Protok (hidrologija)

U hidrologiji, protok^[1][2][3] jest volumen vode koji u određenom vremenskom razdoblju proteče na određenoj površini.

Mjera koja se upotrebljava za protok je metar kubični u sekundi (m³/s).

Protok se može izračunati i uz pomoć formule:

${\displaystyle Q=A\cdot {\bar {v}}}$

s time da:

• ${\displaystyle Q}$ označava protok izražen u metrima kubičnim u sekundi (m³/s)
• ${\displaystyle A}$ označava mjernu površinu izraženu u metrima kvadratnim (m²)
• ${\displaystyle {\bar {v}}}$ označava brzinu protjecanja vodene mase izraženu u metrima po sekundi (m/s)

Protok ovisi o mnogo faktora a najvažniji su vezani za samu količinu vode koja je raspoloživa na mjernom mjestu. U te faktore spadaju i:

• količina oborinskih voda u određenom vremenskom razdoblju te njihov dotok u riječni tok
• količina podzemnih voda te njihov dotok u riječni tok
• veličina slivnog područja rijeke
• veličina drenažnog područja rijeke te njegova poroznost
• neprirodne modifikacije riječnog toka kao što su brane, ustave i melioracijski sistemi (kanali)
• prirodne modifikacije terena kao što su jezera, slapovi, kaskade i nagib terena (brzaci i mirne vode)
• količina naplavnog materijala kojeg rijeka nosi sa sobom nizvodno te njegovo slijeganje i nakupljanje.

Veličina protoka najviše varira tijekom godišnjih doba i kišnih sezona u određenom području a važan čimbenik je i slivno područje rijeka jer samim time što je područje veće veća je i količina oborinskih voda koje se slijevaju u riječne tokove.

Rijeke koje imaju najveće protoke na svijetu:

Primjetno je da u ovoj tablici nema nekih od najvećih svjetskih rijeka kao što su: Nil, Dunav, Volga, Ind, Rajna, ... a razlog tome je što se te rijeke nalaze u područjima gdje količina padalina na slivnom području daleko od prosječne količine padalina tropskih i subtropskih područja te područja zahvaćenih djelovanjem monsuna.