Josip Broz Tito

Josip Broz (7. maj 1892 – 4. maj 1980), poznatiji kao Tito, bio je jugoslovenski komunistički revolucionar i državnik. Bio je na različitim pozicijama od 1943. do svoje smrti 1980. godine. Tokom Drugog svjetskog rata bio je lider Jugoslavenskih partizana, jednim od najefikasnijih pokreta otpora u Evropi okupiranoj Njemačkom. Također je služio kao predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije od 14. januara 1953. do svoje smrti 4. maja 1980. godine.

• Nijedna zemlja narodne demokratije nema toliko nacionalnosti kao što ova zemlja ima. Samo u Čehoslovačkoj postoje dva srodna naroda, dok u nekim drugim zemljama postoje samo manjine. Stoga u ovim zemljama narodne demokratije nije bilo potrebe rješavati tako ozbiljne probleme kao što smo mi morali riješiti ovdje. Kod njih je put do socijalizma manje kompliciran nego što je to slučaj ovdje. Kod njih je osnovni faktor klasni problem, kod nas su i nacionalnosti i klasni problem. Razlog zašto smo nacionalno pitanje mogli temeljito riješiti leži u činjenici da je ono počelo biti rješavano revolucionarnim putem tokom oslobodilačkog rata, u kojem su sve nacionalnosti u zemlji sudjelovale, u kojem je svaka nacionalna grupa dala svoj doprinos općem naporu oslobođenja od okupatora prema svojim mogućnostima. Niti Makedonci niti bilo koja druga nacionalna grupa koja je do tada bila potlačena nisu dobili nacionalno oslobođenje dekretom. Borili su se za svoje nacionalno oslobođenje s puškom u ruci. Uloga Komunističke partije ležala je prije svega u činjenici da je vodila taj otpor, što je bila garancija da će nakon rata nacionalno pitanje biti temeljito riješeno na način na koji su komunisti zamislili još prije rata i tokom rata. Uloga Komunističke partije u tom smislu danas, u fazi izgradnje socijalizma, leži u tome da pozitivni nacionalni faktori budu podsticaj, a ne kočnica razvoja socijalizma u našoj zemlji. Uloga Komunističke partije danas leži u potrebi da budno pazi da se nacionalni šovinizam ne pojavi i ne razvije među bilo kojom od nacionalnosti. Komunistička partija uvijek nastoji, i nastoji, da osigura da svi negativni fenomeni nacionalizma nestanu i da ljudi budu odgojeni u duhu internacionalizma. Koje su pojave nacionalizma? Evo nekih od njih: 1) Nacionalni egoizam, iz kojeg proizlaze mnoge druge negativne crte nacionalizma, kao što su, na primjer - želja za stranim osvajanjem, želja za potlačivanjem drugih naroda, želja za nametanjem ekonomske eksploatacije drugim narodima itd.; 2) nacionalni šovinizam koji je također izvor mnogih drugih negativnih crta nacionalizma, kao što su nacionalna mržnja, omalovažavanje drugih naroda, omalovažavanje njihove povijesti, kulture i znanstvenih aktivnosti i postignuća i tako dalje, veličanje događaja iz vlastite povijesti koji su bili negativni i koji se s našeg marksističkog stajališta smatraju negativnima. A što su to negativne stvari? Osvojni ratovi su negativni, potčinjavanje i potlačivanje drugih naroda je negativno, ekonomska eksploatacija je negativna, kolonijalno porobljavanje je negativno, i tako dalje. Svi ovi fenomeni prošlosti mogu se objasniti, istina, ali s našeg stajališta nikada ne mogu biti opravdani. U socijalističkom društvu takvi fenomeni moraju i će nestati. U staroj Jugoslaviji nacionalna potlačenost od strane velikosrpske kapitalističke kliku značila je jačanje ekonomske eksploatacije potlačenih naroda. To je neizbježna sudbina svih koji pate od nacionalne potlačenosti. U novoj, socijalističkoj Jugoslavija postojeća jednakost prava za sve nacionalnosti onemogućila je da jedna nacionalna grupa nametne ekonomsku eksploataciju drugoj. To je zato što hegemonija jedne nacionalne grupe nad drugom više ne postoji u ovoj zemlji. Svaka takva hegemonija neizbježno donosi, u manjoj ili većoj mjeri, u nekom obliku, ekonomsku eksploataciju; a to bi bilo suprotno principima na kojima počiva socijalizam. Samo ekonomska, politička, kulturna i univerzalna jednakost prava može omogućiti da rastemo u snazi u ovim ogromnim naporima naše zajednice. (O nacionalnom pitanju i socijalnom patriotizmu Govor održan u Slovenskoj akademiji umjetnosti i znanosti, 26. novembra 1948. godine, Ljubljana)

• "Pošto je Bosna bila kamen spoticanja između Srba i Hrvata, rekoh: Nećete ni jedni ni drugi, nego će Bosna bit Bosna. Pa neka bude republika bosanska. To smo mi riješili još od početka, kada smo počeli da vodimo narodnooslobodilački rat. Imali smo tu namjeru da napravimo. Tu za podjele neke apsolutno nije imalo smisla. Mi smo išli postepeno, napravili smo federaciju. Kad može Hrvatska, neka bude Hrvatska, Srbija - Srbija, Crna Gora - Crna Gora, Makedonija - Makedonija, Slovenija - Slovenija…pa neka i Bosna bude Bosna, bez obzira što to nije jedna nacija tamo. Dakle, Bosna je, po našem shvatanju, zapravo prva bila oblik jedne socijalističke tvorevine, koja nije upućivala na nacionalnu osnovu." (Ovako je Tito govorio o BiH: Nećete ni jedni ni drugi, nego će Bosna bit‘ Bosna! - Oslobođenje)

• Naše žrtve su strašne. Mogu slobodno reći da ne postoji drugi dio svijeta koji je bio razoren u većem obimu od Jugoslavije. Svaki deseti Jugoslaven je poginuo u ovom sukobu, u kojem smo bili primorani oduzimati oružje od naših neprijatelja, smrzavati se bez odjeće i umirati bez lijekova. Ipak, naš optimizam i vjera su se pokazali opravdanim. Najveća korist ovog sukoba između demokratije i fašizma leži u činjenici da je okupio sve ono što je bilo dobro u ljudskoj prirodi. Jedinstvo Sjedinjenih Američkih Država, Sovjetskog Saveza i Velike Britanije je najbolje jamstvo svjetskim narodima da se nacistički užasi više nikada neće ponoviti.
  • “Naš optimizam i vjera” Magazin Oslobođenje, stranica 3 (United Committee of South-Slavonic Americans, 1945)

• U najtežim satima, kroz mračne noći i beskrajna ispitivanja i zlostavljanja, tokom dana ubitačne usamljenosti u ćelijama i tesnog zatvora, uvijek nas je održavala nada da svi ovi bolovi nisu bili uzaludni, da postoji jaka i moćna zemlja, ma koliko daleko, u kojoj su se ostvarili svi snovi za koje smo se borili. Za nas je to bila domovina radnika, u kojoj je rad bio poštovan, u kojoj su prevladavali ljubav, drugarstvo i iskrenost. Koliko sam se radovao snazi te zemlje kada sam, izlazeći iz zatvora 1934. godine, slušao u gluho doba svake noći Radio Moskvu i čuo kako sat na Kremaljskom tornju otkucava sate, i uzbudljive taktove "Internacionale". ** Jasper Ridley, "Tito: Biografija" (Constable and Company Ltd., 1994), str. 128.
• Znao sam da mnoge stvari nisu bile u redu... Svjedočio sam mnogim nepravdama... Ali moja revolucionarna dužnost u to vrijeme bila je da ne kritikujem i da ne pomažem stranoj propagandi protiv [Sovjetskog Saveza], jer u to vrijeme je to bila jedina zemlja u kojoj je revolucija izvršena i u kojoj je izgrađen socijalizam. Smatrao sam da ne treba raditi propagandu protiv te zemlje; da je moja dužnost da radim propagandu u svojoj zemlji za socijalizam. ** Jasper Ridley, "Tito: Biografija" (Constable and Company Ltd., 1994), str. 142.
• Narodi Jugoslavije ne žele fašizam. Ne žele totalitarni režim, ne žele postati robovi njemačke i talijanske financijske oligarhije, kao što nikada nisu željeli pomiriti se sa polukolonijskom ovisnošću nametnutom im od strane takozvanih zapadnih demokratija nakon prvog imperijalističkog rata. ** Jasper Ridley, "Tito: Biografija" (Constable and Company Ltd., 1994), str. 155.
• Nijedna od naših republika ne bi bila ništa da nismo svi zajedno, ali moramo stvarati našu povijest - našu jugoslavensku socijalističku povijest, koja je jedinstvena, u budućnosti - to je naš put; ne dirajući nacionalna prava nekih republika da čuvaju svoje vlastite tradicije, ne na uštrb, već u interesu cijele zajednice, da se međusobno dopunjujemo. To je ono što želimo, a ne uništenje naše jedinstvenosti. ** Često citirani fragment Titovog govora u Splitu 1962. Izvor: YouTube
• To će za sada biti dovoljno. ** Jasper Ridley, "Tito: Biografija" (Constable and Company Ltd., 1994), str. 177. ** Titov odgovor na pitanje četničkog generala Mihailovića da li je "Tito" jedino njegovo ime.
• Ti četnici tamo koji nas sada napadaju, pridružit će nam se u roku od godinu dana. ** Jasper Ridley, "Tito: Biografija" (Constable and Company Ltd., 1994), str. 185.
• Likvidirat ćemo kulaka, ali ne zato što je kulak, već zato što je petokolonaš... Sadašnja borba je nacionalno oslobođenje po formi, ali klasni rat po suštini. ** Jasper Ridley, "Tito: Biografija" (Constable and Company Ltd., 1994), str. 188.
• Danas, 9. maja, tačno četrdeset devet mjeseci i tri dana nakon fašističkog napada na Jugoslaviju, najmoćnija agresivna sila u Evropi, Njemačka, je kapitulirala. ** Jasper Ridley, "Tito: Biografija" (Constable and Company Ltd., 1994), str. 252.
• Dobro razmislite o tome, draga braćo i sestre, i vidjet ćete da bismo bili u stanju strašnog kaosa, u bratoubilačkom ratu, u zemlji koja više ne bi bila Jugoslavija, već samo skup malih državica koje se bore međusobno i uništavaju jedna drugu. Ali naš narod to ne želi da se dogodi. ** Jasper Ridley, "Tito: Biografija" (Constable and Company Ltd., 1994), str. 263.
• Biskupi igraju heroje i kažu da su spremni da se bore, čak i ako to košta njihove živote. Protiv koga? Protiv narodne vlade, naravno, protiv naše nove demokratske Jugoslavije... Ali kako to da biskupi nisu izdali ovakvo pastoralno pismo, koje bi se čitalo u svim crkvama, u danima Pavelića i Nijemaca, protiv onih strašnih masakra Srba u Hrvatskoj u kojima su stotine hiljada žena, djece i muškaraca izgubili život? ** Jasper Ridley, "Tito: Biografija" (Constable and Company Ltd., 1994), str. 278.
• Čerčil, on je veliki čovjek. On je, naravno, naš neprijatelj i uvijek je bio neprijatelj komunizma, ali to je neprijatelj kojeg treba poštovati, neprijatelj kojeg je lijepo imati. ** Jasper Ridley, "Tito: Biografija" (Constable and Company Ltd., 1994), str. 323.
• Rekli smo, i uvijek ćemo opet reći, da smo protiv intervencije stranih vojnih snaga. Ali koji je manji zlo? Haos, građanski rat, kontrarevolucija i novi svjetski rat, ili intervencija sovjetskih trupa?... Javno kažem da je prva alternativa bila najgore što se moglo dogoditi, a druga, intervencija sovjetskih trupa, bilo je neophodno zlo. ** Tito o Mađarskoj revoluciji 1956., kako je citirano u Jasper Ridley, "Tito: Biografija" (Constable and Company Ltd., 1994), str. 342.
• Drug Hruščov često ponavlja da se socijalizam ne može izgraditi uz američki pšenicu. Mislim da to može učiniti svako ko zna kako to učiniti, dok osoba koja ne zna to ne može izgraditi socijalizam čak ni sa vlastitom pšenicom. Hruščov kaže da živimo od milostinje koju dobivamo od imperijalističkih zemalja... Kakvo moralno pravo imaju oni koji nas napadaju da nam prigovaraju o američkoj pomoći ili kreditima kada je sam Hruščov upravo pokušao zaključiti ekonomski sporazum s Amerikom? ** Jasper Ridley, "Tito: Biografija" (Constable and Company Ltd., 1994), str. 348-349.
• Josipu Staljinu: Prestanite slati ljude da me ubiju! Već smo uhvatili petoricu, jednog s bombom, drugog s puškom... Ako ne prestanete slati ubojice, poslat ću jednog vrlo brzo djelujućeg u Moskvu i sigurno neću morati poslati drugog. ** Robert Service, Staljin: Biografija (Cambridge, Mass.: Harvard University Press, 2005), str. 592. ** Poruka pronađena među ličnim stvarima Josipa Staljina.
• Kosovo je sada najveći problem s kojim se suočava Jugoslavija. ** Tito, kako je citirano u knjizi Julie Mertus "Kosovo: kako su mitovi i istine započeli rat" (University of California Press, 1999), str. 22.
• Ako biste vidjeli ono što ja vidim za budućnost Jugoslavije, to bi vas uplašilo. ** Kako je rekao bivšem ministru vanjskih poslova Mirku Tepavcu 1971. (Jugoslavija: Država koja je umirala, Dejan Jović, Purdue University Press, 2009, strana 45)

• "Dođe maca na vratanca." (nedostaje izvor)
• "Radimo kao da ćemo 100 godina živjeti, pripremamo se kao da će sutra rat." (nedostaje izvor)
• "Ljude treba pustiti pa neka ako hoće budu nacionalno neopredijeljeni građani Jugoslavije. Neka taj čovjek bude Bosanac, Hercegovac. Vani vas i ne zovu drugačije nego imenom Bosanac, pa bio to Musliman, Srbin ili Hrvat." (u razgovoru sa Hamdijom Pozdercem o ustavnim promjenama 1971. godine)
• "Mi smo more krvi prolili za bratstvo i jedinstvo naših naroda. E nećemo nikome dozvoliti da nam dira ili da nam ruje iznutra, da se ruši to bratstvo i jedinstvo." (nedostaje izvor)