Nothing Special   »   [go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Kliški sandžak

Izvor: Wikipedija

Kliški sandžak, odnosno sandžak kliški, hrvatski i primorski (kako je glasilo u pismu kliškog sandžak-bega Ferhada 1558.), bila je upravna jedinica u Turskom Carstvu, u sklopu Bosanskog pašaluka. Osnovan je 1537., nakon pada Klisa u turske ruke. Osnivanjem Kliškog sandžaka bilo je smanjena područje Bosanskog sandžaka, jer su u njegov sastav ušli svi osmanski posjedi sjeverozapadno od Solina, u jugozapadnom dijelu Bosne, Krbavi i Lici.[1][2]

Iako je nosio ime po Klisu, sjedište mu je uglavnom bilo u Livnu.[3]

Sastavne jedinice

[uredi | uredi kôd]

Prilikom osnivanja dijelio se Kliški sandžak na kadiluke Skradin, Neretva, Novosel, Akhisar ili Prusac, Zagorje ili Klis i Jezero (Golhisar).[1] Također je prema ondašnjem sustavu osmanske uprave bio podijeljen na nahije, čije su se međe većinom poklapale s međama starohrvatskih srednjovjekovnih župa. Na prostoru današnje Dalmatinske zagore bile su nahije Sinj i Cetina, Knin, Dicmo, Klis, Vrlika, Zmijno polje, Petrovo polje, Petrova gora (koja se u nekim razdobljima nazivala i Zagora ili Zagorje). Status gradskog naselja (kasabe) imali su Sinj, Drniš, Klis, Vrlika, Knin i Hrvace. Cijela Zagora i južno hrvatsko primorje nisu bile u sastavu ovog, nego Hercegovačkog sandžaka u koji su ušli Makarska, Imotski i Vrgorac.[2]

Kad je bio osnovan Krčki (lički) sandžak, izgubio je Kliški sandžak znatan dio svoga prostora zapadno od rijeke Krke i donjeg toka Une. Točnije, cijelo zaleđe Zadra, okolicu Knina, Krbavu i Liku.

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Ive Mažuran: Hrvati i Osmansko carstvo, Golden marketing, Zagreb, 1998. ISBN 953-6168-38-3
  2. a b Mate Matas i Josip Faričić: Zagora – uvodne napomene i terminološke odredniceArhivirana inačica izvorne stranice od 20. veljače 2021. (Wayback Machine) u: Zbornik radova sa Međunarodnoga znanstvenog skupa Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije, Zadar – Dugopolje, 19-21. listopada 2010.], Sveučilište u Zadru/Kulturni sabor Zagore/Ogranak Matice hrvatske - Split. Zagora.org. str. 49. ISBN 978-953-7237-90-5
  3. Vlada Hercegbosanske županije: Povijest