Jastog
Jastog (od dalmatsko -latinskog: astacus,-grčki: ἀσταϰός) ili prug, rarog, dugorepi rak iz reda desetonožaca (Decapoda), iz porodice Palinuridae.[1]
| Jastog | |
|---|---|
| |
| Crtež jastoga | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Arthropoda |
| Potkoljeno: | Crustacea |
| Razred: | Malacostraca |
| Red: | Decapoda |
| Porodica: | Palinuridae |
| Rod: | Palinurus |
| Vrsta: | P. elephas |
| Dvojni naziv | |
| Palinurus elephas Fabricius, 1787. | |
| Sinonimi | |
|
Astacus elephas | |
Karakteristike
urediJastog je smeđeljubičaste boje sa žutim mrljama, dug od 25 do 45 cm[1], težak do 5 kg. Za razliku od hlapa, prve prsne noge nisu mu razvijene, pa zato nema velika kliješta, ali su mu vanjska ticala duža od tijela sa jakim trnovitim dršcima. Pokriven je bodljikavim oklopom, koji završava repom u formi lepeze.
Živi na obraslu kamenastom dnu između 60 i 70 m dubine.[1]
Rasprostranjenost
urediVećina vrsta (od njih 60) živi u tropskim vodama, ali Evropskog jastoga (Palinurus elephas), ima od Britanskog otoka sve do Mediterana.[2] Dvije su vrste ekonomski važne u obje Amerike; Kalifornijski jastog (Palinurus interruptus) koji živi duž obala Pacifika i Karipski jastog (Palinurus argus), kog ima od Bermuda do Brazila. Palinurus interruptus postiže duljinu od oko 40 cm a Palinurus argus oko 45 cm.[2]
Uz te nabrojane vrste za ribolov je važan i afrički kameni jastog (Jasus lalandei), kog ima u vodama oko Južne Afrike.[2]
evropskog jastoga (Palinurus elephas) ima duž cijelog Jadrana, a najviše uz obale otoka Visa, Mljeta, Lastova, Palagruže i Premude.[1], gdje je more bistrije, slanije i dublje.
Način života i ishrana
urediDanju se jastog skriva po kamenitim škrapama na morskom dnu, a noću za mjesečine izlazi u potrazi za hranom. Hrani se algama, morskim crvima, manjim vrstama rakova i strvinama, koje nađe po dnu.
Oklop mu se ne može širiti, pa ga zbog tog presvlači u određenim periodima, kako bi mogao rasti. Kad mu oklop postane suviše mekan, jastog se povlači u rupe izvan domašaja predatora, tad se gotovo ni ne hrani.
Najveći jastogovi predatori su hobotnice i veće grabežljive ribe.
Razmnožavanje
urediJastozi se pare kad mužjaku i ženki potpuno otvrdne oklop. Spolnu zrelost dostižu između četvrte i pete godine života. Ženke su obično veće od mužjaka. Mrijeste se tokom zimskih mjeseci, broj jajašaca koje će ženka imati zavisi prvenstveno o njenoj veličini, a nakon tog i o temperaturi vode. Inkubacija jajašca u tijelu ženki traje od 3 do 9 mjeseci, nakon tog izleže ličinke u nekoliko dana. Ličinke imaju deset stadija života, koji traju oko pola godine, u posljednjem stadiju poprimaju formu odraslog raka.
Privredno značenje
urediJastog se smatra jednom od najvećih gastronomskih delicija. Njegovo meso bijele boje vrlo je ukusno, i bogato bjelančevinama i ugljikohidratima. Zbog tog se jastog smatra ekonomski najvažnijom i najčešće lovljenom vrstom rakova.