Nothing Special   »   [go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Sabka

Izvor: Wikipedija
Sabka
العرق الشرقي الكبير
Sabka Zemoul kod Um el Buagija
Sabka Zemoul kod Um el Buagija
Sabka Zemoul kod Um el Buagija
Regije Sjeverna Afrika
Arabija

Sabka (arapski: سبخة, sabẖa) su slaništa po ravnicama i geološkim depresijama, uobičajena duž obala Sjeverne Afrike i Arabije.[1]

Karakteristike

[uredi | uredi kod]

Sabke su velike obalne plimne ravnice, povezane sa lagunama, čije su vode pune soli. U njima se za oseke događaju karakteristični geološki procesi vezani za kopno, to se prije svega odnosi na taložni materijal. Nasuprot tome u vrijeme plime prevladavaju procesi uvjetovani podvodnim - morskim ambijentom.[2]

Sabke najčešće graniče sa pješčanim dinama i imaju meka, ali nepropusna dna, zbog periodičnih poplava i isparavanja. Koncentracija morske vode i kapilarno ispuštanje podzemnih voda rezultira taloženjem gipsa, kalcita i aragonita.[1] Pretpostavlja se da je najveći dio sabki u geološkoj historiji bio mali morski zaljev sličan bazenu, nastao evaporacijom.[1]

Sabka se dijele na obalne i kopnene, a to zavisi o nihovim talozima.[2]

U obalnim sabkama utjecaj kopna na taložne procese vidi se u njihovim vodama zasoljenim muljnim karbonatima nalazi puno kopnenih taloga. Za razliku od tog u sastavu kopnenih sabki dominira pijesak sa dina, a utjecaj mora vidi se po karbonatnim česticama koje nanose vjetrovi, najčešće su to skeleti litoralnih morskih životinjica čije su kućice od kalcita. To cikličko izmjenjivanje morskih i kopnenih taloga značajna je karakteristika sabki.[2]

U sabke se ubrajaju i plimne ravnice po suhim pustinjama, koje u svom sastavu, zbog evaporacije, imaju razne solne taloge. Tipičan primjer takvih sabki su dijelovi obale Perzijskog zaljeva u Emiratu Abu Dabi.[2]

Povezano

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 Sabkhah, saline flat (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 17.2. 2020. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Sabka (hrvatski). Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 17.2. 2020. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]