Ljetne olimpijske igre 1968.

XIX. Olimpijske igre - Mexico City 1968

Ciudad Mexico je izborio pravo na održavanje Igara 1963. godine u konkurenciji s Detroitom, Buenos Airesom i Lyonom.

Kasnije su se javili mnogi koji nisu bili oduševljeni tim izborom, jer se Ciudad Mexico nalazi na nadmorskoj visini od 2000 m, te je to utjecalo na mnoge sportaše koji se tome nisu bili u stanju prilagoditi. S druge strane, mnogo godina se tvrdilo da je rekord od 8,9 m u skoku u dalj, koji je bio postigao Bob Beamon, posljedica upravo tih okolnosti.

Igre su postale poznate i zbog uvođenja tzv. flop tehnike u skoku uvis, koji je donio zlatnu medalju Dicku Fosburyju.

Na Igrama je po prvi put diskvalificiran sportaš zbog pozitivnog testa na doping - švedski petobojac Hans-Gunnar Liljenwall.

No, Igre su, kao nikada dotada, bile zasjenjene burnim političkim događajima koji su se u to doba događali u svijetu - vijetnamskim ratom, rasnim nemirima u SAD, studentskim nemirima širom svijeta te invazijom Varšavskog pakta na Čehoslovačku.

Tako je samo deset dana prije održavanja Igara u Ciudad Mexicu je policija poubijala nekoliko stotina studenata u zloglasnom Tlateloco masakru.

Na samim Igrama je velike simpatije pobrala čehoslovačka gimnastičarka Vera Časlavska, koja je iskoristila Igre i zlatnu medalju kako bi javno osudila sovjetsku invaziju i okupaciju svoje zemlje.

S Igara je svijet obišla i slika dvojice crnih američkih sportaša Tommieja Smitha i Johna Carlosa koji su dobijanje zlatnih i srebrnih medalja iskoristili kako bi na olimpijskom podiju svijetu pokazali pozdrav vezan uz američke crnačke nacionaliste. Zbog te geste su izbačeni iz američkog olimpijskog tima te im je doživotno zabranjeno učešče na Olimpijskim igrama.

Jedna od heroja Igara bila je Đurđica Bjedov iz Splita, koja je osvojila zlatnu medalju u plivanju.

Ljetne olimpijske igre 1968. na Wikimedijinoj ostavi

Nedovršeni članak Ljetne olimpijske igre 1968. je u začetku. Možete pomoći Wikipediji tako da ga proširite.