Ismail I

Ismail I اسماعی
Portret Ismaila I
Iranski šah
Vladavina	1501. – 23. 5. 1524.
Krunidba	1501. (Tabriz)
Prethodnik	Alvand bin Jusuf bin Uzun Hasan
Nasljednik	Tahmasp I
Supruga	Tadžlu Hanom
Djeca	Tahmasp I, Abul Gazi Sultan Alkas Mirza, Sultan Rustam Mirza, Abul Naser Sultan Sam Mirza, Abul Fateh Sultan Moez od-din Bahram Mirza, Ibrahim Mirza, Sultan Husein Mirza, sedam kćeri
Puno ime
Abul Muzafar bin Hajdar as-Safavi
Dinastija	safavidska
Otac	Šejh Hajdar
Majka	Halima Begom
Rođenje	17. 7. 1487. Ardabil, Iran
Smrt	23. 5. 1524. Tabriz, Iran
Pokop	Ardabil, Iran

Ismail I (perz. اسماعی; Ardabil, 17. srpnja 1487. – Tabriz, 23. svibnja 1524.), šah Irana, osnivač safavidske dinastije i jedan od najvažnijih vladara u iranskoj historiji.

Rođen je u Ardabilu na sjeverozapadu Irana u obitelji kizilbaša, šijitskih ratnika koji su vodili dugogodišnje ratove protiv većinskih sunita. S četiri godine Ismail je izgubio oca Šejha Hajdara koji je poginuo prilikom spomenutih vjerskih borbi, a sljedećih deset godina šijiti su zbog straha od sunitske odmazde skrivali njegovu obitelj. Godine 1501., u dobi od svega 14 godina, Ismail je postao vođom kizilbaša, zauzeo grad Tabriz i proglasio se iranskim šahom. Ubrzo je u potpunosti porazio dinastiju Ak-Kojunlu koja je kontrolirala Iransku visoravan i veće dijelove Mezopotamije, a 1510. krenuo je i u pohod u Centralnu Aziju gdje je porazio Uzbeke i zauzeo grad Merv.

Iranski identitet pokušao je učvrstiti generalnim preobraćenjem iranskog stanovništva sa sunitizma na šijitizam što je 1514. izazvalo sukob s uspinjućim Osmanlijama na zapadu. U bitci kod Čaldirana iranska vojska teško je poražena protiv brojčano jače i kvalitetnije opremljene osmanlijske vojske što je dotad neporaženom Ismailu zadalo veliki moralni udarac. U osmanlijske ruke nakratko je pala i iranska prijestolnica Tabriz, ali njihovi daljnji prodori prema istoku bili su spriječeni. Do svoje smrti 1524. godine Ismail je učvrstio sjeveroistočne granice u Horasanu i zauzeo Gruziju u kavkaskoj regiji. Naslijedio ga je sin Tahmasp I koji će vladati safavidskim Iranom duže od pola vijeka.

Vladavina Ismaila I od velike je historijske važnosti zato što Iran u novi vijek ulazi pod domaćom safavidskom dinastijom, nakon 200 godina dominacije mongolsko-turkijskih dinastija na Iranskoj visoravni. Safavidi će vladati Iranom još dva vijeka nakon Ismailove smrti i imati će značajan utjecaj na razvoj iranskog društva, religije i internacionalnih odnosa. Novovjekovni iransko-turski ratovi koji su započeli bitkom kod Čaldirana nastaviti će se još 300 godina čime će se oblikovati i današnje granice Irana, Turske i Iraka. Proces šijitizacije iranskih muslimana kojeg je započeo Ismail nastavio se i nakon njegove smrti, a rezultirao je promjenom religijske karte u široj regiji sve do današnjeg dana – Iran, Azerbajdžan, Irak i Bahrein su većinski šijitske zemlje.

• Safavidska Monarhija
• Šijitizam

• (en) Algar, Hamid (15. 15. 2006.). Iran ix. Religions in Iran (2) Islam in Iran (2.3) Shiʿism in Iran Since the Safavids, Encyclopædia Iranica.
• (en) Matthee, Rudi (28. 7. 2008.). Safavid dynasty, Encyclopædia Iranica. New York: Columbia University.
• (en) Roemer, Hans Robert (1986.). "5. The Safavid Period", u: Jackson, Peter; Lockhart, Laurence: The Timurid and Safavid Periods, The Cambridge history of Iran VI. Cambridge, U.K.: Cambridge University Press, DOI:10.1017/CHOL9780521200943.006, ISBN 9780521200943.
• (en) Savory, Roger (1980.). Iran Under the Safavids. Cambridge, U.K.: Cambridge University Press, ISBN 0521224837, OCLC 5354386.
• (en) Savory, Roger; Karamustafa, Ahmet T. (19. 1. 2012.). Esmāʿīl I Ṣafawī, Encyclopædia Iranica. New York: Columbia University.
• (en) Britannica (2012.). Ismāʿīl I, Encyclopædia Britannica. Chicago, Illinois: Encyclopædia Britannica, Inc., ISBN 9781593393106, OCLC 71783328.

Ostali projekti

U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Ismail I