istone Arabije, bakar i zlato iz sredinje i june Arabije te sa Sinaja ) bogatstvo

- Procvat graditeljstva, umjetnosti - Hramovi , Ningrisu - 26 statua od skupocijenih materijala, diorit, natpisi defilaga

21

- 2112. po. Doba tree dinastije iz Ura - 2100 Gudea iz Lagaa - III dinastija Ura - URNAMU ( 2112-2095 ) osvaja, zakonodavac ( zapoeo zigurat )
-

ulgi ( 2094 2047 ) oenio princezu iz Marija , diviniziran

- Amar Sin ( 2046- 2038) - u Sin (2037-2029) - IBI- Sin ( 2028- 2004)- vs. IIBI-ERA ( sin ) - 2004 Pad Ura i formiranje 5 manjih kraljevstva : Isin, Larsa, Emuna , Mari i Asur - Uranova stela ( bog mjeseca Nana i boginja Ningal )
-

Urnanov kodeks , oko 2100 g. 7 znakova ( uspostava pravde na zemlji )

Knjievna djela Epovi, u ast vladara Umjenost i pisani izvori ep o Gilgameu Ibi- Sin- zadnji, kraj kraljevstva

22

ISIN 2017 1817 LARSA 2025 1763 ENUNA KRAJ 20. ST. 1761 STAROASIRSKO CARSTVO 1808 1753 MARI 1900 1761 STAROBAILONSKO CARSTVO 1894 1595

23

RAZDOBLJE DOMINACIJE GRADOVA ISIN I LARSA - niz nezavisnih gradova / drave - Isin, Larsa, Babilon, Uruk, Enuna, Aur, Der, Mari, Eble, Alepo ( kraljevstvo Jamhad ) , Katna - Puno pisanih izvora ( arhiv Marija , Eble, ploice iz Kanea, niz manjih arhiva ) - Intenzivni trgovaki kontakti od Perzijskog zaljeva do Anatolije - Pojava novih naroda Amoniani ( Ammuru ) semitski jezik ( samo u imenima sauvan ) , prvo na granicama Arapske pustinje - Huriti za Akadskog kraljevstva spomen hurijske drave Subart u sj. Mezopotamiji Dinastija grada Isina - temelj politike vlasti i gospodarske stabilnosti kontrola nad Urom i Nipurom kontrola trgovakih puteva prema zapadu - preuzeli od 3. dinastije Ura politika organizacija, gospodarska organizacija, administrativna struktura , zakonici, kraljevska tradicija ( zakonski nasljednici kraljevstva ) - osniva Ibi Era, svladao imakije , osamostaljenje oko 2017 - jezgra nekadanjeg teritorija 3. dinastije Ura ( Ur, Uruk, Nipur, Eridu, Sipar vana religijska sredita) jaa ekonomska mo - sauvane kraljevske himne vladarima Isin dinastije - Lipit Itar zakonik ( svrgnuo Ibi Era )
-

Rimsin, vladar Larse , zauzeo Isin 1822. ( priznaje se vlast dinastije Lars)

- Vladavina Isina zavrava Sumerska kraljevska lista

24

DINASTIJA GRADA LARSE - 14 vladara, Naplanum osnovao dinastiju ( 2025 2005 ) - Gungunum samostalnost ( 1932 1906 ) - Vojna kampanja protiv Suze - Moda kontrola nad Nipurom - Osvojio Ur ( kontrola trgovakih puteva prema Per. Zaljevu ) - Sukobi s Isinom oko vodenih kanala - Nur Adad- uzurpator, obnovio vlast Larse nakon invazije - Kudur Mabug , elamski velika, zauzeo Larsu i postavio sina Varadsina za kralja, naslijedio ga brat Rimsin - Rim Sin jedna od najduih vladavina u mezopotamijskoj povijesti ( 59 god ) - Pobijedio koaliciju Uruka, Isina , Babilona i onu nomad naroda Sutu - Osvojio Isin , pobijedio ga Hamurabi 1763.

ENUNA - za vladavine Ibisina osamostalila se , do 1761 kad je osvaja Hamurabi - 16 vladara ( Iu- Ilia , Ibal Piel ) - BILALAMA zakonodavac, miroljubiv vladar Enune , najznaajniji . Tvorac treeg zakonika ( nakon Urnamuova i Lipit Itarova ) - - pisan na akadskom

25

STAROASIRSKO CARSTVO - Asur- 100 km juno od Mosula, na Tigrisu ( krianje trgovakih puteva izmeu Babilonije i Anatolije ) - Amoriani AMIIADAD zauzeo Mari , sj. Siriju, od Asura do Tutula Kraljevstvo Gornje Mezopotamije - Obnovio Itarin hram u Ninivi - arum kralj , Limnum plemi - Sinovi Jazmahadada u Mariju, Imedagan u Eekalatumi, u Mariju sauvana lista kraljeva - 1776. Zimrilim otjerao Jazmahadada iz Marija - Sredina 18. st. Hamurabi pokorio Asirsko carstvo MARI -podruje Sirije , grad Teh Hariri Arhiv glinenih ploica 20 000 ( 1810 1760 pr. Kr ) Trgovaka postaja za trgovinu s zapadom ( opskrbljava s kositrom ) Razvijena proizvodnja tekstila, nalaz velike kraljevske palae ( freske ) 260 prostorija, vodovod i kanalizacija Jahndunlim ( 1810 1794) iri kraljevstvo savez s kraljevstvom Jamhad ( Alepo ) Sumu Jaman ( 1794 1790 ) uzurpator Osvaja ga amiadad, postavlja sina Jazmahadada ( 1790 1775 ) Zimrilim ( 1775 1760 ) sin Jahdunilima ( u Alepu u progonstvu ) nakon smrti amiadada povratio prijestolje 1761 svaldao ga Hamurabi
26

Hamurabi ( 1792 1750 ) Hamurabijeva osvajanja - 1786. Isin - 1764. Pobjeuje savez Asirije, Enune, Elama i Malgiuma - 1763. Larsa - 1762. pobjeuje savez Asirije , Enune i Guteja - 1761. Mari - 1757. Sukobi s Asircima - 1756. Enuna - 1753. Asirija STAROBABILONSKO CARSTVO ( 1894. 1595. ) SUMUABUN utemeljitelj dinastije HAMURABI SAMSUILTANA - Semiti, Amoriani- osnovali Babilon u 19. st. Blizu Kia ( danas pod vodom ) - Hamurabi lukav, sposoban vladar, vrhunski diplomat, politiki ujedinio Mezopotamiju, prvo saveznik vladarima drugih gradova, a onda ih pokorio - Bogata dokumentacija marijskih poslanika na dvoru u Babilonu- puno informacija o Hamurabiju - Vjerske , administracijaske i socijalne mjere sjedinjenja prostora, zakona i obiaja. Ulagao u sudstvo , mnogo gradio, trgovina, MARDUK glavni bog, razvoj znanosti, matematike, geometrije, astronomije.

27

- Hamurabijev zakonik uklesan u stele po svim gradovima podizanje moralne svijesti i izvor za poznavanje babilonskog zakonodavstva i drutvene strukture - 282 paragrafa ( 18 i 28 pojaseva ), U Suzi naena bazaltna ploa ( 2,62 m) Drutvena hijerarhija 1. kralj, kraljevska obitelj, dvor 2. namjesnici, suci, upravni inovnici, visoki asnici, veleposjednici 3. trgovci, obrtnici, seljaci AVILUM 4. poluslobodnjaci ( unajmljeni posjedi , vojna sluba, MUSHKERUM ) 5. robovi ( sluge u kuanstvima, ratni zarobljenici, VARDUM )

knjievna djela EP Enuma Eli ( kad gore ) - 7 ploica , 1900 1711 Marduk stvoritelj, paralele s HESIODOVOM Teologijom 8-7 . st.pr.kr. Ep o Gilgameu ( 10 ploa, izmeu 2300 2100 poznat i ranije

Ebla ( veliki arhiv glinenih ploica 15 000 ), Alepo, Katna, Alalakh - bogati gradovi, priznaju vlast monika na podruju Mezopotamije - trgovina, strateka mjesta- tu su se nalazili

28

Srednje Egipatsko carstvo ( 2055 1650 pr.kr. ) 11 i 12 dinastija (Teba kao prijastoljnica ) XI. dinastija MENTUHOTEP II ujedinio Egipat ( nasljedio Intefa III ), u Tebi vladao 14 godina, Bog Montu, Mentuhotep deficiran ( Hatorin sin ), brojni arhitetonski pothvati, smanjio broj nomarha, postavio svoje ljude naela gradova, kako bi uvrstio vlast MENTUHOTEP III graditelj ( Svetite u Medinet habu i na Thotau brdu iznad Doline kraljeva, prvi krenuo u ekspediciju do Punta. MENTUHOTEP IV uzurirao faronsko mjesto; ekspedicije u kamenolome Wadi Hammanat ene imale vaniju ulogu u srednjem carstvu XI. dinastija AMENEMHET I, SEZOSTRIS I , AMENEMHET II, SEZOSTRIS II, SEZOSTRIS III ( 1862 1844 ) , AMENEMHET III, AMENEMHET IV Amenemhet I reforme administracije, ponovno osvajanje izgubljenih posjeda, ekspedicije u NUBIJU ( ZLATO) , intenzivni kontakt sa Sirijom, Palestinom, Babilonom, trgovina s Kretom ( Kanares vaze ) uvozi drvo, ulje, srebro, slonovau iz Sirije i Palestine ZID PRINCA kako bi kontrolirao deltu gdje mu se nalazila prijestoljnica IJTAWI ( ITAVI ) ( iz Tebe u ) , ubijen , vladao 29 god. SEZOSTRIS I sin ( 45 god vladao ) , aktivan u kampanjama u Siriji i Nubiji Bijela piramida u Dahuru AMENEMHET II. SEZOSTRIS II bijela kapela u Karnaku, prvi intenzivno vojno urgirao u susjedna posdruja ( Sirija, Palestina , Nubija ), aktivan u svim poljima, graditeljski, vojno, likovna umjetnost ( okrutan u vojnim kampanjama ) AMENEMHET III ; slabljenje drave ( naseljenje Azijata ) , u Dahuru gradi, nije bio sposoban odrati dravu, ekonomski slabi drava, faraon gubi na vanosti , njegova piramida u Dahuru , doseljenje stranih , deficirao majku , njegova ki na elu drave ( 4 god ) SOBEKNEFERA ( za nju znamo preko
29

Torintskog kanona , Nilometra u Nubiji , tvrava Kuma , zapisi iz Nila i vodostaja za preodreenej zemljoradnje ) U vrijeme srednje drave SIMUHEOVE prie ( roman ) prvi ( humanizam )

XIII dinastija uzurpatori, nastavak zapoetog , izgradnja jedinstvene drave, kontrola Nubije do 2. slapovlja ( nilskog ) , kontakt sa Sirijom i Mezopotamijom Stabilnost centralne administracije, dinastika nestabilnost , veliki broj kraljeva, izmjene na vlasti, uzurpatori bez autoriteta, konkurencija monih obitelji Sobekhotep II i III , Neferhotep I , Sobekhotep IV Papirus Bulaq 18 izvor podataka o drutvu iz Sred. Kralje. Na zidovima sarkofaga natpisi Horusovo oko na sarkofagu

Drugo meurazdoblje Egipta HIKSI - AVARIS mjesto u delti Bili su stranci , 15 i 16 dinastija 16 dinastija Salitis utemeljitelj , Apepi najdue vladao , sukobi s Tebom 17 . dinastija Tebanci RAHOTEP ; HANOZIS - pisane izvore teko uskladiti s materijalim , u rascjepkanoj dravi - Kraljevske liste , Manetonova , Aegyptiaca, kraljevski natpisi ( propaganda ) , administracijski zapisi , knjievni i znanstveni tekstovi - 14 i 15 ISTONA DELTA ( HIKSI ; AVARIS ) - 16 i 17 TEBA
30

HIKSI - doseljenje znaajnih skupina i prostor Sirije i Palestine i Cipra , ve za vrijeme XIII dinastije ( moda i pod kontrolom faraona ) - Nova iskopavanja u Avarisu ( istona delta ) pokazuju intenzitet naseljavanja - Egiptizirani kananci , efovi klanova, zovu se voa strane zemlje Heka kayat = Hiksi - Novi zamah Avarisa nakon 1700 novi val doseljenja ( Semiti ali i Hunti , grobnica unutar Avarisa ) - Bakar ( oruje ) , bojna kola donjeli i uveli u Egipat - Ujedinjenje njihovih klanova pod Saltisom , osvajanje Delte , Mamfis pada 1650 pod njihovu kontrolu , Saltis osniva XV. I XVI dinastije - Saltis uklapa svoje vladanje u faraonski kalup - Vladavina Hiksa za egipatsku tradiciju vrlo negativno razdoblje SvIjet NaoPako II meurazdoblje - Novost kola , upotreba konja, tehnologiju metala bronca - Bog SETH posvete, idenficiran sa srpskim Babilonom - Apepi vladao 40 god. , najznaajniji . Nazivao se kraljem Gornjeg i Donjeg Egipta , ali granica bila u Hemopolisu ( administ. Sred. ) . Avaris nije imao kontrolu nad Nilom TEBA 16 i 17 dinastija Neferhotep vladar 16 dinastije ( pobjednika stela ) , 17 dinastija paralelna sa 15 Hiksa prvi vladar Rahotep. Sarkofag kraljice Mentuhotep Prva Knjiga mrtvih za 16 dinastije SEKENERE Ta Ahmozis otac borio se protiv Hiksa 30 god. ( Apepijem ) poginuo od sjekire Hiksa . Naslijedio ga sin , Kamozis pohod na Avaris, poginuo u 3 god. Vladanja . Ahmozis , Kamozisov brat nakon Apepijeve smrti porazio Hikse Profesionalna sva Egipatska vojska Egodus Hiksa potvruju materijalni izvori , Ahmozisova bibliografija i njegov reljef iz hrama u Abidu Ahmozis osvojio dio Palestine ( aruhe ), obanvljao graenje , kretska umjetnost Kraljevstvo Kua juno od 3. slapovlja Ahmozis osniva 16 dinastije i Novog kraljevstva
31

Obnavlja Avaris , palaa puna kretskih fresaka, dekoracija , bikovi Oenio kretsku princezu

32