Nevesinjsko polje

Nevesinjsko polje
kraško polje
Nevesinjsko polje i Velež
Država	Bosna i Hercegovina
Općina	Nevesinje

Nevesinjsko polje je kraško polje na području općine Nevesinje, u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Pod Nevesinjsko polje (u širem smislu) ubrajaju se i tri manja: Lakatsko i Mačipolje na zapadu, Kljunsko polje i Kruševo polje (Gornje polje) na istoku i Zovidolsko polje na jugu. Predstavlja tektonsku depresiju koja je ograničena planinskim vijencima različitih visina, Veleža na zapadu,^[1] Crvnja na sjeveroistoku i Bjelašnice (hercegovačka) na jugu. Okružuju ga i niže planine: Sniježnica, Glog, Nekudina, Mala ruda, Orlovica i Kruške. Pruža se pravcem sjeverozapad-jugoistok u dužini 23 km. i širine 7,5 km, površine oko 180 km2. Nadmorska visina je 817 m, sa kontinentalnom klimom, i djelimičnim mediteranskim uticajem. Poljem dominira vegetacija šikara, žbunova i niskog drveća.^[2]

Jedino veće naseljeno mjesto je Nevesinje. Osim njega po oboda su nalaze još tridesetak manjih sela. U polju se gaje planinska žita, krompir, kupus i voće. Stanovništvo se bavi i stočarstvom.

U građi Nevesinjskog polja i njegovog oboda učestvuju krečnjaci i dolomiti jure i krede, prominski konglomerati, laporci i gline sa ugljem eocen-oligocena. Dno polja ispunjavaju aluvijalni nanosi, a na njegovim sjeveroistočnim stranama su impresivni sipari čija je dužina mjestimično veća od 2 km.^[3]

Nevesinjskim poljem teče jedna veća rijeka, ponornica Zalomka, gdje je zovu i Kolješka rijeka, s pritokama Zovidolska rijeka, Bukovik, Vučine i dr. Ponire u mnogobrojnim ponorima od kojih je najveći u Biogradu, gdje je i najniže mjesto polja - 799 m n.v. S kapacitetom gutanja od 110 m3/s jedan je od najvećih ponora u dinarskom kršu. Direktno je povezan s izvorom Bunice (37 m n.v.), pa se ta silna razlika u visini ogleda u brzini tečenja podzemne vode. Fiktivna brzina iznosi do 33,67 cm/s, što je čini najbržim podzemnim tokom u dinarskom kršu. Polje je periodično plavljeno. Plavni perid traje od novembra do maja.^[1]

Najveće jezero u polju je vještačko polje Alagovac (Aligovac, Nevesinjsko jezero), izgrađeno za potrebe snabdijevanja Nevesinja pitkom vodom.

Gornji horizonti predstavljaju hidroenergetski megaprojekat kompleksnih i velikih zahvata u slivu rijeke Trebišnjice. U Nevesinjskom polju su predviđeni radovi:

• Brana Rilje u predjelu Kifina sela će formirati akumulaciju Zalomka čije će vode služiti za HE Nevesinje, instalisane snage 60 MW.
• Brana „Pošćenje“ graditi će se na oko 3 km uzvodno od ponora Biograd. Ovom branom će se vode Bune i Bunice prevesti u sliv Trebišnjice. U brani je predviđen temeljni ispust sa namjenom kontrolisanog ispuštanja voda ka vrelu Bunice.^[4]

Nalazi se u Gaju, zaselku Kifina Sela, oko 500 m od ceste Nevesinje - Gacko. Zbog svojih prirodnih vrijednosti 1954. godine, rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti, stavljena je pod zaštitu države kao spomenik prirode. Nekada je bila jedan od izvora potoka Surdup, a i danas su sedreni bazeni (bigrene kade) u pećini ispunjene vodom i u najsušnijem periodu. Iznad se nalazi stijena Vjetrača, te selo Koleško. Ulaz u pećinu je malih dimenzija, širine 0,73 m x 0,30 m. s vertikalnim zidom od 1,7 m.

Godine 2017. i 2018. održane su međunarodne speleološke ekspedicije, s ciljem istraživanja i topografskog snimanja. Zbog svoje dužine i velikog broja kanalanije do kraja istražena. Sa do sada izmjerenih i ucrtanih 2674 m kanala zauzela četvrto mjesto po dužini u BiH (podatak iz 2018.). Po konfiguraciji terena i pravcu pružanja kanala ima ogromni potencijal za dalje istraživanje. Po ljepoti pećinskog nakita (helektiti i pećinski biseri), Provalija spada među najljepše u Bosni i Hercegovini.

Lokalitet mesojedne biljke Drosera rotundifoliau u Nevesinjskom Polju nalazi se na sjeverozapadnom kraju, i to na rubu bare ispod naselja Srednje Vode na podnožju Veleža. Geološka podloga Nevesinjskog Polja u poređenju sa drugim kraškim poljima, u kojima se nalaze pretežno jednolični nanosi lapora, vrlo je šarolika. ^[5]

U antičko vrijeme i tokom srednjeg vijeka, zbog nemogućnosti prolaska dolinom Neretve, polje je predstavljalo glavnu saobraćajnicu između jadranskog primorja i unutrašnjosti Bosne. Narona kod Metkovića bila je rimski centar iz koje su polazili putevi u raznim pravcima. Jedna njihova cesta počela se graditi za vrijeme cara Oktavijana Avgusta i išla je u Nevesinjsko polje i dalje prema Borcima, Konjicu i Sarajevskom polju.^[6] Put je prelazio Zalomku na mjestu današnjeg mosta Ovčiji brod, koji je podignut u osmanskom periodu, nakon čega se dijelio u dva pravca. Jedan pravac se odvajao prema Zalomu i dalje prema Gacku i istočnoj Bosni. Drugi pravac je išao prema Drenoviku gdje je bilo najveće rimsko naselje u Nevesinjskom polju, a zatim dalje prema Konjicu preko Borika. I početkom XXI vijeka, u dužini od preko 500 m. vidljivi su tragovi rimskog puta u blizini mosta preko Zalomke. Na području Nevesinja evidentiran je i 21 miljokaz (Donja Bijenja, Udrežnja, Luke), koje su Rimljani podizali uz puteve.

Iz srednjeg vijeka u polju su i dvije nekropole stećaka, nacionalni spomenici kulture Bosne i Hercegovine:

• Nekropola Kalufi, kao najveća nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini sa 462 stećka
• Nekropola sa stećcima Rajkov kamen u zaseoku Mijatovcima, naselje Krekovi.

Na području općine Nevesinje nalazi se 117 nekropola s ukupno 4109 stećaka.

• Uzeir Beširović - Zapis sa Crvanj planine. Naše planine, 1984. br.5; str. 107-108 (PDF)
• Šefik Bešlagić - Nevesinjski stećci. Naše starine XIII, Zavod za zaštitu spomenika kulture SR BiH, Sarajevo, 1972., 97-122
• 1948.
• Ivo Lučić - Moj dom: Nevesinjsko polje (DOC)
• REDŽIĆ, S., LAKUŠIĆ, R., MURATSPAHIĆ, D., BARUDANOVIĆ, S. - Fitocenoze subalpinskog i alpinskog pojasa planine Crvanj u Hercegovini. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, 31, 1992/95. str. 285-310.
• Dimitrije Sergejevski - Rimska cesta na Nevesinjskom polju. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, nova serija, sveska III, Sarajevo, 1948., 43-61
• Dimitrije Sergejevski - Putne bilješke sa Nevesinjskog polja. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, nova serija, sveska III, Sarajevo, 1948., 167-187

Commons ima datoteke na temu: Nevesinjsko polje

• Nevesinjsko polje - Nevesinjeturizam