Tračanska grobnica u Sveštarima

Tračanska grobnica u Sveštarima
Svjetska baština – UNESCO
Država	Bugarska
Godina uvrštenja	1979. (3. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	i, iii
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:359
Koordinate	43°40′N 26°40′E / 43.667°N 26.667°E / 43.667; 26.667
Sveštari class=notpageimage| Lokacija Sveštara u Bugarskoj

Tračanska grobnica u Sveštarima (bugarski: Свещарската гробница) se nalazi 2.5 km jugozapadno od sela Sveštari, u bugarskoj oblasti Razgrad, koja se nalazi 42 km sjeveroistočno od grada Razgrada.

God. 1982., otkriven je tračanski tumul (grobni humak) iz 3. stoljeća pr. Kr. koji predstavlja osnovne građevinske principe tračanskih kultnih građevina. Njegovi ukrasi se smatraju jedinstvenima s višebojnim karijatidama u obliku ljudi-biljaka i s oslikanim zidnim slikama. Deset ženskih figura, isklesanih u visokom reljefu na zidovima središnje prostorije i ukrasi na luneti bačvasto nadsvođene komore su jedini takve vrste u cijeloj Trakiji.

Ona je sjajan prikaz kulture tračanskog plemena Geta koji su bili u kontaktima s Grcima i Hiperborejcima. Čak se pretpostavljalo da je grobnica dio izgubljenog Getijskog grada Helisa.^[1]

• Alexander Fol, M. Čičikova, T. Ivanov, T. Teofilov: Tračanska grobnica kod sela Sveštari, Sofija, 1986.
• Alexander Fol: "Die thrakische Orphik oder Zwei Wege zur Unsterblichkeit", u Die Thraker. Das goldene Reich des Orpheus, Ausstellung 23. lipnja do 28. studenog 2004., Kunst- und Ausstellungshalle der Bundesrepublik Deutschland. Philipp von Zabern, Mainz, str. 177. – 186.

• Službena stranica Grobnice u Sveštarima

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Tračanska grobnica u Sveštarima

v • u Svjetska baština u Bugarskoj Kulturna dobra (7) Bojanska crkva u Sofiji (1979.) • Crkve u stijenama Ivanova (1979.) • Tračanska grobnica u Kazanlăku (1979.) • Madarski konjanik (1979.) • Stari grad Nеsebăr (1983.) • Manastir Rila (1983.) • Tračanska grobnica u Sveštarima (1985.) Prirodna dobra (3) Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe1) (2017.) • Nacionalni park Pirin (1983.) • Rezervat Srebrna (1983.) Nematerijalna svjetska baština (5) Bistričke babe, arhajska polifonija, plesovi i rituali oblasti Šopluk (2008.) • Tradicionalno tkanje tepiha iz Čiprovaca (2014.) • Martenica, kulturni običaji proslave 1. ožujka2) (2017.) • Nestinarstvo stari paganski vatreni ritual na dan sv. Konstantina i Helene (2009.) • Surva, pučki festival oblasti Pernik (2015.) 1) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [2]  2) Zajednička svjetska baština zajedno s Makedonijom, Moldavijom i Rumunjskom