Jadran (brod)
Jadran je trenažni jedrenjak koji je porinut 1931. u Hamburgu za potrebe jugoslovenske kraljevske ratne mornarice. Danas se nalazi posedu vojske Crne Gore. Trenutačno u službi crnogorske ratne mornarice iako Republika Hrvatska još uvijek traži povrat otete imovine.
Jadran | |
---|---|
Jadran | |
Državna pripadnost: Crna Gora |
|
Klasa i vrsta | školski brod |
Brodogradilište | Hamburg |
Porinuće | 25. 6. 1931. |
Stavljen u službu | 19. 8. 1933. |
Status | u aktivnoj službi |
Karakteristike | |
Dužina | 58,2 m |
Širina | 8,9 m |
Visina | 39,1 m |
Istorija broda
urediStvaranjem prve jugoslovenske države 1918. godine i njene kraljevske mornarice, javila se potreba za nabavkom školskog broda na kome bi se kvalitetno obučavao pomornarički kadar. Kako nisu odobrena novčana sredstva za ovu nabavku, juna 1926. godine organizacija „Jadranska straža“, koja se bavila popularizacijom pomorstva među južnim Slovenima, započinje u saradnji sa mornaricom sveobuhvatnu akciju prikupljanja novčanih sredstava za nabavku broda. Na taj način je obezbeđeno milion dinara, dok je ostatak do tražene sume „namakla“ mornarica putem kredita i ratne reparacije. Ukupna potrebna suma bila je 8.407.030 dinara ili 622.743 ondašnjih maraka.
Ugovor za gradnju školskog broda sklopljen je 4. septembra 1930. godine sa nemačkim brodogradilištem "H. C. Stulken Sohn" u Hamburgu. Školski jedrenjak dobio je ime „Jadran“, a porinut je 25. juna 1931. godine. Zbog nastalih problema oko naplate potraživanja iz ratne reparacije, brod biva završen tek 27. juna 1933. godine, kada je i isplovio. U Tivat, gde mu je i danas matična luka, uplovio je 16. jula 1933. godine u 10 časova, uz svečani doček, kako i priliči.
Već naredne godine š/b „Jadran“ počeo je sa svojim školskim krstarenjima. Pre Drugog svetskog rata bilo je sedam vožnji izvan Jadranskog mora, a posle rata samo pet, jer primat u krstarenjima preuzima š/b "Galeb". Primat preuzima nazad 1997. godine krstarenjem do Grčke, da bi već sledeće godine otplovio za Lisabon.
Najzanimljivije i najduže putovanje š/b „Jadran“ (11.262 nautičkih milja) bilo je na ruti Dubrovnik-Njujork-Boston-Dubrovnik u vremenu od 20. aprila 1938. godine do 21.juna 1938. godine.
Tokom Drugog svetskog rata školski brod „Jadran“ koristila je italijanska ratna mornarica, takođe kao školski brod pod imenom „Marko Polo“. Kapitulacijom Italije započinje težak period broda. Zapušten, ogoljen, opljačkan, bez jarbola, dočekao je kraj rata u jednom od kanala u Veneciji gde je služio kao most. 1946. godine Jadran biva dotegljen u remontni zavod “Sava Kovačević” u Tivtu, gde se do 1949. godine vrši remont.
Karakteristike
urediŠkolski brod „Jadran“ je jedrenjak tipa „barkantin“ deplasmana od 737 tona i dužinom od 64 metara. Širina na glavnom rebru je 8,90 m, srednji gaz je 4,05 m, visina velejarbola 39,1 m, a površina jedara 933 m². Ukupna dužina konopa je 11 kilometara. Glavni motor mu je „burmajster-alfa“ 353 KN i razvija maksimalnu brzinu od 14 čvora. Na jedrenjaku postoje tri jednokrevetne, dve dvokrevetne i tri četvorokrevetne kabine, zatim po jedan dvanaestokrevetni i tridesetokrevetni prostor. Ostatak posade spava u “visaljkama”.
Ovaj brod je do sada prevalio preko 400.000 morskih milja, obišao gotovo sve luke u Evropi, od Crnog do Baltičkog mora. Sa zalihama od 48 tona pitke vode i 27 tona goriva, može da plovi 15 dana bez pristajanja.