Njasviž
Njasviž
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 53°13′N 26°40′E / 53.217°N 26.667°E | |
| Država |  Belorusija
|
| Oblast | Minska oblast |
| gradska prava | 1586.[1] |
| Vlast | |
| - gradonačelnik | Aleksandar Zinovjevič Lomski |
| Površina | |
| - Ukupna | 8.855 km²[2] |
| Visina | 182[2] |
| Stanovništvo (2020.) | |
| - Grad | 15,732[2] |
| - Gustoća | 1,777 stan. / km²[2] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Poštanski broj | 222603[2] |
| Pozivni broj | 1770[2] |
| Karta | |
  Njasviž Pozicija Njasviža u Belorusiji | |
Njasviž (beloruski: Нясві́ж, poljski: Nieśwież) je grad od 15,732 stanovnika[2] na jugozapadu Belorusije u Minskoj oblasti.
Njasviž leži u porječju rijeke Uše, udaljen stotinjak km jugozapadno od Minska.
Grad je poznat po Nesviškom dvorcu rezidenciji Porodice Radziwiłł, koji je 2005. uvršten na Unesco-vu Listu mjesta svjetske baštine u Evropi.[3]
Po legendi grad je osnovan 1223. i nazvan po nekom Juriju Nesvižkom koji se proslavio u bitci protiv Tatara.[1]
Današnji historičari smatraju da je Njasviž rođen 1446., kad je Njasviž prvi put dokumentiran, tada ga je Veliki knez Velike Kneževine Litvanije Jagelo poklonio Janu Nemiroviču. Gotovo čitav vijek kasnije 1513.[1], kao rezultat dinastičkih brakova, Njasviž je postao vlasništvo porodice Radziwiłł, magnata koji su njime vladali više od 400 godina, i pretvorili ga u svoju prijestolnicu.[4]
U Njasvižu je 1562. osnovama štamparija u kojoj je odštampana prva knjiga na beloruskom - “Katekizam”.[1]
Radziwiłłi su 1582. počeli graditi Nesviški dvorac[1]
Njasviž je dobio status grada 1586. na inzistiranje Radziwiłłovih i to po Magdeburškom pravu.[1]
Grad je doživio radikalnu rekonstrukciju na prelazu iz 16. u 17. vijek, tad je izgrađen je kao peterokut i okružen zemljanim bedemima sa sedam bastiona.[4]
Prvi popis stanovništva napravljen je između 1628.-1629. tad je grad imao 177 kršćanskih i 27 židovskih kuća, a drugi 1673. tad je Njasviž imao 366 kuća i oko 2,400 stanovnika.[5]
Za Velikog sjevernog rata (1700. - 1721.) Njasviž su 1706. opljačkali i spalili Šveđani.[1] Polovicom 18. vijeka počele su sa radom manufakturne predionice svile, tepiha i tkanina.[1]
Nakon Poljsko-sovjetskog rata i sklapanja Mirovnog ugovora, Njasviž je od 1921. pripao Drugoj Poljskoj Republici.[1]
Njasviž su 17. septembra 1939. okupirale jedinice Crvene armije, ali to nije potrajalo dugo jer su ga u januaru 1940. zauzele trupe Wehrmachta.[5] Za Njemačke okupacije Poljske u gradu je pomrlo i pobijeno preko 6 000 ljudi.
Grad je oslobodila Crvena armija nakon žestokih borbi između 2. - 4. jula 1944.[5]
Njasviž je 2012. proglašen - kulturnom prijestolnicom Belorusije.[1]
Najveća znamenitost grada je renesansno-barokni Nesviški dvorac građen od 1582. do 19. vijeka. (restauriran tokom 20. vijeka).
Njasviž ima ugovore o prijateljstvu sa sljedećim gradovima;[6]
- ↑ 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 „Историческая хроника Несвижа” (beloruski). Несвижский районный исполнительный комитет. Arhivirano iz originala na datum 2021-08-30. Pristupljeno 28.08.2021.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 „Belarus, Minsk” (engleski). City population. Pristupljeno 28.08. 2021.
- ↑ „Architectural, Residential and Cultural Complex of the Radziwill Family at Nesvizh” (engleski). Unesco. Pristupljeno 28.08. 2021.
- ↑ 4,0 4,1 „Oписание” (beloruski). Planetabelarus. Pristupljeno 28.08.2021.
- ↑ 5,0 5,1 5,2 „Город” (beloruski). Planetabelarus. Pristupljeno 28.08.2021.
- ↑ „Города-партнёры ” (beloruski). Несвижский районный исполнительный комитет. Arhivirano iz originala na datum 2021-08-30. Pristupljeno 28.08.2021.
- Несвиж Arhivirano 2021-08-30 na Wayback Machine-u (ru)