Predavanje 02 Protozoa 2
Predavanje 02 Protozoa 2
Predavanje 02 Protozoa 2
P h y lu m P h y lu m
A S C E TO S P O R A M YX O ZO A
P h y lu m P h y lu m
L A B Y R IN T H O M O R P H A A P IC O M P L E X A
P h y lu m
C IL IO P H O R A
Phylum
Sarcomastigophora
Subphylum Subphylum
Mastigophora Sarcodina
SUBPHYLUM SARCODINA
Slatkovodne, morske i
terestrične; manji broj
vrsta endoparaziti ljudi i
životinja.
Heterotrofna ishrana –
holozojski
Kretanje: pseudopodije
(različiti tipovi), retko
bičevi.
Amoeba sp.
SUBPHYLUM SARCODINA
Telo bez pelikule.
Citoplazma je diferencirana na ekto- i endoplazmu.
Često obrazuju zaštitne kućice od krčnjaka ili silicijuma.
Broj jedara je od 1 do nekoliko.
Asimetrične ili radijalno simetrične.
Solitarne, retko kolonijalne.
Razmnožavanje uglavnom bespolno (binarna i multipna
deoba) ređe polno (singamijom), gameti sa bičevima.
Klasifikacija Sarcodina
Ordo Foraminifera
Classis RHIZOPODA
Ordo Amoebida
Morske i slatkovodne, bez ljušturica; manji broj parazitskih.
Tolerantne na organska zagađenja.
Lobopodije (A) i filopodije (B) za kretanje.
Stadijum ciste u nepovoljnim uslovima.
A B
Ordo Amoebida
Entamoeba coli – komensal u debelom crevu čoveka.
Entamoeba histolytica – crevni patogen; ameboidna dizenterija;
dijareja ili oštećenje jetre.
Oko 1% svetske populacije je zaražen entamebom.
Ordo Testacea
Uglavnom slatkovodne, bentosne, kreću se
pseudopodama po podlozi.
Spoljašnja organsko- mineralna ljuštura sa
jednim otvorom – pseudostom.
Filopodije, ređe lobopodije.
Arcella, Euglypha, Difflugia,...
11 vrsta endemično za Srbiju (Difflugia
serbica, D. bistrica…).
Morske, planktonske.
Solitarne, manji broj kolonijalnih.
Sferične sa centralnom kapsulom.
Igličaste pseudopodije: aksopodije ili
filopodije.
Skelet je neorganski, uglavnom od silicijuma.
Ordo Radiolaria
Lamprocyclas maritalis
opšti
plan
građe
Phylum APICOMPLEXA
Klasifikacija
P h y lu m A p ic o m p le x a
C la s s is G r e g a r in id a C la s s is C o c c id io m o r p h a C la s s is P ir o p la s m a e
O r d o C o c c id ia
O r d o H a e m o s p o r id ia
Classis Gregarinida
Prvidomaćin je mačka, u
crevu (šizogonija i
gamogonija).
Drugi domaćin čovek
-spore dospevaju u crevo,
odatle u mozak.
Višećelijska cista –
oslobađaju se merozoiti.
Ordo Haemosporidia
Krvni paraziti kičmenjaka.
Prelazni domaćin je zglavkar,
definitivni ptica ili sisar.
Plasmodium vivax, P.
falciparum (najrašireniji i
izaziva cerebralni oblik
malarije), P. malariae i P.
ovale izazivači malarije
isključivo kod ljudi, osim P.
malariae koji parazitira
ponekad i druge primate.
Ordo Haemosporidia
Vektor - ženka malaričnog Anopheles maculipennis
komarca (Anopheles spp.)
Od oko 400 vrsta roda
Anopheles, 60 vrsta su
vektori malarije; ostale
vrste ne omogućavaju
završetak gamogonije, zbog
velike aktivnosti crevnih
enzima (tripsin).
Oko 500 miliona ljudi godišnje oboli, a oko 2 miliona umre od malarije. Od
toga 800.000 dece do 5 godina. Manifestacija: anemija, bubrežne i plućne
smetnje, oštećenja mozga.
1997 - vakcina protiv P. falciparum. Najpoznatiji lek je kinin.
Plasmodium – ciklus razvića
Šizogonija i početni
stupnjevi gamogonije u
krvnim ćelijama čoveka.
Razviće gameta i
sporogonija - nastanak
infektivnih sporozoita
jedino je moguć u crevu
ženke malaričnog
komarca.
P. vivax do 10 meseci
period inkubacije.
Plasmodium – ciklus razvića
Krvni razmaz