Nothing Special   »   [go: up one dir, main page]

Predavanje 02 Protozoa 2

Télécharger au format pptx, pdf ou txt
Télécharger au format pptx, pdf ou txt
Vous êtes sur la page 1sur 29

PROTOZOA

KLASIFIKACIJA PODCARSTVA PROTOZOA


S u b re g n u m
PR O TO ZO A
P h y lu m P h y lu m
S A R C O M A S T IG O P H O R A M IC R O S P O R A

P h y lu m P h y lu m
A S C E TO S P O R A M YX O ZO A

P h y lu m P h y lu m
L A B Y R IN T H O M O R P H A A P IC O M P L E X A

P h y lu m
C IL IO P H O R A
Phylum
Sarcomastigophora

Subphylum Subphylum
Mastigophora Sarcodina
SUBPHYLUM SARCODINA
 Slatkovodne, morske i
terestrične; manji broj
vrsta endoparaziti ljudi i
životinja.
 Heterotrofna ishrana –
holozojski
 Kretanje: pseudopodije
(različiti tipovi), retko
bičevi.
Amoeba sp.
SUBPHYLUM SARCODINA
 Telo bez pelikule.
 Citoplazma je diferencirana na ekto- i endoplazmu.
 Često obrazuju zaštitne kućice od krčnjaka ili silicijuma.
 Broj jedara je od 1 do nekoliko.
 Asimetrične ili radijalno simetrične.
 Solitarne, retko kolonijalne.
 Razmnožavanje uglavnom bespolno (binarna i multipna
deoba) ređe polno (singamijom), gameti sa bičevima.
Klasifikacija Sarcodina

• Classis Rhizopoda • Classis Actinopoda

Ordo Amoebida Ordo Heliozoa

Ordo Tastacea Ordo Radiolaria

Ordo Foraminifera
Classis RHIZOPODA
Ordo Amoebida
 Morske i slatkovodne, bez ljušturica; manji broj parazitskih.
 Tolerantne na organska zagađenja.
 Lobopodije (A) i filopodije (B) za kretanje.
 Stadijum ciste u nepovoljnim uslovima.

A B
Ordo Amoebida
 Entamoeba coli – komensal u debelom crevu čoveka.
 Entamoeba histolytica – crevni patogen; ameboidna dizenterija;
dijareja ili oštećenje jetre.
 Oko 1% svetske populacije je zaražen entamebom.
Ordo Testacea
 Uglavnom slatkovodne, bentosne, kreću se
pseudopodama po podlozi.
 Spoljašnja organsko- mineralna ljuštura sa
jednim otvorom – pseudostom.
 Filopodije, ređe lobopodije.
 Arcella, Euglypha, Difflugia,...
 11 vrsta endemično za Srbiju (Difflugia
serbica, D. bistrica…).

Difflugia lucida Arcella vulgaris Euglypha bryophila


Ordo Foraminifera

Oko 7000 recentnih


i oko 28 000 fosilnih
vrsta.
Većina vrsta su
marinske i bentosne,
ređe planktonske
(Globigerina).
Ordo Foraminifera
• Jednokomorne ili
višekomorne krečnjačke
ili organsko - mineralne
ljušture.
• Kretanje - granularne Allogromia laticollaris
retikulopodije.
• Mnoge imaju simbiotske
zoohlorele i zooksantele.
• Predstavljaju glavne
fosile pomoću kojih se
određuje starost slojeva Textularia sp.
Zemlje.
Globigerina
Classis ACTINOPODA
Ordo Heliozoa
Actinosphaerium sp.
 Naseljavaju slatke i slane
vode.
 Većina pričvšćena za
podlogu, manji broj
planktonskih vrsta.
 Sferična simetrija.
 Kretanje -aksopodije.
 Cortex i medulla.
 Neke imaju skelet:
organski ili silicijumske
iglice.
Hexacontium
pachydermum Ordo Radiolaria
Pterocanium
trilobum

 Morske, planktonske.
 Solitarne, manji broj kolonijalnih.
 Sferične sa centralnom kapsulom.
 Igličaste pseudopodije: aksopodije ili
filopodije.
 Skelet je neorganski, uglavnom od silicijuma.
Ordo Radiolaria
Lamprocyclas maritalis

Većina vrsta su predatori i


hrane se silikatnim algama ili
bakterijama.
Simbioza sa dinoflagelatama.
Brojna komponenta morskog
planktona.
Čine oko 30% sedimenata.
Ordo Radiolaria
Najlepše protozoe pravilnih geometrijskih oblika
PHYLUM APICOMPLEXA
 Oko 5000 vrsta, intra- ili ekstracelularnih parazita beskičmenjaka i
kičmenjaka .
 Evoluciono usko specijalizovani paraziti određenih domaćina ili
čak organa ili tkiva.
 Značajni patogeni čoveka (malarija…) i životinja.
 Nemaju organele za kretanje.
 Životni ciklus prilagođen životnom ciklusu domaćina: šizogonija,
gamogonija i sporogonija.
 Diploidni zigot.
 Organele apikalnog kompleksa.
PHYLUM APICOMPLEXA

opšti
plan
građe
Phylum APICOMPLEXA
Klasifikacija

P h y lu m A p ic o m p le x a

C la s s is G r e g a r in id a C la s s is C o c c id io m o r p h a C la s s is P ir o p la s m a e

O r d o C o c c id ia

O r d o H a e m o s p o r id ia
Classis Gregarinida

Oko 500 vrsta.


Endoparaziti crevnih i telesnih duplji
beskičmenjaka, najčešće insekata.
Krupne, do 1cm.
Kod većine nema šizogonije.
Građa: epimerit sa trnovima i kukicama,
protomerit i deutomerit.
Classis COCCIDIOMORPHA

Intracelularni paraziti crevnog


epitela i drugih organa
kičmenjaka i beskičmenjaka.
Većina bez prelaznog domaćina.
Pravilna smena polnog i
bespolnog razmnožavanja:
sporogonija u spoljašnjoj sredini
(spore, sporozoiti), šizont u
domaćinu.
Ordo Coccidia Oociste Eimeria spp. daju 4 spore.

 Eimeria zurni, E. stideae,


E. subepithelialis, E. bovis
 Spora dospeva u crevo domaćina.
 Apikalnim kompleksom probija ćelije
epitela creva – šizont.
 Multipna deoba jedra do 60, oko kojih
se diferencira citoplazma (merozoiti), Oociste Isospora spp. daju
reinfekcija. 2 spore.
 Posle nekoloko generacija šizonata,
sledi gamogonija, proces formiranja
gameta (mikro i makro).
 Zigot prelazi u oocistu koja se izbacuje
van.
Toxoplasma gondii – bolest toksoplazma

 Prvidomaćin je mačka, u
crevu (šizogonija i
gamogonija).
 Drugi domaćin čovek
-spore dospevaju u crevo,
odatle u mozak.
 Višećelijska cista –
oslobađaju se merozoiti.
Ordo Haemosporidia
 Krvni paraziti kičmenjaka.
 Prelazni domaćin je zglavkar,
definitivni ptica ili sisar.
 Plasmodium vivax, P.
falciparum (najrašireniji i
izaziva cerebralni oblik
malarije), P. malariae i P.
ovale izazivači malarije
isključivo kod ljudi, osim P.
malariae koji parazitira
ponekad i druge primate.
Ordo Haemosporidia
 Vektor - ženka malaričnog Anopheles maculipennis
komarca (Anopheles spp.)
 Od oko 400 vrsta roda
Anopheles, 60 vrsta su
vektori malarije; ostale
vrste ne omogućavaju
završetak gamogonije, zbog
velike aktivnosti crevnih
enzima (tripsin).

• U tropima i subtropima temperatura je limitirajući faktor -


Ispod 16C° izostaje kopulacija gameta i formiranje
sporozoita.
Ordo Haemosporidia

 Oko 500 miliona ljudi godišnje oboli, a oko 2 miliona umre od malarije. Od
toga 800.000 dece do 5 godina. Manifestacija: anemija, bubrežne i plućne
smetnje, oštećenja mozga.
 1997 - vakcina protiv P. falciparum. Najpoznatiji lek je kinin.
Plasmodium – ciklus razvića
 Šizogonija i početni
stupnjevi gamogonije u
krvnim ćelijama čoveka.
 Razviće gameta i
sporogonija - nastanak
infektivnih sporozoita
jedino je moguć u crevu
ženke malaričnog
komarca.
 P. vivax do 10 meseci
period inkubacije.
Plasmodium – ciklus razvića
Krvni razmaz

Vous aimerez peut-être aussi