Erčin
| Erčin (Jarčin) | |
|---|---|
 Rimokatolička crkva u Erčinu. | |
| Država |  Mađarska |
| Regija | Središnja Mađarska |
| Županija | Bila |
| Najbliži veći grad | Erčin |
| Površina | |
| • Ukupna | 65,31 km2 |
| Koordinate | 47°14′59″N 18°53′28″E / 47.24964°N 18.89103°E |
| Stanovništvo | |
| • Ukupno | 8563 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 2451 |
| Pozivni broj | 25 |
| Stranica | http://www.ercsi.hu |
 | |
  Erčin (Jarčin) Erčin (Jarčin) na zemljovidu Mađarske | |
Erčin[1][2] ili Jarčin[3] (mađ. Ercsi) je grad u Mađarskoj.
Površine je 65,31 km².
Nalazi se u Biloj županiji, u Erčinskoj mikroregiji. Upravno mu pripadaju sela Petrovac, Bevarica i Njikatra.[2]
Nalazi se na 47°15' sjeverne zemljopisne širine i 18°54' istočne zemljopisne dužine, na zapadnoj obali Dunava. S druge strane se nalazi Čepeljski otok. Bata je 5 km sjeverno, Tuklulja je 7 km sjeveroistočno, Čip je 3 km istočno, Mirađa (Ujfaluba) je preko Dunava, 1,5 km jugoistočno, a Smartin je 3 km jugoistočno, Kovin je 7 km jugoistočno, Dešnja i Beloiannisz su 7 km jugozapadno, a Racki Kerestur je 2 km zapadno-sjeverozapadno.
U povijesnim ispravama se prvi put spominje 1280.
Turska osvajanja nisu zaobišla ni ovaj kraj, pa je tako i Tukulja pala pod tursku vlast.
Hrvati su se u Erčin doselili oko 1630. Pripadali su skupini Šokaca.
Do sredine 18. st. se u Erčinu govorilo samo hrvatskim jezikom.[1]
1950. je dio naselja koja su pripadala selu Erčinu izdvojena u posebno selo, Dešnju (mađ.Besenyő, kasnije preimenovano u Besnyő).[4]
1951. je izdvajanjem još dva naselja formirano selo Görögfalva, kasnije preimenovano u Beloiannisz.[4]
2000. je dobio status grada.[4]
U gradu živi 8349 stanovnika, od čega u samom naselju Erčinu 7938.
Prema popisu od 2001., većina su Mađari, a od manjina Hrvati (0,2%), Nijemci (0,2%), Rumunji (0,1%), Srbi (0,1%) i Romi (6%). Hrvati imaju manjinsku samoupravu. Rimokatolika je 58,6%, kalvinisti čine desetinu, a u Erčinu je i nekoliko grkokatolika i luterana. Bez vjere je 18%, a nije poznata vjera za 11%.
Erčinski Hrvati su se nekada nazivali Šokcima, ali su vremenom prihvatili ime Rac.[5]
Današnji Erčinski Hrvati kao i Hrvati iz Andzabega govore novoštokavskim ikavskim dijalektom.[6]
U Erčinu djeluje hrv. manjinska samouprava od 2006. Hrvati su organizirani u ovim kulturnim udrugama:
- Racki klub (od 1997.)
- Folklorni ansambl Zorica
Hrvatske ustanove organiziraju balove (Hrvatski bal i dr.), plesačnice i svete mise, a organiziraju i postavljanje spomen-ploča erčinskim Hrvatima, a sudjelovali su i u postavljanju spomenika Svetom Ivanu Nepomuku.[1]
- ↑ a b c Hrvatski glasnik, br. 50/2007. Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. ožujka 2012. (Wayback Machine) Božićna svečanost, 13. prosinca 2007.
- ↑ a b Živko Mandić: Folia onomastica croatica, 14/2005. Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, Folia onomastica croatica, 14/2005.
- ↑ Ante Sekulić: Objelodanjeni prinosi proučavanju filozofske baštine s rubnoga narodnog područja Podunavlja, Prilozi, 61-()2 (2005.), str. 211., 216., 234.
- ↑ a b c Mađarski središnji statistički ured[neaktivna poveznica]
- ↑ Hrvatski glasnik, br. 28/2008. Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. ožujka 2012. (Wayback Machine) Pečuško predstavljanje Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca
- ↑ Glas Dalmacije Zadar: Profesor Lisac o govorima Dalmatinske zagore, 6. ožujka 2009.