Nothing Special   »   [go: up one dir, main page]
Idi na sadržaj

Hong Kong

Uredi veze
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Hong Kong Specijalna Administrativna Regija
香港特別行政區
Zastava Hong Konga Grb Hong Konga
Zastava Grb
Položaj Hong Konga na karti
Položaj Hong Konga
Država Kina Kina
Službeni jezik kineski, engleski
Upravni oblik Specijalna Administrativna Regija
• Izvršni šef
 Carrie Lam
Zakonodavstvo  
Površina
• Ukupno
 1104 km2
Stanovništvo
• Ukupno
6985200 
Pozivni broj +852
Veb-sajt www.gov.hk

Hong Kong je posebni administrativni region Narodne Republike Kine (tradicionalni kineski: 中華人民共和國香港特別行政區; kantonski: Heūng góng; standardni mandarinski: Xiānggǎng, izgovor), je posebni administrativni region, na jugoistočnoj obali Kine.

Hong Kong, (poznat i kao Hongkong, pogotovo ranije) ima jednu od najliberalnijih ekonomija na svijetu, i veliki je međunarodni finansijski i trgovački centar. U periodu od 1898 do 1997 je bio britanska kolonija, a danas je pod upravom Kine, pod politikom "jedna zemlja, dva sistema". Hong Kongu je ustavom dodjeljen relativno visok stepen autonomije, na primjer, on zadržava svoj pravni sistem, valutu, običaje, trgovačka pregovaračka prava, i imigracione zakone. Hong Kong je zadržao čak i svoje pravilo da se vozi po lijevoj strani ceste. Jedino su odbrana i diplomatski odnosi pod upravom centralne vlade u Pekingu. Hong Kong je službeno posebna administrativna regija Hong Kong Narodne Republike Kine (skr. Hong Kong SAR ili HKSAR ),[a] je grad i posebna administrativna regija u Kini. Sa 7,4 miliona stanovnika različitih nacionalnosti [b] na 1104 km2 teritorije, Hong Kong je jedna od najgušće naseljenih teritorija na svijetu.

Hong Kong je osnovan kao kolonija Britanskog carstva nakon što je carstvo Qing ustupilo ostrvo Hong Kong 1841-1842. Kolonija se proširila na poluostrvo Kowloon 1860. i dalje je proširena kada je Britanija dobila 99-godišnji zakup novih teritorija 1898. godine. Hong Kong je ubrzo bio pod okupacijom Japana od 1941. do 1945. tokom Drugog svetskog rata. Cijela teritorija je prebačena iz Britanije u Kinu 1997. godine. Hong Kong održava odvojene upravljačke i ekonomske sisteme od onih u kontinentalnoj Kini prema principu "jedna zemlja, dva sistema".[c]

Prvobitno slabo naseljeno područje poljoprivrednih i ribarskih sela,[2] [3] teritorija je danas jedan od najznačajnijih svjetskih finansijskih centara i trgovačkih luka. Hong Kong je jedan od četiri najveća svjetska finansijska centra, deveti najveći izvoznik i osmi najveći uvoznik. Njegova valuta, hongkonški dolar, je osma valuta sa kojom se najviše trguje u svijetu. Hong Kong je dom drugog najvećeg broja milijardera u bilo kojem gradu na svijetu, ujedno, Hong Kong ima najveću koncentraciju izuzetno bogatih pojedinaca. Iako grad ima jedan od najvećih prihoda po glavi stanovnika u svijetu, postoji velika nejednakost u prihodima među stanovništvom. Usprkos tome što ima najveći broj nebodera od bilo kojeg grada na svijetu, stambeni objekti u Hong Kongu su dobro dokumentirani da doživljavaju hroničnu trajnu nestašicu.

Hong Kong je visoko razvijena teritorija i ima indeks ljudskog razvoja (HDI) od 0,952, što je četvrto mjesto u svijetu . Grad ima veoma nisku stopu ubistava, drugi najveći životni vijek i stopu javnog prevoza koja prelazi 90%.

Ime teritorije, prvi put romanizovano kao "He-Ong-Kong" 1780. godine,[4] prvobitno se odnosilo na mali zaliv koji se nalazi između ostrva Aberdin i južne obale ostrva Hong Kong. Aberdeen je bio početna tačka kontakta između britanskih mornara i lokalnih ribara.[5] Iako je izvor romaniziranog imena nepoznat, općenito se vjeruje da je to rani fonetski prevod kantonskog (ili Tanka kantonskog) izraza hēung góng. Ime se prevodi kao "mirisna luka" ili "luka tamjana".[6] "Mirisno" se može odnositi na slatki okus vode u luci iz Biserne rijeke ili na miris iz tvornica tamjana duž obale sjevernog Kowloona. Tamjan je bio pohranjen u blizini luke Aberdeen za izvoz prije nego što je izgrađena luka Victoria.[6] Sir John Davis (drugi kolonijalni guverner) ponudio je alternativno porijeklo; Davis je rekao da je ime izvedeno od "Hoong-keang" ("crvena bujica"), što odražava boju tla preko kojeg je tekao vodopad na ostrvu.[7]

Pojednostavljeni naziv Hong Kong se često koristio do 1810.[4] Ime je također uobičajeno pisano kao jedna riječ Hongkong sve do 1926. godine, kada je vlada službeno usvojila ime od dvije riječi.[8] Neke korporacije osnovane tokom rane kolonijalne ere i dalje zadržavaju ovo ime, uključujući Hongkong Land, Hongkong Electric Company, Hongkong and Shanghai Hotels i Hongkong and Shanghai Banking Corporation (HSBC).[9][10]

Hong Kong je jedna od najprometnijih kontejnerskih luka na svijetu.
Proporcionalna zastupljenost izvoza Hong Konga, 2019

Jedan od najznačajnijih svjetskih finansijskih centara i komercijalnih luka,[11] Hong Kong ima tržišnu ekonomiju fokusiranu na usluge, koju karakterizira nisko oporezivanje, minimalna državna intervencija na tržištu i uspostavljeno međunarodno finansijsko tržište.[12] To je 35. najveća svjetska ekonomija, s nominalnim BDP-om od približno 373 USD milijardi. Hong Kong je visoko razvijen i zauzima četvrto mjesto na Indeksu humanog razvoja UN-a .[13] Hongkonška berza je sedma po veličini na svijetu, sa tržišnom kapitalizacijom od 30,4 triliona HK$  (3,87  triliona USD) Do decembra 2018.[14] Hong Kong je rangiran kao 14. najinovativnija teritorija u Globalnom indeksu inovacija u 2022.[15] i 3. u Globalnom indeksu finansijskih centara.[16] Grad se ponekad naziva i "Silicijska luka",[17] nadimak koji potiče iz Silicijske doline u Kaliforniji . Hong Kong je domaćin nekoliko visokotehnoloških i inovativnih kompanija,[18] uključujući nekoliko multinacionalnih kompanija.[19][20]

Turizam je glavni dio privrede i čini 5% BDP-a.[21] U 2016. godini, 26.6 miliona posjetilaca doprinijelo je 258 HK$ milijardi (32,9 USD). milijardi) teritoriji, čime je Hong Kong postao 14. najpopularnija destinacija za međunarodne turiste. To je najpopularniji kineski grad za turiste, koji prima preko 70% više posjetilaca od svog najbližeg konkurenta (Makao).[22] Grad je rangiran kao jedan od najskupljih gradova za iseljenike.[23][24] Međutim, od 2020. godine došlo je do naglog pada broja posjetitelja zbog strogih ograničenja putovanja u vezi s COVID-19. Osim toga, zbog zatvaranja ruskog vazdušnog prostora 2022. godine, više aviokompanija odlučilo je da obustavi svoje operacije u Hong Kongu.[25] U pokušaju da privuče turiste nazad u Hong Kong, vlada Hong Konga najavila je planove da podijeli 500.000 besplatnih avio karata 2023.[26]

Statue of Bruce Lee in a fighting pose
Statua Bruce Leeja na Aveniji zvijezda, počast gradskoj filmskoj industriji
Stari kampus St. Paul's Collegea, prve škole osnovane u kolonijalnom dobu

Obrazovanje u Hong Kongu je uglavnom po uzoru na britansko, posebno engleski sistem.[27] Djeca moraju pohađati školu od 6. godine do završetka srednjeg obrazovanja, uglavnom sa 18 godina[28][29] Na kraju srednje škole svi učenici polažu javni ispit i po uspješnom završetku dodjeljuje im se Hong Kong diplomu srednjeg obrazovanja.[30] Od stanovnika starosti 15 i više godina, 81% je završilo niže srednje obrazovanje, 66% je završilo višu srednju školu, 32% je pohađalo tercijarni program bez diplome, a 24% je steklo diplomu ili više.[31] Obavezno obrazovanje je doprinijelo stopi pismenosti odraslih od 95,7%.[32] Stopa pismenosti je niža od one u drugim razvijenim ekonomijama zbog priliva izbjeglica iz kontinentalne Kine tokom poslijeratne kolonijalne ere; veliki dio starije populacije nije bio formalno obrazovan zbog rata i siromaštva.[33][34]

  1. ^ tradicionalni kineski: (zh-hant); Kantonski Yale: Hēunggóng Dahkbiht Hàhngjingkēui
  2. ^ Hong Kong permanent residents can be of any nationality. A person without Chinese nationality who has entered Hong Kong with a valid travel document, has ordinarily resided there for a continuous period not less than seven years, and is permanently domiciled in the territory would be legally recognised as a Hongkonger.[1]
  3. ^ However, decisions made by the Standing Committee of the National People's Congress override any territorial judicial process. Furthermore, the State Council may enforce national law in the region under specific circumstances.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Basic Law Chapter III Article 24.
  2. ^ Carroll 2007.
  3. ^ Ren 2010, str. 221.
  4. ^ a b Empson 1992.
  5. ^ Bishop i Roberts 1997.
  6. ^ a b Room 2005.
  7. ^ Davis 1841.
  8. ^ Hong Kong Government Gazette 1926, No. 479.
  9. ^ HSH Annual Report 2017.
  10. ^ HSBC Annual Report 2011.
  11. ^ Global Financial Centres Index 2017
  12. ^ Jiang et al. 2003.
  13. ^ "Hong Kong". The World Factbook. Central Intelligence Agency. Pristupljeno 2. 10. 2018.
  14. ^ HKSE Market Statistics 2018.
  15. ^ WIPO (2022). Global Innovation Index 2022, 15th Edition. www.wipo.int. Global Innovation Index (jezik: engleski). World Intellectual Property Organization. doi:10.34667/tind.46596. ISBN 9789280534320. Pristupljeno 16. 11. 2022.
  16. ^ "The Global Financial Centres Index 31" (PDF). Long Finance. mart 2022. Pristupljeno 24. 3. 2022.
  17. ^ "US Bank Leads Development of Hong Kong's "Silicon Harbor"". Tech Monitor. 8. 7. 1999. Pristupljeno 6. 7. 2022.
  18. ^ Rohwer, J. (2001). Remade in America: How Asia Will Change Because America Boomed. Crown. str. 168. ISBN 978-0-609-50412-3. Pristupljeno 6. 7. 2022.
  19. ^ Pete Engardio (12. 4. 1989). "How Motorola Took Asia By The Tail". Bloomberg.
  20. ^ Cragg, C. (1993). Hunting with the Tigers: Doing Business with Hong Kong, Indonesia, South Korea, Malaysia, the Philippines, Singapore, Taiwan, Thailand, and Vietnam. Pfeiffer. str. 85. ISBN 978-0-89384-204-8. Pristupljeno 6. 7. 2022.
  21. ^ Tourism Facts 2016.
  22. ^ WTO 2017.
  23. ^ "Despite worldwide changes, multinationals focus on mobile workforces to support career growth and ensure competitiveness". New York: Mercer. 21. 6. 2017. Arhivirano s originala, 13. 1. 2018. Pristupljeno 26. 12. 2017.
  24. ^ "Worldwide Cost of Living survey 2009". Mercer. 29. 6. 2010. Arhivirano s originala, 25. 7. 2011. Pristupljeno 25. 8. 2010.
  25. ^ "Virgin Atlantic drops Hong Kong route after nearly 30 years". Reuters. 5. 10. 2022.
  26. ^ Kam, Goh Chiew Tong,Vivian. "Hong Kong will give away half a million plane tickets. Here's who can get them first". CNBC (jezik: engleski). Pristupljeno 22. 2. 2023.
  27. ^ Chan i Leung 2003.
  28. ^ "Programme Highlights". Hong Kong Government. Arhivirano s originala, 24. 8. 2013. Pristupljeno 20. 10. 2010.
  29. ^ Li, Arthur (18. 5. 2005). "Creating a better education system". Hong Kong Government. Arhivirano s originala, 3. 3. 2008. Pristupljeno 17. 8. 2010.
  30. ^ "HKDSE". Hong Kong Examinations and Assessment Authority. 12. 10. 2010. Arhivirano s originala, 16. 10. 2010. Pristupljeno 20. 10. 2010.
  31. ^ Women and Men in Hong Kong Key Statistics 2017
  32. ^ "Adult literacy rate". The Hong Kong Council of Social Service. Arhivirano s originala, 28. 12. 2017. Pristupljeno 27. 12. 2017.
  33. ^ Cheng et al. 2013.
  34. ^ UNESCO Literacy Rates 2017.

Bilješke

[uredi | uredi izvor]

Citati

[uredi | uredi izvor]

Izvori

[uredi | uredi izvor]

Printani

[uredi | uredi izvor]

  

Akademske publikacije

[uredi | uredi izvor]

 


Nedovršeni članak Hong Kong koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Hong Kong
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Hong_Kong&oldid=3540198"