Nothing Special   »   [go: up one dir, main page]

Arapski svijet

geografska i kulturna regija; grupni izraz za zemlje Azije i Afrike koje govore arapski, ili samo Azije

Arapski svijet (arapski: العالم العربي), također poznat kao Arapska nacija (arapski: اَل ْأُمَّةُ الْعَرَبِيَّةُ) ili Arapska domovina (arapski: الْوَطَنُ الْعَرُ الْعَرُٿ),[1][2][3] Arapske države (arapski: اَل ْأُمَّةُ الْعَرَبِيَّةُ)[4] je termin koji se koristi za 19[5][6]-22[7] države u kojima je arapski jezik maternji jezik. Arapski svijet obuhvata teritoriju koja se prostire od Atlantskog okeana na zapadu do Arapskog mora na istoku kao i od Sredozemnog mora na sjevero do Afričkog roga i Indijskog okeana na jugoistoku. Prema procjenama Arapski svijet čini oko 456 miliona stanovnika, od kojih je preko polovine mlađe od 25 godina i bruto domaći proizvod od 2,85 biliona dolara, od 2021. godine.[8] Dok je većina ljudi u arapskom svijetu etnički Arapi,[9][10] postoje i značajne populacije drugih etničkih grupa kao što su Berberi, Kurdi, Somalci i Nubijci, između ostalih grupa.[11] Arapski se koristi kao lingua franca u cijelom arapskom svijetu.

Mapa Arapskog svijeta koji obuhvata 22 države

Tokom srednjeg vijeka, arapski svijet je bio sinonim za historijska arapska carstva i halifate. Arapski nacionalizam je nastao u drugoj polovini 19. vijeka, otprilike u isto vrijeme kao i drugi nacionalistički pokreti u okviru Osmanlijskog carstva, unutar kojeg se nalazila većina savremenog Arapskog svijeta. Arapska liga, kao međunarodna organizacija, osnovana je 1945. godine, sa ciljem zastupnja interesa arapskih naroda, sa akcentom na težnji za političkim ujedinjenjem arapskih zemalja, projektom poznatim kao panarabizam.

U postklasičnoj historiji, arapski svijet je bio sinonim za historijska arapska carstva i kalifate.[12] Arapski nacionalizam nastao je u drugoj polovini 19. stoljeća zajedno s drugim nacionalističkim pokretima unutar Osmanlijskog Carstva. Arapska liga je formirana 1945. da bi zastupala interese arapskog naroda, a posebno da bi težila političkom ujedinjenju arapskih zemalja; projekat poznat kao panarabizam.[13][14]

Definicija

uredi

Iako ne postoji globalno prihvaćena definicija arapskog svijeta, generalno se smatra da sve zemlje članice Arapske lige čine arapski svijet. Arapska liga, kao regionalna organizacija postavlja sledeću definiciju Arapa:

Arap je osoba koja govori arapski jezikom, živi u arapskom zemlji, i osjeća simpatije sa težnjama arapskog naroda.

Međutim, ova standarda teritorijalna definicija se ponekad smatra kao neprikladnom ili problematičnom zbog čega se može dopuniti određenim dodatnim elementima.

Članice Arapske lige

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Khan, Zafarul-Islam. "The Arab World – an Arab perspective". milligazette.com (jezik: engleski).
  2. ^ Phillips, Christopher (2012). Everyday Arab Identity: The Daily Reproduction of the Arab World (jezik: engleski). Routledge. str. 94. ISBN 978-1-136-21960-3.
  3. ^ Mellor, Noha; Rinnawi, Khalil; Dajani, Nabil; Ayish, Muhammad I. (2013). Arab Media: Globalization and Emerging Media Industries (jezik: engleski). John Wiley & Sons. ISBN 978-0745637365.
  4. ^ "Majority and Minorities in the Arab World: The Lack of a Unifying Narrative". Jerusalem Center For Public Affairs.
  5. ^ "Why the Arab world has an identity crisis". The Economist. ISSN 0013-0613. Pristupljeno 20. 11. 2022.
  6. ^ Tamari, Steve (2008). Who are the Arabs? (jezik: English). Washington, D.C., United States: Georgetown University-Center for Contemporary Arab Studies. str. 1.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  7. ^ Frishkopf: 61: "No universally accepted definition of 'the Arab world' exists, but it is generally assumed to include the twenty-two countries belonging to the Arab League that have a combined population of about 280 million (Seib 2005, 604). For the purposes of this introduction, this territorial definition is combined with a linguistic one (use of the Arabic language, or its recognition as critical to identity), and thereby extended into multiple diasporas, especially the Americas, Europe, Southeast Asia, West Africa, and Australia."
  8. ^ "Arab World | Data". World Bank. Pristupljeno 6. 5. 2022.
  9. ^ Hitti, Philip K. (1996). The Arabs : a short history. Philip K. Hitti. Washington, D.C.: Regnery Publishing. ISBN 0-89526-706-3. OCLC 34753527.
  10. ^ Rogan, Eugene L. (2011). The Arabs: A History (First paperback izd.). New York, NY: Basic Books. ISBN 978-0-465-02504-6. OCLC 728657250.
  11. ^ "Middle East – People and Society". World101 from the Council on Foreign Relations (jezik: engleski). Pristupljeno 1. 4. 2023.
  12. ^ "The Arab League". Council on Foreign Relations (jezik: engleski). Pristupljeno 2. 11. 2023.
  13. ^ "Arab League Sends Delegation to Iraq". Encyclopedia.com. 8. 10. 2005. Pristupljeno 13. 2. 2011.
  14. ^ "Arab League Warns of Civil War in Iraq". Encyclopedia.com. 8. 10. 2005. Pristupljeno 13. 2. 2011.

Dodatna literatura

uredi

Vanjski linkovi

uredi