Janjina
Ovo je glavno značenje pojma Janjina. Za druga značenja pogledajte Janjina (razdvojba).| Janjina | |
|---|---|
 grb | |
 | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Dubrovačko-neretvanska |
| Načelnik | Vlatko Mratović (HDZ) |
| Naselja | 5 općinskih naselja |
| Površina | 30,1 km2 [1] |
| Površina središta | 6,9 km2 |
| Koordinate | 42°55′30″N 17°25′41″E / 42.925°N 17.428°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 522 [2] |
| – gustoća | 17 st./km2 |
| Urbano | 185 |
| – gustoća | 27 st./km2 |
| Odredišna pošta | 20246 Janjina [3] |
| Stranica | janjina |
  Janjina Janjina na zemljovidu Hrvatske | |
Janjina je općina u Hrvatskoj, nalazi se na poluotoku Pelješcu. Janjina se sastoji od dva sela. Jedno je glavno, veliko selo i zove se Janjina, a drugo je manje i zove se Zabrežje.
U sastavu općine je 5 naselja (stanje 2006.), to su: Drače, Janjina, Osobjava, Popova Luka i Sreser.
Po popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Janjina imala je 551 stanovnika, raspoređenih u 5 naselja:[4][5]
- Drače – 93
- Janjina – 203
- Osobjava – 36
- Popova Luka – 27
- Sreser – 192
| broj stanovnika | 1287 | 1259 | 1324 | 1273 | 1510 | 1385 | 1372 | 1322 | 956 | 926 | 881 | 769 | 595 | 555 | 593 | 551 | 522 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
| broj stanovnika | 630 | 636 | 708 | 691 | 821 | 742 | 777 | 807 | 581 | 570 | 556 | 476 | 369 | 333 | 256 | 203 | 185 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Promet:
1808. – 1814. – pod upravom Napoleonove vojske gradi se kolni put duž čitavog poluotoka od Stona do Orebića (danas poznat kao Kraljev put)
1820. – završena izgradnja ceste Janjina-Dol-Rat
1830. – izgrađena stara cesta Janjina-Drače preko Vardišta
1863. – završena izgradnja ceste Janjina-Popova Luka, te Janjina-Trstenik preko Kozjeg ždrijela
1890. – završena nova cesta Janjina-Drače, čija je trasa, u usporedbi sa starom cestom, pomakunuta prema jugu
1890. – austrijska pomorska uprava izgradila parobrodarsko pristanište (stari mul) na Draču
1894. – izgrađena cesta uz more od Drača prema Sutvidu (sagradio kap. Stjepo N. Bjelovučič)
1910. – izgrađena glavna janjinska ulica, koja je 1953. betonirana
1937. – na Kraju u Sreseru izgrađena nova obala i mul za pristajanje parobroda
1937/38 – Pomorska uprava u uvali Sutvid pred Bjelovučićevim dvorcem (iz 1889.) sagradila mul
1954. – probijen novi magistralni put preko Pelješca (Putniković-Janjina-Pijavičino)
Zadrugarstvo i gospodarstvo:
1902. – osnovana Seoska blagajna za štednju i zajmove
1909. – osnovana Uljarska zadruga
1910. – osnovana Pčelarska zadruga
1921. – osnovana Ribarska zadruga
1921. – osnovano Lovačko društvo
1924. – osnovana Vinarsko-vinogardarska zadruga
1925. – osnovano Predstavništvo Hrvatskoga radiše iz Zagreba
1940. – osnovana Potrošna obrtna zadruga iz koje je nakon Drugog svjetskog rata osnovana Poljoprivredna zadruga u Janjini
1942. – ponovno osnovana Nova ribarska zadruga
1948. – iz elektro-motora Uljarske zadruge u Janjini, u domaćinstva Janjine, Popove Luke i Sresera stigla električna struja
1961. – na incijativu tadašnjeg NO Općine Janjina formirano trgovačko poduzeće “Naprijed” koje od Poljoprivredne zadruge preuzima svu trgovinu. Poduzeće je rasformirano 1969. godine, a njegovo poslovanje su preuzela veletrgovačka poduzeća “Budućnost” iz Dubrovnika i “Razvitak” iz Metkovića
1963. – u Janjini osnovano Turističko društvo
1964. – u Sreseru osnovano Turističko društvo[6]
- don Ivo Prodan, čelna osoba Hrvatske stranke prava u Dalmaciji za vrijeme Austro-Ugarske, zastupnik u Carevinskom vijeću
- Ivo Lendić, hrvatski emigrantski novinar i pisac
- Nikola Zvonimir Bjelovučić, hrvatski etnograf i povjesničar
- Vice Medini, hrvatski preporoditelj, publicist i književnik[7]
1828. – otvorena u Janjini prva Muška pučka škola
1882. – otvorena u Janjini Ženska pučka škola
1920. – u Sreseru otvorena Mješovita pučka škola (zatvorena 1932. zbog pomanjkanja djece)
1927. – u Janjini izgrađena nova školska zgrada u kojoj se i danas nalazi škola
1928. – u Janjini otvorena Građanska škola (zatvorena 1937. zbog pomanjkanja djece)
1932. – u Janjini otvoreno Dječje zabavište (ukinuto 1978.)
1932. – u Janjini otvorena Ženska stručna škola (zatvorena 1943.)[6]
1635. – napisan prvi Pravilnik Bratovštine sv. Stjepana u Janjini
1848. – u Janjini osnovana Hrvatska narodna garda
1893. – u Janjni osnovana Javna dobrotvornost
1896. – u Janjini osnovano Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo “Zvonimir”, koje je imalo čitaonicu, tamburaški zbor i kazališnu amatersku sekciju
1908. – osnovan Hrvatski sokol. To je društvo sagradilo 1912. “Sokolanu” s velikom dvoranom i pozornicom
1912. – otvorena je u Janjini "Težačka sloga" s čitaonicom
1914. – kupljena su glazbala za osnivanje "Fanfare", koja je kasnije pretvorena u Hrvatsku glazbu
1921. – u Janjini osnovani Esperantski klub i pjevačko društvo Slava
1924. – osnovano Šahovsko društvo s knjižnicom i čitaonicom
1951. – dovršena izgradnja Doma kulture u Janjini
1953. – nabavljena je u Janjini stalna kino-aparatura, te smještena u Dom kulture
1958. – u Popovoj Luci izgrađena čitaonica
1960. – na Kraju (Sreser) počela izgradnja zgrade namijenjena čitaonici[6]
- NK Istra, nogometni klub, član niže županijske lige, nekad se natjecao u 2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ DZS – Popis stanovništva 2001. godine
- ↑ Rezultati popisa 2011.
- ↑ a b c www.janjina.croatia1.com
- ↑ Könyvtár – Hungaricana Arhivski vjesnik 6. (Zagreb, 1963.), str. 39. Pristupljeno 5. studenoga 2016.
| |||||||
