Obrovac

Obrovac
Obrovac
Koordinate: 44°12′N 15°41′E / 44.20°N 15.68°E / 44.20; 15.68
Država	Hrvatska
Županija	Zadarska
Uprava
• Gradonačelnik	Ivan Vrkić
Stanovništvo
• Ukupno	3,387
Vremenska zona	UTC+1 (CET)
• Ljeti (DST)	UTC+2 (CEST)
Poštanski broj	23450

Obrovac je grad u Hrvatskoj smješten na krajnjem sjeveru Dalmacije.

Obrovac se nalazi na rijeci Zrmanji, 12 km od njenog ušća u more. Razvio se na raskrižju puteva za Zadar, Šibenik i Knin, podno velebitskih prijelaza Mali Alan i Prezid koji vode iz Like u Dalmaciju. Njegovo prometno značenje je znatno opalo izgradnjom autoceste Zagreb - Split.
Obrovački kraj pripada krškom prostoru Bukovice, pa je zbog nedostatka većih poljoprivrednih površina bio orijentiran uglavnom na stočarstvo. Jedini izuzetak je Žegarsko polje, koje se nalazi istočno od samog gradića.

Na području Grada Obrovca živi 3.387 stanovnika. Najveće naselje nije gradić Obrovac koji ima 1.055 stanovnika, već susjedno selo Kruševo ( 1.078 st.). Danas su većinsko stanovništvo Hrvati ( 84.0 % ), dok udio Srba iznosi 12.8 %.

Po popisu stanovništva iz 1991. godine, kao i ranijim popisima Srbi su u Obrovcu predstavljali većinsko stanovništvo; 1991. godine bilo je u tadašnjoj općini Obrovac 65,5% Srba, 32,5% Hrvata, te 2,0% ostalih.

Upravno područje Grada Obrovca čini 12 naselja ( Bilišane, Bogatnik, Golubić, Gornji Karin, Kaštel Žegarski, Komazeci, Krupa, Kruševo, Muškovci, Nadvoda, Obrovac i Zelengrad ).

Obrovac se prvi put u pisanim ispravama spominje 1337. Godine 1527. grad su zauzeli Turci. Godine 1647, za vrijeme kandijskog rata su utvrdu i obližnje naselje zauzeli i razorili Mlečani. Godine 1687. je serdar Stojan Janković za račun Mlečana konačno protjerao Turke iz Obrovca.

Godine 1848. je Obrovačka općina, kao prva među dalmatinskim općinama, upućuje zahtjev Banu Jelačiću za sjedinjenjem Dalmacije i Hrvatske.

Nakon drugog svjetskog rata, u socijalističkoj Jugoslaviji, vlasti su pasivni kraj Obrovca nastojali revitalizirati gradnjom velikog kompleksa tvornice glinice Jadral u Obrovcu. Međutim, ta je investicija postala katastrofalni promašaj, a riječ Obrovac postala sinonim za politički motivirane a ekonomski neisplative poslovne projekte.

Za vrijeme raspada SFRJ, većinski srpsko stanovništvo se pobunilo protiv nove vlasti u Hrvatskoj, te je Obrovac 1991. godine postao dio Republike Srpske Krajine. Zbog blizine strateški važne Maslenice u blizini grada su se vodile žestoke borbe, a hrvatsko stanovništvo je uglavnom protjerano. Godine 1993, za vrijeme Operacije Maslenica, hrvatske snage su prodrle u blizinu grada.

Za vrijeme Operacije Oluja, hrvatske snage su ušle u Obrovac koji je već bio potpuno ispražnjen. Ti događaji često služe kao argument hrvatskim nacionalistima da se za vrijeme Oluje nije dogodilo nikakvo etničko čišćenje, odnosno da je srpsko stanovništvo područje otišlo dobrovoljno ili pod prisilom svojih vlasti.

• Elan - tvornica čamaca
• Reverzibilna hidroelektrana " Velebit "

• Manastir Krupa
• Ostaci rimskog naselja Clambetae ( Cvijina Gradina )
• Utvrda hrvatskih plemića Kurjakovića u Obrovcu
• Župna crkva Svetog Josipa u Obrovcu
• Kaštel

• Osnovna škola Obrovac s područnim školama u Gornjem Karinu i Kruševu
• Srednja škola Obrovac

Muzej Grada Obrovca,u kojem se mogu vidjeti razni stari predmeti, alati, građevine, kao i narodne nošnje ljudi karakteristične za ovo područje.

• Nogometni klub "Zrmanja"
• Taekwondo klub
• Rafting-kanu klub "Zrmanja"

Ovaj članak o gradu u Hrvatskoj je u začetku. Možete pomoći Wikipediji tako što ćete ga proširiti.

Obrovac na Wikimedijinoj ostavi