Bitka u Varbiškom prevoju

Bitka kod Pliske
Segment bugarsko-bizantskih ratova
Datum 26. jula 811 Lokacija Pliska i Varbiški prijevoj Ishod odlučujuća bugarska pobjeda
Sukobljene strane
Bugarsko Carstvo	Bizantsko Carstvo
Komandanti i vođe
Krum	Nikifor I†
Snage
62.000[1] (uncertain)	60.000-80.000 (estimated[2][3])
Žrtve i gubici
nepoznati	skoro cijela vojska, uključujući cara

Bitka kod Pliske ili bitka u Varbiškom prijevoju (bugarski: Битка при Върбишкия проход) je naziv za niz okršaja između bizantske vojske pod vodstvom cara Nikifora I. na jednoj, i bugarske vojske pod vodstvom kana Kruma, koja se odigrala 811. Oni su kulminaciju dobili nakon što su Bizantinci napali i spalili bugarsku prijestolnicu Pliski, a što je Bugarima dalo prilike da prikupe trupe i zapriječe sve prijevoje na Staroj planini te tako spriječili Bizantince da se povuku iz Bugarske. Do konačnog okršaja je došlo 26. jula 811. na zapadnim prijevojima Stare planine, najvjerojatnijne Vrbiškom prijevoju. Bugari su, koristeći taktiku zasjeda i noćnih prepada postepeno uništili cijelu bizantsku vojsku, a među žrtvama je bio i car Nikifor I. Nakon pobjede je kan Krum dao Nikiforovu lubanju optočiti srebrom i koristiti kao pehar za ispijanje vina.

Bitka kod Pliske je predstavljala jedan od najtežih poraza u historiji Bizantskog Carstva, a koji je imao značajan uticaj na buduće bizantske vladare. Bizant se sljedećih 150 godina nije usuđivao slati svoje trupe sjeverno od Stare planine. Dugo zatišje je Bugarima omogućilo da svoju državu - kasnije poznatu kao Prvo bugarsko carstvo - značajno prošire na zapad i jug, te tako postanu jednom od dominantnih sila Balkanskog poluotoka.