Nothing Special   »   [go: up one dir, main page]

Transfiguration pending
Prijeđi na sadržaj

Walter Matthau

Izvor: Wikipedija
Walter Matthau
Walter Matthau početkom 1990-ih godina
Rodno imeWalter John Matthau
Rođenje1. listopada 1920.
New York City, New York, SAD
Smrt1. srpnja 2000.
Santa Monica, Kalifornija, SAD
Godine rada1950.2000.
SuprugaGrace Geraldine Johnson (1948. – 1958.)
Carol Grace (1959. – 2000.)
WWW
Nagrade Oscar
Najbolji sporedni glumac
1966. Kolačić sreće
Nagrade Tony
Najbolji sporedni glumac u predstavi
1962. Pucanj u mraku
Najbolji glumac u predstavi
1965. Neobičan par
Nagrade Zlatni globus
Najbolji glumac - komedija ili mjuzikl
1976. Sunčani momci
Nagrade BAFTA-e
Najbolji glumac
1974. Pete i Tillie; Charley Varrick

portal o životopisima ‧ portal o filmu

Walter John Matthau (New York, 1. listopada 1920.Santa Monica, Kalifornija, 1. srpnja 2000.), američki filmski, kazališni i televizijski glumac, dobitnik Oscara.[1]

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Walter Matthau se rodio u njujorškoj četvrti Lower East Side. Potječe iz obitelji rusko-židovskih useljenika u SAD. Glumom se počeo baviti nakon povratka iz Drugog svjetskog rata. Prvotno je nastupao isključivo u kazalištu, a na filmu je debitirao 1950. godine i nastupao do smrti, čitavih 50 godina. Ostvario je niz zapaženih, pretežno komičnih uloga, a za onu u filmu Kolačić sreće dobio je Oscara za najboljeg sporednog glumca. Za njega je slava nastupila vrlo kasno jer nije odgovarao idealnima ljepote po standardima Hollywooda. Dva je puta vodio dodjelu Oscara: prvi su mu put partneri bili Goldie Hawn, Gene Kelly, George Segal i Robert Shaw, a drugi put Dudley Moore, Liza Minnelli i Richard Pryor.

Matthauov veliki prijatelj bio je Jack Lemmon. Zajedno su snimili deset filmova (jedanaest, ako se računa i Kotch, ali tu je Walter nastupio u cameo ulozi). Njihovi najpoznatiji filmovi su Stara gunđala i Stara gunđala 2. U filmu "Šarada" glumio je nasuprot Audrey Hepburn.

Walter Matthau se dva puta ženio i ima troje djece, kćer i dva sina.

Nekoliko puta pretrpio je srčani udar, a umro je tri mjeseca prije 80. rođendana od zatajenja srca. Pravi uzrok smrti bio je rak debelog crijeva, čije su metastaze zahvatile pluća, jetru i mozak.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Matthau, Walter. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 27. rujna 2019.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]