Nothing Special   »   [go: up one dir, main page]

Idi na sadržaj

Hrast medunac

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Hrast medunac
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaMagnoliophyta
RazredMagnoliopsida
RedFagales
PorodicaFagaceae
RodQuercus
VrstaQ. pubescens
Dvojno ime
Quercus pubescens
Willd.
Quercus pubescens
Quercus pubescens

Hrast medunac (Quercus pubescens) je bjelogorično drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae.

Rasprostranjenost

[uredi | uredi izvor]

Raste u južnoj Evropi i zapadnoj Aziji. U Bosni i Hercegovini je autohtona vrsta. Raste u priobalnom jadranskom području iznad šume hrasta crnike te u toplim predjelima kontinentalnog dijela, tj. na južnim padinam s vapnenastom geološkom podlogom.

Izgled

[uredi | uredi izvor]

Hrast medunac je do 20 m visoko drvo. Promjer debla u prsnoj visini je i preko 2 m. Deblo mu je većinom nepravilnog rasta. Kora je tamno - siva, uzdužno i poprečno ispucala. Pupovi su jajoliki, slabije dlakavi. Izbojci su pustenasti. Lišće je obrnuto jajoliko, 6 – 12 cm dugo, tupih i grubo nazubljenih lapova, u početku s obje strane, a kasnije samo odozdo pustenasto. Ženski cvjetovi i plodovi gotovo sjede (kao kod hrasta kitnjaka). Žir je oko 2 cm dug, rub kupule je nepravilno nazubljen, ljuske čvrsto prilegle, a kupula pustenasta. Kod hrasta medunca postoji velik broj formi.

Ekološka svojstva

[uredi | uredi izvor]

Za uspijevanje treba više vode od hrasta crnike i manje je osjetljiv na mrazeve i zimske hladnoće. Kod pošumljavanja, treba paziti na porijeklo sjemena. Tla u kojima uspijeva su plitka i suha. Ako raste u dubokim i dobrim tlima postiže značajne dimenzije, no rijetko raste u takvim tlima. Raste na krševitim, vapnenastim i prisojnim terenima. Za uspijevanje treba puno svijetla i topline. Njegov korijenski sistem je vro prilagodljiv uvjetima u tlu. Korijenska mreža je široka i duboko se pruža izvan žilišta stabla. Jako je malo privrednih šuma hrasta medunca. To su uglavnom degadirane šume, šikare ili kamenjare. Šume hrasta medunca imaju turističku vrijednost te popravljaju hidrološke prilike i povećavaju količine pitke vode.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]