Pančevački most
Pančevački most | |
---|---|
Premošćuje | Dunav |
Mjesto | Beograd |
Otvorenje | 1946. |
Graditelj | Siemens-Baunion GmbH (stubovi) Deutsch-Luxemburgische Bergwerks- und Hütten-AG |
Ukupna dužina | 1.526,4 m |
Koordinate | 44°49′43″N 20°29′33″W / 44.82861°N 20.49250°W |
Pančevački most jedini je most preko Dunava na teritoriji Beograda.
Prvobitni most pušten je u saobraćaj 1935. i nosio je ime kralja Petra II Karađorđevića.
Historija
[uredi | uredi izvor]Pančevački most gradila su njemačka poduzeća Siemens-Baunion GmbH iz Berlina (stubovi) i Deutsch-Luxemburgische Bergwerks- und Hütten-AG (Dortmund) i dio je poslijeratnih reparacija Srbiji. Prvobitno je trebao biti samo željeznički most sa 2 kolosijeka i konzolom za cestovni saobraćaj.
Tokom Drugog svjetskog rata most je srušila jugoslavenska vojska, u noći između 10. i 11. aprila 1941, s namjerom da uspori napredovanje nacista. Most je obnovljen 1946, a prvi voz preko njega prešao je 7. novembra iste godine, dok je drumski dio pušten u saobraćaj za najznačajniji praznik ondašnje Jugoslavije, 29. novembar.[1]
Tehničke karakteristike
[uredi | uredi izvor]Most ima po 2 trake u oba pravca za cestovni saobraćaj, a predviđen je i za dvosmjerni željeznički saobraćaj. Trenutno na mostu postoji samo 1 željeznički kolosijek. Iako je nakon izgradnje postojao i drugi, kasnije je demontiran.
Cijela dužina mosta sa betonskim vijaduktom i inundacionim mostom iznosi 1.526,4 m. Glavna konstrukcija mosta duga je 1134,7 m.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Glas javnosti - "Pančevački most u očajnom stanju" Arhivirano 1. 5. 2013. na Wayback Machine, 14. 2. 2005; posjećeno: 16. 8. 2007.
Galerija
[uredi | uredi izvor]-
Bočni pogled na Pančevački most, sa desne obale Dunava
-
Pogled na Pančevački most sa Dunava.
-
Ojačavajuća konstrukcija
-
Pogled ispod mosta