Ceremošnjak
Ceremošnjak | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Osječko-baranjska |
Općina/grad | Našice |
Najbliži veći grad | Našice |
Površina | 24,1 km2 [1] |
Visina | 190 mnm |
Koordinate | 45°28′26″N 18°05′38″E / 45.4740°N 18.0940°E |
Stanovništvo (2021.) | |
Ukupno | 81 [2] |
– gustoća | 3 st./km2 |
Odredišna pošta | 31500 Našice [3] |
Pozivni broj | +385 (0)31 |
Autooznaka | NA |
Ceremošnjak na zemljovidu Hrvatske |
Ceremošnjak je naselja u Hrvatskoj, u Osječko-baranjskoj županiji i pripada gradu Našicama.
Ceremošnjak se nalazi na 190 metara nadmorske visine i na sjevernim obroncima Krndije. Kroz Ceremošnjak prolazi lokalna cesta Našice- Makloševac- Granice- Rozmajerovac. Sjeverno od sela nalazi se grad Našice, sjeveroistočno Makloševac i Vukojevci, jugoistočno Granice, zapadno Gradac Našički i Zoljan te jugozapadno Londžica. Pripadajući poštanski broj je 31500 Našice, telefonski pozivni 031 i registarska pločica vozila NA (Našice). Površina katastarske jedinice naselja Makloševac je 24, 16 km·102. U selu se nalazi Rimokatolička Crkva Sv. Petra i Pavla koja pripada župi Našice 1. Sv. Antuna Padovanskog, našičkom dekanatu Požeške biskupije. Crkveni god (proštenje) ili kirvaj slavi se 29. lipnja.
broj stanovnika | 212 | 248 | 268 | 326 | 502 | 464 | 493 | 453 | 378 | 366 | 343 | 229 | 165 | 122 | 126 | 108 | 81 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Prema prvim rezultatima Popisa stanovništva 2011. u Ceremošnjaku je živjelo 137 stanovnika u 44 kućanstva.[4]
U Kronici Franjevačkog samostana u Našicama spominje se 1407. godine kao selo smješteno na obroncima Krndije južno od Našica. Selo se održalo i u vrijeme Turaka a 1698. imalo je 12 kuća. Za vrijeme turske vladavine u selo se naseljava i nekoliko pravoslavnih obitelji. U 18. stoljeću situacija je nešto lošija pa Ceremošnjak 1750. ima samo 6 kuća. Godine 1905., nastojanjem našičkih franjevaca, podignut je u Ceremošnjaku zvonik. Zvonik je blagoslovljen kad i škola, koju je tada polazilo 35 učenika. Na Petrovo 1940. blagoslovljena je novo sagrađena kapela Sv. Petra i Pavla. Selo u drugoj polovici 20. stoljeća naglo gubi stanovnike koji odlaze u potrazi za poslom najviše u obližnje Našice. Selo je oživjelo krajem 90- tih godina prošlog stoljeća dolaskom prognanih Hrvata iz Bosne, najviše iz Komušine Gornje i Komušine Donje nedaleko Teslića.
U selu zbog malog broja učenika škola više ne radi pa učenici svakodnevno putuju autobusom s učenicima iz Polubaša, Rozmajerovca, Granica i Makloševca u Našice gdje pohađaju Osnovnu školu Dore Pejačević.
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ [1]
.
|