Kapitalizam

Kapitalizam je ekonomski sistem zasnovan na privatnom vlasništvu nad sredstvima za proizvodnju i njihovom radu za profit.^[1]^[2]^[3]^[4] Centralne karakteristike kapitalizma uključuju akumulaciju kapitala, konkurentna tržišta, sistem cijena, privatno vlasništvo, priznavanje imovinskih prava, dobrovoljnu razmjenu i najamni rad.^[5]^[6] U tržišnoj ekonomiji, donošenje odluka i ulaganja određuju vlasnici bogatstva, imovine ili sposobnost upravljanja kapitalom ili proizvodnom sposobnošću na kapitalnim i finansijskim tržištima — dok su cijene i distribucija dobara i usluga uglavnom određeni konkurencijom u robi i tržišta usluga.^[7]

U početku korištene u bankarstvu i trgovini, kapitalističke metode su u vrijeme industrijske revolucije primjenjene i na industrijsku proizvodnju. U svom najčešćem obliku, kapitalizam minimalizira ulogu države u ekonomskoj politici i potiče slobodno tržište. Sa druge strane, kada kapitalistička industrija zatraži aktivnu intervenciju države protiv strane konkurencije, to se naziva sistemom zaštitne carine. Međunarodni politički i ekonomski razvoj u 20. vijeku doveo je do promjene u kapitalističkim društvima, koja su se kretala od socijalno osjetljivog kapitalizma u zapadnoevropskim državama i intervencionalizma New deala predsjednika F. D. Roosevelta, do koncepta miješane ekonomije, u kojoj je proizvodnja nekih dobara i usluga nacionalizirana, dok je ostatak ekonomije u rukama privatnikama.

Ekonomisti, historičari, politički ekonomisti i sociolozi usvojili su različite perspektive u svojim analizama kapitalizma i prepoznali njegove različite oblike u praksi. To uključuje laissez-faire ili kapitalizam slobodnog tržišta, anarho-kapitalizam, državni kapitalizam i kapitalizam blagostanja. Različiti oblici kapitalizma karakterišu različite stepene slobode tržišta, javnog vlasništva,^[8] prepreka slobodnoj konkurenciji i socijalne politike koju sankcioniše država. Stepen konkurencije na tržištima i uloga intervencije i regulacije, kao i obim državnog vlasništva, variraju u različitim modelima kapitalizma.^[9]^[10] U kojoj mjeri su različita tržišta slobodna i pravila koja definiraju privatnu svojinu stvar su politike. Većina postojećih kapitalističkih ekonomija su mješovite ekonomije koje kombinuju elemente slobodnog tržišta sa državnom intervencijom i u nekim slučajevima ekonomskim planiranjem.^[11]

Kapitalizam u svom modernom obliku nastao je iz agrarizma u Engleskoj 16. vijeka i merkantilističke prakse evropskih zemalja u 16. do 18. vijeku. Industrijska revolucija 18. vijeka uspostavila je kapitalizam kao dominantan način proizvodnje, koji je karakterizirao rad u fabrici i složena podjela rada. Kroz proces globalizacije, kapitalizam se širio svijetom u 19. i 20. stoljeću, posebno prije Prvog svjetskog rata i nakon završetka Hladnog rata. Tokom 19. stoljeća kapitalizam je uglavnom bio neregulisan od strane države, ali je postao reguliraniji u periodu nakon Drugog svjetskog rata kroz kejnzijanizam, nakon čega je uslijedio povratak više neregulisanog kapitalizma počevši od 1980-ih kroz neoliberalizam.

Tržišne ekonomije su postojale pod mnogim oblicima vlasti i u mnogo različitih vremena, mjesta i kultura. Moderna industrijska kapitalistička društva razvila su se u zapadnoj Evropi u procesu koji je doveo do industrijske revolucije. Ekonomski rast je karakteristična tendencija kapitalističkih ekonomija.^[12]

Historija

Cosimo de' Medici, koji je uspio izgraditi međunarodno finansijsko carstvo i bio je jedan od prvih Mediči bankara

Kapitalizam, u njegovom modernom obliku, može se pratiti od pojave agrarnog kapitalizma i merkantilizma u ranoj renesansi, u gradovima-državama poput Firence.^[13] Kapital je u početku postojao u malom obimu vijekovima^[14] u obliku trgovačkih, iznajmljivanja i pozajmljivanja, a povremeno i kao mala industrija sa nešto najamnog rada. Prosta robna razmjena, a samim tim i jednostavna robna proizvodnja, koja je početna osnova za rast kapitala iz trgovine, imaju veoma dugu historiju. Tokom zlatnog doba islama, Arapi su proglasili kapitalističku ekonomsku politiku kao što su slobodna trgovina i bankarstvo. Njihova upotreba indoarapskih brojeva olakšala je vođenje knjigovodstva. Ove inovacije su migrirale u Evropu preko trgovinskih partnera u gradovima kao što su Venecija i Piza. Italijanski matematičari putovali su Mediteranom razgovarajući sa arapskim trgovcima i vratili se da popularišu upotrebu indoarapskih brojeva u Evropi.^[15]

Agrarizam

Ekonomske osnove feudalnog poljoprivrednog sistema počele su značajno da se menjaju u Engleskoj u 16. vijeku kako se vlastelinski sistem raspao i zemlja je počela da se koncentriše u rukama manjeg broja zemljoposjednika sa sve većim imanjima. Umjesto sistema rada zasnovanog na kmetu, radnici su se sve više zapošljavali kao dio šire ekonomije zasnovane na novcu. Sistem je vršio pritisak i na zemljodavce i na zakupce da povećaju produktivnost poljoprivrede kako bi ostvarili profit; oslabljena prinudna moć aristokratije da izvuče seljačke viškove ohrabrila ih je da isprobaju bolje metode, a zakupci su također imali poticaj da poboljšaju svoje metode kako bi procvjetali na konkurentnom tržištu rada. Uslovi rente za zemljište postajali su podložni ekonomskim tržišnim silama, a ne prethodnom stagnirajućem sistemu običaja i feudalnih obaveza.^[16]^[17]

Merkantilizam

Ekonomska doktrina koja je preovladavala od 16. do 18. vijeka obično se naziva merkantilizam.^[18]^[19] Ovaj period, doba otkrića, bio je povezan sa geografskim istraživanjem stranih zemalja od strane trgovaca, posebno iz Engleske i niskih zemalja. Merkantilizam je bio sistem trgovine radi profita, iako se roba još uvijek u velikoj mjeri proizvodila nekapitalističkim metodama.^[20] Većina naučnika smatra eru trgovačkog kapitalizma i merkantilizma porijeklom modernog kapitalizma,^[19]^[21] iako je Karl Polanyi tvrdio da je obilježje kapitalizma uspostavljanje generaliziranih tržišta za ono što je nazvao "fiktivne robe", tj. zemlju. , rad i novac. Shodno tome, on je tvrdio da je "u Engleskoj tek 1834. godine uspostavljeno konkurentno tržište rada, pa se stoga ne može reći da je industrijski kapitalizam kao društveni sistem postojao prije tog datuma".^[22]

Engleska je započela veliki i integrativni pristup merkantilizmu tokom Elizabetanske ere (1558–1603). Sistematsko i koherentno objašnjenje trgovinskog bilansa objavljeno je u javnosti kroz argument Thomasa Muna Englesko bogatstvo kroz vanjsku trgovinu, ili "Bilans naše vanjske trgovine je pravilo našeg bogatstva". Napisana je 1620-ih i objavljena 1664. godine.^[23]

Evropski trgovci, potpomognuti državnom kontrolom, subvencijama i monopolima, najveći dio svog profita ostvarivali su kupovinom i prodajom robe. Po riječima Francisa Bacona, svrha merkantilizma bila je "otvaranje i dobro uravnoteženje trgovine; njegovanje proizvođača; progon besposlice; suzbijanje otpada i suvišnosti zakonima o raskoši; poboljšanje i obrada tla; regulacija cijena...".^[24]

Nakon perioda protoindustrijalizacije, Britanska istočnoindijska kompanija i holandska istočnoindijska kompanija, nakon ogromnog doprinosa Mughal Bengala,^[25]^[26] su otvorile ekspanzivnu eru trgovine.^[27]^[28] Ove kompanije su se odlikovale kolonijalnim i ekspanzijskim ovlastima koje su im dale nacionalne države.^[27] Tokom ove ere, trgovci, koji su trgovali u prethodnoj fazi merkantilizma, ulagali su kapital u istočnoindijske kompanije i druge kolonije, tražeći povrat ulaganja.

Industrijska revolucija

Watt parni stroj, parni stroj koji se prvenstveno pokreće na ugalj, pokrenuo je industrijsku revoluciju u Velikoj Britaniji[48]^[29]

Sredinom 18. stoljeća grupa ekonomskih teoretičara, predvođena Davidom Humeom (1711–1776)^[30] i Adamom Smithom (1723–1790), osporila je temeljne merkantilističke doktrine – kao što je vjerovanje da je svjetsko bogatstvo ostalo konstantno i da je država je mogla samo povećati svoje bogatstvo na račun druge države.

Tokom industrijske revolucije, industrijalci su zamijenili trgovce kao dominantni faktor u kapitalističkom sistemu i uticali na pad tradicionalnih zanatskih vještina zanatlija, cehova i kalfa. Industrijski kapitalizam obilježio je razvoj fabričkog sistema proizvodnje, kojeg karakterizira složena podjela rada između i unutar radnog procesa i rutina radnih zadataka; i konačno uspostavio dominaciju kapitalističkog načina proizvodnje.^[31]

Industrijska Britanija je na kraju napustila protekcionističku politiku koju je ranije propisivao merkantilizam. U 19. vijeku, Richard Cobden (1804–1865) i John Bright (1811–1889), koji su svoja uvjerenja zasnivali na Mančesterskoj školi, pokrenuli su pokret za niže carine.^[32] Tokom 1840-ih, Britanija je usvojila manje protekcionističku politiku, sa ukidanjem zakona o kukuruzu 1846. godine i ukidanjem zakona o navigaciji 1849. godine.^[33] Britanija je smanjila carine i kvote, u skladu sa zagovaranjem slobodne trgovine Davida Ricarda.

Reference

^ Zimbalist, Andrew; Sherman, Howard J.; Brown, Stuart (oktobar 1988). Comparing Economic Systems: A Political-Economic Approach. Harcourt College Publishing. str. 6–7. ISBN 978-0-15-512403-5. Pure capitalism is defined as a system wherein all of the means of production (physical capital) are privately owned and run by the capitalist class for a profit, while most other people are workers who work for a salary or wage (and who do not own the capital or the product).
^ Rosser, Mariana V.; Rosser, J Barkley (23. 7. 2003). Comparative Economics in a Transforming World Economy. MIT Press. str. 7. ISBN 978-0-262-18234-8. In capitalist economies, land and produced means of production (the capital stock) are owned by private individuals or groups of private individuals organized as firms.
^ Jenks, Chris. Core Sociological Dichotomies. London; Thousand Oaks, CA; Kapitalizam, kao način proizvodnje, je ekonomski sistem proizvodnje i razmjene koji je usmjeren na proizvodnju i prodaju robe unutar profitnog tržišta, gdje se proizvodnja robe sastoji od korištenja formalno slobodnog rada radnika u zamjenu za plaću za stvaranje robe u kojoj proizvođač izvlači višak vrijednosti iz rada radnika u smislu razlike između plaće isplaćene radniku i vrijednosti robe koju je on proizveo da ostvari taj profit.: SAGE Publishing.
^ Gilpin, Robert (5. 6. 2018). The Challenge of Global Capitalism : The World Economy in the 21st Century. ISBN 978-0-691-18647-4. OCLC 1076397003.
^ Heilbroner, Robert L. "Capitalism" Error in Webarchive template: Empty url.. Steven N. Durlauf and Lawrence E. Blume, eds. The New Palgrave Dictionary of Economics. 2nd ed. (Palgrave Macmillan, 2008) doi:10.1057/9780230226203.0198.
^ Hyman, Louis; Baptist, Edward E. (2014). American Capitalism: A Reader. Simon & Schuster. ISBN 978-1-4767-8431-1. Arhivirano s originala, 22. 5. 2015.
^ Gregory, Paul; Stuart, Robert (2013). The Global Economy and its Economic Systems. South-Western College Publishing. str. 41. ISBN 978-1-285-05535-0. Kapitalizam karakteriše privatno vlasništvo nad faktorima proizvodnje. Donošenje odluka je decentralizovano i zavisi od vlasnika faktora proizvodnje. Njihovo donošenje odluka koordinira tržište koje pruža potrebne informacije. Za motivaciju učesnika koriste se materijalni poticaji.
^ Gregory, Paul; Stuart, Robert (28. 2. 2013). The Global Economy and its Economic Systems. South-Western College Publishing. str. 107. ISBN 978-1-285-05535-0. Real-world capitalist systems are mixed, some having higher shares of public ownership than others. The mix changes when privatization or nationalization occurs. Privatization is when property that had been state-owned is transferred to private owners. Nationalization occurs when privately owned property becomes publicly owned.
^ Macmillan Dictionary of Modern Economics (3rd izd.). 1986. str. 54.
^ Bronk, Richard (Summer 2000). "Which model of capitalism?". OECD Observer. Vol. 1999 no. 221–22. OECD. str. 12–15. Arhivirano s originala, 6. 4. 2018. Pristupljeno 6. 4. 2018.
^ Stilwell, Frank (2002). Political Economy: the Contest of Economic Ideas (1st izd.). Melbourne, Australia: Oxford University Press.
^ Joff, Michael (2011). "The root cause of economic growth under capitalism". Cambridge Journal of Economics. 35 (5): 873–896. doi:10.1093/cje/beq054. The tendency for capitalist economies to grow is one of their most characteristic properties.
^ "Cradle of capitalism". The Economist. 16. 4. 2009. Arhivirano s originala, 18. 1. 2018. Pristupljeno 9. 3. 2015.
^ Warburton, David (2003). Macroeconomics from the beginning: The General Theory, Ancient Markets, and the Rate of Interest. Paris: Recherches et Publications. str. 49.
^ Koehler, Benedikt (2014). Early Islam and the Birth of Capitalism. Lexington Books. str. 2. In Baghdad, by the early tenth century a fully-fledged banking sector had come into being...
^ Brenner, Robert (1. 1. 1982). "The Agrarian Roots of European Capitalism". Past & Present. 97 (97): 16–113. doi:10.1093/past/97.1.16. JSTOR 650630.
^ "The Agrarian Origins of Capitalism". juli 1998. Arhivirano s originala, 11. 12. 2019. Pristupljeno 17. 12. 2012.
^ An Introduction to Marxist Economic Theory. Resistance Books. 1. 1. 2002. ISBN 978-1-876646-30-1. Arhivirano s originala, 11. 12. 2016. Pristupljeno 27. 8. 2016 – preko Google Books.
^ ^a ^b Burnham, Peter (2003). Capitalism: The Concise Oxford Dictionary of Politics. Oxford University Press.
^ Scott, John (2005). Industrialism: A Dictionary of Sociology. Oxford University Press.
^ Encyclopædia Britannica (2006)
^ Polanyi, Karl (1944). The Great Transformation. Boston: Beacon Press. str. 87.
^ Onnekink, David; Rommelse, Gijs (2011). Ideology and Foreign Policy in Early Modern Europe (1650–1750). Ashgate Publishing. str. 257. ISBN 978-1-4094-1914-3. Arhivirano s originala, 19. 3. 2015. Pristupljeno 27. 6. 2015.
^ Quoted in Clark, George (1961). The Seventeenth Century. New York: Oxford University Press. str. 24.
^ Om Prakash, "Empire, Mughal", History of World Trade Since 1450, edited by John J. McCusker, vol. 1, Macmillan Reference USA, 2006, str. 237–240, World History in Context. Pristupljeno 3. 8. 2017
^ Ray, Indrajit (2011). Bengal Industries and the British Industrial Revolution (1757–1857). Routledge. str. 57, 90, 174. ISBN 978-1-136-82552-1. Arhivirano s originala, 29. 5. 2016. Pristupljeno 20. 6. 2019.
^ ^a ^b Banaji, Jairus (2007). "Islam, the Mediterranean and the rise of capitalism" (PDF). Journal Historical Materialism. 15: 47–74. doi:10.1163/156920607X171591. Arhivirano s originala (PDF), 29. 3. 2018. Pristupljeno 20. 4. 2018.
^ Economic system:: Market systems. Encyclopædia Britannica. 2006. Arhivirano s originala, 24. 5. 2009. Pristupljeno 4. 1. 2009.
^ Watt steam engine image located in the lobby of the Superior Technical School of Industrial Engineers of the UPM Šablon:Clarify (Madrid).
^ Hume, David (1752). Political Discourses. Edinburgh: A. Kincaid & A. Donaldson.
^ Burnham, Peter (1996). "Capitalism". u McLean, Iain; McMillan, Alistair (ured.). The Concise Oxford Dictionary of Politics. Oxford Quick Reference (3 izd.). Oxford: Oxford University Press (objavljeno 2009). ISBN 978-0-19-101827-5. Arhivirano s originala, 27. 7. 2020. Pristupljeno 14. 9. 2019. Industrial capitalism, which Marx dates from the last third of the eighteenth century, finally establishes the domination of the capitalist mode of production.
^ "Laissez-faire". Arhivirano s originala, 2. 12. 2008.
^ Burnham, Peter (1996). "Capitalism". u McLean, Iain; McMillan, Alistair (ured.). The Concise Oxford Dictionary of Politics. Oxford Quick Reference (3 izd.). Oxford: Oxford University Press (objavljeno 2009). ISBN 978-0-19-101827-5. Arhivirano s originala, 27. 7. 2020. Pristupljeno 14. 9. 2019. For most analysts, mid- to late-nineteenth century Britain is seen as the apotheosis of the laissez-faire phase of capitalism. This phase took off in Britain in the 1840s with the repeal of the Corn Laws, and the Navigation Acts, and the passing of the Banking Act.

Bibliografija

Bacher, Christian (2007). Capitalism, Ethics and the Paradoxon of Self-Exploitation. Munich: GRIN Verlag. str. 2. ISBN 978-3-638-63658-2. Arhivirano s originala, 1. 11. 2015. Pristupljeno 27. 6. 2015.
Boldizzoni, Francesco (2020). Foretelling the End of Capitalism: Intellectual Misadventures since Karl Marx. Cambridge, MA: Harvard University Press. ISBN 978-0-674-91932-7.
Carsel, Wilfred (1940). "The Slaveholders' Indictment of Northern Wage Slavery". Journal of Southern History. 6 (4): 504–20. doi:10.2307/2192167. JSTOR 2192167.
Deakin, Simon; Wilkinson, Frank (2005). The Law of the Labour Market: Industrialization, Employment, and Legal Evolution. Oxford: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-815281-1.
De George, Richard T. (1986). Business Ethics. New York: Macmillan. str. 104. ISBN 978-0-02-328010-8.
Elkins, Caroline (2005). Britain's Gulag: The Brutal End of Empire in Kenya. London: Jonathan Cape. ISBN 978-0-224-07363-9.
Fitzhugh, George (1857). Cannibals All! or, Slaves Without Masters. Richmond, VA: A. Morris. ISBN 978-1-4290-1643-8. Arhivirano s originala, 18. 10. 2015. Pristupljeno 27. 6. 2015.
Fulcher, James (2004). Capitalism A Very Short Introduction. Oxford: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-280218-7.
Graeber, David (2004). Fragments of an Anarchist Anthropology. Prickly Paradigm Press. ISBN 978-0-9728196-4-0.
Graeber, David (2007). Possibilities: Essays on Hierarchy, Rebellion and Desire. AK Press. ISBN 978-1-904859-66-6.
Hallgrimsdottir, Helga Kristin; Benoit, Cecilia (2007). "From Wage Slaves to Wage Workers: Cultural Opportunity Structures and the Evolution of the Wage Demands of the Knights of Labor and the American Federation of Labor, 1880–1900". Social Forces. 85 (3): 1393–411. doi:10.1353/sof.2007.0037. JSTOR 4494978. S2CID 154551793.
James, Paul; Gills, Barry (2007). Globalization and Economy, Vol. 1: Global Markets and Capitalism. London: SAGE Publications. Arhivirano s originala, 23. 9. 2020. Pristupljeno 17. 5. 2014.
Krahn, Harvey J., and Graham S. Lowe (1993). Work, Industry, and Canadian Society. Second ed. Scarborough, Ont.: Nelson Canada. xii, 430 p. ISBN 0-17-603540-0
Lash, Scott; Urry, John (2000). "Capitalism". u Abercrombie, Nicholas; Hill, Stephen; Turner, Bryan S (ured.). The Penguin Dictionary of Sociology (4th izd.). London: Penguin Books. str. 36–40. ISBN 978-0-14-051380-6.
McCraw, Thomas K. (august 2011). "The Current Crisis and the Essence of Capitalism". The Montreal Review. ISSN 0707-9656. Arhivirano s originala, 8. 9. 2011. Pristupljeno 14. 8. 2011.
Nelson, John O. (1995). "That a Worker's Labour Cannot Be a Commodity". Philosophy. 70 (272): 157–65. doi:10.1017/s0031819100065359. JSTOR 3751199. S2CID 171054136.
Obrinsky, Mark (1983). Profit Theory and Capitalism. Philadelphia: University of Pennsylvania Press. str. 1. ISBN 978-0-8122-7863-7.
Olusoga, David; Erichsen, Casper W. (2010). The Kaiser's Holocaust: Germany's Forgotten Genocide. London: Faber and Faber. ISBN 978-0-571-23141-6.
Marx, Karl (1847). Wage Labour and Capital. Arhivirano s originala, 6. 9. 2019. Pristupljeno 25. 3. 2015.
Marx, Karl (1990) [1867]. Capital, Volume I. London: Penguin Classics. ISBN 978-0-14-044568-8.
Roediger, David (2007a) [1991]. The Wages of Whiteness: Race and the Making of the American Working Class (revised and expanded izd.). London & New York: Verso. ISBN 978-1-84467-145-8.
Roediger, David (2007b). "An Outmoded Approach to Labour and Slavery". Labour/Le Travail. 60: 245–50. JSTOR 25149808.
Steinfeld, Robert (2009). "Coercion/Consent in Labor" (PDF). COMPAS Working Paper No. 66. Oxford: University of Oxford. Arhivirano s originala (PDF), 1. 3. 2014. Pristupljeno 3. 3. 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
Wolf, Eric R. (1982). Europe and the People Without History. Berkeley: University of California Press. ISBN 978-0-520-04459-3.
Wood, Ellen Meiksins (2002). The Origin of Capitalism: A Longer View. London: Verso. ISBN 978-1-85984-392-5. Arhivirano s originala, 28. 11. 2015. Pristupljeno 27. 6. 2015.
Young, John (1997). Peasant Revolution in Ethiopia: The Tigray People's Liberation Front, 1975–1991. Cambridge: Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-02606-2.

Dodatna literatura

Alperovitz, Gar (2011). America Beyond Capitalism: Reclaiming Our Wealth, Our Liberty, and Our Democracy, 2nd Edition. Democracy Collaborative Press. ISBN 0-9847857-0-1.
Altvater, Elmar; Crist, Eileen; Haraway, Donna; Hartley, Daniel; Parenti, Christian; McBrien, Justin; Moore, Jason (2016). Anthropocene or Capitalocene? Nature, History, and the Crisis of Capitalism. PM Press. ISBN 978-1-62963-148-6.
Ascher, Ivan. Portfolio Society: On the Capitalist Mode of Prediction. Zone Books, 2016. ISBN 978-1935408741
Baptist, Edward E. The Half Has Never Been Told: Slavery and the Making of American Capitalism. New York, Basic Books, 2014. ISBN 0-465-00296-X.
Barbrook, Richard (2006). The Class of the New (paperback izd.). London: OpenMute. ISBN 978-0-9550664-7-4. Arhivirano s originala, 1. 8. 2018. Pristupljeno 11. 6. 2019.
Block, Fred; Somers, Margaret R. (2014). The Power of Market Fundamentalism: Karl Polyani's Critique. Cambridge, MA: Harvard University Press. ISBN 978-0-674-05071-6.
Boldizzoni, Francesco (2020). Foretelling the End of Capitalism: Intellectual Misadventures since Karl Marx. Harvard University Press. ISBN 978-0-674-91932-7.
Braudel, Fernand. Civilization and Capitalism.
Callinicos, Alex. "Wage Labour and State Capitalism – A reply to Peter Binns and Mike Haynes", International Socialism, second series, 12, Spring 1979.
Case, Anne; Deaton, Angus (2020). Deaths of Despair and the Future of Capitalism. Princeton University Press. ISBN 978-0-691-19078-5. Arhivirano s originala, 7. 3. 2020. Pristupljeno 6. 3. 2020.
Farl, Erich. "The Genealogy of State Capitalism". In: International London, vol. 2, no. 1, 1973.
Fisher, Mark (2009). Capitalist Realism: Is There No Alternative?. John Hunt Publishing. ISBN 978-1846943171.
Gough, Ian. State Expenditure in Advanced Capitalism Arhivirano 7. 2. 2012. na Wayback Machine New Left Review.
Habermas, J. [1973] Legitimation Crisis (eng. translation by T. McCarthy). Boston, Beacon. From Google books Arhivirano 20. 11. 2015. na Wayback Machine; excerpt.
Harvey, David (2014). Seventeen Contradictions and the End of Capitalism. Oxford University Press. ISBN 978-0-19-936026-0.
Hyman, Louis and Edward E. Baptist (2014). American Capitalism: A Reader. Simon & Schuster. ISBN 978-1-4767-8431-1.
James, Paul; Patomäki, Heikki (2007). Globalization and Economy, Vol. 2: Global Finance and the New Global Economy. London: SAGE Publications. Arhivirano s originala, 23. 9. 2020. Pristupljeno 28. 1. 2018.
James, Paul; Palen, Ronen (2007). Globalization and Economy, Vol. 3: Global Economic Regimes and Institutions. London: SAGE Publications. Arhivirano s originala, 23. 9. 2020. Pristupljeno 28. 1. 2018.
James, Paul; O'Brien, Robert (2007). Globalization and Economy, Vol. 4: Globalizing Labour. London: SAGE Publications. Arhivirano s originala, 23. 9. 2020. Pristupljeno 28. 1. 2018.
Jameson, Fredric (1991). Postmodernism, or, the Cultural Logic of Late Capitalism.
Kotler, Philip (2015). Confronting Capitalism: Real Solutions for a Troubled Economic System. AMACOM. ISBN 978-0814436455
Mandel, Ernest (1999). Late Capitalism. ISBN 978-1859842027
Mander, Jerry (2012). The Capitalism Papers: Fatal Flaws of an Obsolete System. Counterpoint. ISBN 978-1-61902-158-7.
Marcel van der Linden, Western Marxism and the Soviet Union. New York, Brill Publishers, 2007.
Mayfield, Anthony. "Economics", in his On the Brink: Resource Depletion, Debt Collapse, and Super-technology ([Vancouver, B.C., Canada]: On the Brink Publishing, 2013), pp. 50–104.
Musacchio, Aldo; Lazzarini, Sergio G. (2014). Reinventing State Capitalism: Leviathan in Business, Brazil and Beyond. Cambridge, MA: Harvard University Press. ISBN 978-0-674-72968-1.
Newitz, Annalee (2006). Pretend We′re Dead: Capitalist Monsters in American Pop Culture. Durham, NC: Duke University Press. ISBN 978-0-8223-3745-4. Arhivirano s originala, 26. 10. 2016. Pristupljeno 26. 10. 2016.
Nitzan, Jonathan; Bichler, Shimshon (2009). Capital as Power: A Study of Order and Creorder. Routledge. ISBN 978-0415496803.
Panitch, Leo, and Sam Gindin (2012). The Making of Global Capitalism: the Political Economy of American Empire. London, Verso. ISBN 978-1-84467-742-9.
Piketty, Thomas (2014). Capital in the Twenty-First Century. Cambridge, MA: Belknap Press. ISBN 978-0-674-43000-6.
Piketty, Thomas (2020). Capital and Ideology. Cambridge, MA: Belknap Press. ISBN 978-0-674-98082-2.
Polanyi, Karl (2001). The Great Transformation: The Political and Economic Origins of Our Time. Beacon Press; 2nd ed. ISBN 0-8070-5643-X
Reisman, George (1998). Capitalism: A complete understanding of the nature and value of human economic life. Jameson Books. ISBN 978-0-915463-73-2.
Richards, Jay W. (2009). Money, Greed, and God: Why Capitalism is the Solution and Not the Problem. New York: HarperOne. ISBN 978-0-06-137561-3
Roberts, Paul Craig (2013). The Failure of Laissez-faire Capitalism: towards a New Economics for a Full World. Atlanta, Ga.: Clarity Press. ISBN 978-0-9860362-5-5
Robinson, William I. Global Capitalism and the Crisis of Humanity. Cambridge University Press, 2014. ISBN 1-107-69111-7
Schram, Sanford F. (2015). The Return of Ordinary Capitalism: Neoliberalism, Precarity, Occupy. Oxford University Press. ISBN 978-0-19-025302-8. Arhivirano s originala, 23. 9. 2020. Pristupljeno 12. 2. 2017.
Hoevet, Ocean. "Capital as a Social Relation" (New Palgrave article)
Sombart, Werner (1916) Der moderne Kapitalismus. Historisch-systematische Darstellung des gesamteuropäischen Wirtschaftslebens von seinen Anfängen bis zur Gegenwart. Final edn. 1916, repr. 1969, paperback edn. (3 vols. in 6): 1987 Munich: dtv. (Also in Spanish; no English translation yet.)
Tarnoff, Ben, "Better, Faster, Stronger" (review of John Tinnell, The Philosopher of Palo Alto: Mark Weisner, Xerox PARC, and the Original Internet of Things, University of Chicago Press, 347 pp.; and Malcolm Harris, Palo Alto: A History of California, Capitalism, and the World, Little, Brown, 708 pp.), The New York Review of Books, vol. LXX, no. 14 (21 September 2023), pp. 38–40. "[Palo Alto is] a place where the [United States'] contradictions are sharpened to their finest points, above all the defining and enduring contradictions between democratic principle and antidemocratic practice. There is nothing as American as celebrating equality while subverting it. Or as Californian." (p. 40.)
Wallerstein, Immanuel (1983). Historical Capitalism. Verso Books. ISBN 978-0-86091-761-8.
Wolff, Richard D. (2012). Democracy at Work: A Cure for Capitalism. Haymarket Books. ISBN 978-1-60846-247-6.
Wood, Ellen Meiksins (2002). The Origin of Capitalism: A Longer View. Verso. ISBN 978-1-85984-392-5.

Također pogledajte

Vanjski linkovi

Logo Wikicitata

Wikicitati imaju citate vezane za: Kapitalizam

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Kapitalizam

Kapitalizam Arhivirano 23. 1. 2018. na Wayback Machine na Harvard University Press (en)

[1] Zimbalist, Andrew; Sherman, Howard J.; Brown, Stuart (oktobar 1988). Comparing Economic Systems: A Political-Economic Approach. Harcourt College Publishing. str. 6–7. ISBN 978-0-15-512403-5. Pure capitalism is defined as a system wherein all of the means of production (physical capital) are privately owned and run by the capitalist class for a profit, while most other people are workers who work for a salary or wage (and who do not own the capital or the product).

[2] Rosser, Mariana V.; Rosser, J Barkley (23. 7. 2003). Comparative Economics in a Transforming World Economy. MIT Press. str. 7. ISBN 978-0-262-18234-8. In capitalist economies, land and produced means of production (the capital stock) are owned by private individuals or groups of private individuals organized as firms.

[3] Jenks, Chris. Core Sociological Dichotomies. London; Thousand Oaks, CA; Kapitalizam, kao način proizvodnje, je ekonomski sistem proizvodnje i razmjene koji je usmjeren na proizvodnju i prodaju robe unutar profitnog tržišta, gdje se proizvodnja robe sastoji od korištenja formalno slobodnog rada radnika u zamjenu za plaću za stvaranje robe u kojoj proizvođač izvlači višak vrijednosti iz rada radnika u smislu razlike između plaće isplaćene radniku i vrijednosti robe koju je on proizveo da ostvari taj profit.: SAGE Publishing.

[4] Gilpin, Robert (5. 6. 2018). The Challenge of Global Capitalism : The World Economy in the 21st Century. ISBN 978-0-691-18647-4. OCLC 1076397003.

[5] Heilbroner, Robert L. "Capitalism" Error in Webarchive template: Empty url.. Steven N. Durlauf and Lawrence E. Blume, eds. The New Palgrave Dictionary of Economics. 2nd ed. (Palgrave Macmillan, 2008) doi:10.1057/9780230226203.0198.

[6] Hyman, Louis; Baptist, Edward E. (2014). American Capitalism: A Reader. Simon & Schuster. ISBN 978-1-4767-8431-1. Arhivirano s originala, 22. 5. 2015.

[7] Gregory, Paul; Stuart, Robert (2013). The Global Economy and its Economic Systems. South-Western College Publishing. str. 41. ISBN 978-1-285-05535-0. Kapitalizam karakteriše privatno vlasništvo nad faktorima proizvodnje. Donošenje odluka je decentralizovano i zavisi od vlasnika faktora proizvodnje. Njihovo donošenje odluka koordinira tržište koje pruža potrebne informacije. Za motivaciju učesnika koriste se materijalni poticaji.

[gregorystuart-8] Gregory, Paul; Stuart, Robert (28. 2. 2013). The Global Economy and its Economic Systems. South-Western College Publishing. str. 107. ISBN 978-1-285-05535-0. Real-world capitalist systems are mixed, some having higher shares of public ownership than others. The mix changes when privatization or nationalization occurs. Privatization is when property that had been state-owned is transferred to private owners. Nationalization occurs when privately owned property becomes publicly owned.

[Modern_Economics_1986,_str._54-9] Macmillan Dictionary of Modern Economics (3rd izd.). 1986. str. 54.

[10] Bronk, Richard (Summer 2000). "Which model of capitalism?". OECD Observer. Vol. 1999 no. 221–22. OECD. str. 12–15. Arhivirano s originala, 6. 4. 2018. Pristupljeno 6. 4. 2018.

[Stilwell-11] Stilwell, Frank (2002). Political Economy: the Contest of Economic Ideas (1st izd.). Melbourne, Australia: Oxford University Press.

[joff-12] Joff, Michael (2011). "The root cause of economic growth under capitalism". Cambridge Journal of Economics. 35 (5): 873–896. doi:10.1093/cje/beq054. The tendency for capitalist economies to grow is one of their most characteristic properties.

[13] "Cradle of capitalism". The Economist. 16. 4. 2009. Arhivirano s originala, 18. 1. 2018. Pristupljeno 9. 3. 2015.

[WarburtonDavid-14] Warburton, David (2003). Macroeconomics from the beginning: The General Theory, Ancient Markets, and the Rate of Interest. Paris: Recherches et Publications. str. 49.

[Koehler,_Benedikt-15] Koehler, Benedikt (2014). Early Islam and the Birth of Capitalism. Lexington Books. str. 2. In Baghdad, by the early tenth century a fully-fledged banking sector had come into being...

[16] Brenner, Robert (1. 1. 1982). "The Agrarian Roots of European Capitalism". Past & Present. 97 (97): 16–113. doi:10.1093/past/97.1.16. JSTOR 650630.

[17] "The Agrarian Origins of Capitalism". juli 1998. Arhivirano s originala, 11. 12. 2019. Pristupljeno 17. 12. 2012.

[GSGB-18] An Introduction to Marxist Economic Theory. Resistance Books. 1. 1. 2002. ISBN 978-1-876646-30-1. Arhivirano s originala, 11. 12. 2016. Pristupljeno 27. 8. 2016 – preko Google Books.

[Burnham-19] Burnham, Peter (2003). Capitalism: The Concise Oxford Dictionary of Politics. Oxford University Press.

[Scott-20] Scott, John (2005). Industrialism: A Dictionary of Sociology. Oxford University Press.

[Encyclopædia_Britannica_2006-21] Encyclopædia Britannica (2006)

[22] Polanyi, Karl (1944). The Great Transformation. Boston: Beacon Press. str. 87.

[23] Onnekink, David; Rommelse, Gijs (2011). Ideology and Foreign Policy in Early Modern Europe (1650–1750). Ashgate Publishing. str. 257. ISBN 978-1-4094-1914-3. Arhivirano s originala, 19. 3. 2015. Pristupljeno 27. 6. 2015.

[24] Quoted in Clark, George (1961). The Seventeenth Century. New York: Oxford University Press. str. 24.

[Prakash-25] Om Prakash, "Empire, Mughal", History of World Trade Since 1450, edited by John J. McCusker, vol. 1, Macmillan Reference USA, 2006, str. 237–240, World History in Context. Pristupljeno 3. 8. 2017

[ray-26] Ray, Indrajit (2011). Bengal Industries and the British Industrial Revolution (1757–1857). Routledge. str. 57, 90, 174. ISBN 978-1-136-82552-1. Arhivirano s originala, 29. 5. 2016. Pristupljeno 20. 6. 2019.

[Banaji-27] Banaji, Jairus (2007). "Islam, the Mediterranean and the rise of capitalism" (PDF). Journal Historical Materialism. 15: 47–74. doi:10.1163/156920607X171591. Arhivirano s originala (PDF), 29. 3. 2018. Pristupljeno 20. 4. 2018.

[britannica2-28] Economic system:: Market systems. Encyclopædia Britannica. 2006. Arhivirano s originala, 24. 5. 2009. Pristupljeno 4. 1. 2009.

[29] Watt steam engine image located in the lobby of the Superior Technical School of Industrial Engineers of the UPM Šablon:Clarify (Madrid).

[30] Hume, David (1752). Political Discourses. Edinburgh: A. Kincaid & A. Donaldson.

[31] Burnham, Peter (1996). "Capitalism". u McLean, Iain; McMillan, Alistair (ured.). The Concise Oxford Dictionary of Politics. Oxford Quick Reference (3 izd.). Oxford: Oxford University Press (objavljeno 2009). ISBN 978-0-19-101827-5. Arhivirano s originala, 27. 7. 2020. Pristupljeno 14. 9. 2019. Industrial capitalism, which Marx dates from the last third of the eighteenth century, finally establishes the domination of the capitalist mode of production.

[laissezf-32] "Laissez-faire". Arhivirano s originala, 2. 12. 2008.

[33] Burnham, Peter (1996). "Capitalism". u McLean, Iain; McMillan, Alistair (ured.). The Concise Oxford Dictionary of Politics. Oxford Quick Reference (3 izd.). Oxford: Oxford University Press (objavljeno 2009). ISBN 978-0-19-101827-5. Arhivirano s originala, 27. 7. 2020. Pristupljeno 14. 9. 2019. For most analysts, mid- to late-nineteenth century Britain is seen as the apotheosis of the laissez-faire phase of capitalism. This phase took off in Britain in the 1840s with the repeal of the Corn Laws, and the Navigation Acts, and the passing of the Banking Act.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

[14]

[15]

[16]

[17]

[18]

[19]

[20]

[21]

[22]

[23]

[24]

[25]

[26]

[27]

[28]

[29]

[30]

[31]

[32]

[33]

p r u Hladni rat
Primarni sudionici: NATO Varšavski pakt Pokret nesvrstanih
1940-e	Konferencija u Jalti Potsdamska konferencija Afera Guzenko Iranska kriza 1946. Kineski građanski rat Grčki građanski rat Marshallov plan Komunističko preuzimanje vlasti u Čehoslovačkoj Raskid Tito-Staljin Berlinska blokada Morgenthauov plan Članak X Bliskoistočni sukob
1950-e	Korejski rat Prvi indokineski rat Operacija Ajax Operacija PBSUCCESS Istočnonjemački ustanak 1953. Prva tajvanska kriza Protesti u Poznańu 1956. Mađarska revolucija 1956. Sueska kriza Kriza Sputnika Druga tajvanska kriza Kubanska revolucija Brijunska izjava
1960-e	Kongoanska kriza Sovjetsko-kineski sukob U-2 kriza 1960. Invazija zaljeva svinja Kubanska raketna kriza Berlinski zid (izgradnja) Vijetnamski rat Operacija Power Pack Južnoafrički granični rat Svrgavanje Sukarna Bangkokška deklaracija Kambodžanski građanski rat Grčka vojna hunta 1967. - 1974. Praško proljeće Sovjetsko-kineski granični sukob Šestodnevni rat
1970-e	Detant NPT Ping-pong diplomacija Berlinski dogovor Nixonova posjeta Kini 1972. Čileanski državni udar 1973. Jomkipurski rat Angolski građanski rat Građanski rat u Mozambiku Ogadenski rat Kinesko-vijetnamski rat Iranska revolucija Sporazum iz Camp Davida SALT I SALT II Nikaragvanska revolucija Egipatsko-izraelski mirovni sporazum Šangajski Communiqué
1980-e	Sovjetsko-afganistanski rat Solidarnost Srednjoamerička kriza Able Archer 83 Baršunasta revolucija Strateško obrambena inicijativa Operacija Urgent Fury Berlinski zid (rušenje) Revolucije 1989. Rumunska revolucija 1989. Raspjevana revolucija Poljska revolucija Operacija El Dorado Canyon KAL 007
1990-e	Raspad SSSR-a Raspad SFRJ
Posebni članci	Željezna zavjesa Brickerov amandman Treći svjetski rat Crvena pošast Makartizam Sovjetska špijunaža u SAD-u Ostpolitik Glasnost Perestrojka Operacija Kondor Operacija Gladio Sandinisti Utrka u naoružanju Utrka u nukleranom naoružanju Svemirska utrka
Institucije	KGB CIA Europska ekonomska zajednica COMECON Stasi
Ideologije	Komunizam Kapitalizam Staljinizam Maoizam Titoizam Naserizam
Doktrine	Brežnjevljeva doktrina Trumanova doktrina Ulbrichtova doktrina Carterova doktrina Kennedyeva doktrina Eisenhowerova doktrina Nixonova doktrina Johnosonva doktrina Reaganova doktrina Beginova doktrina
SAD	Franklin D. Roosevelt Harry S. Truman Dwight D. Eisenhower John F. Kennedy Lyndon B. Johnson Richard Nixon Gerald Ford Jimmy Carter Ronald Reagan George H. W. Bush
SSSR	Josif Staljin Georgij Maljenkov Nikita Hruščov Leonid Brežnjev Jurij Andropov Konstantin Černjenko Mihail Gorbačov
Azija	Mao Zedong Zhou Enlai Deng Xiaoping Chiang Kai-shek Kim Il-sung Kim Jong-il Syngman Rhee Hồ Chí Minh Võ Nguyên Giáp Pol Pot Sukarno Suharto Jawaharlal Nehru Indira Gandhi Muhamed Reza Pahlavi Ruholah Homeini Sadam Husein Hafez al-Assad Hussein I. Yasser Arafat Yitzhak Rabin Menahem Begin David Ben-Gurion Golda Meir Chaim Weizmann
Afrika	Gamal Abdel Nasser Anwar El-Sadat Hosni Mubarak Idi Amin Dada Mobutu Sese Seko Haile Selassie Muammar El-Gaddafi Nnamdi Azikiwe Kwame Nkrumah Kenneth Kaunda Julius Nyerere Ahmed Sékou Touré Agostinho Neto Jomo Kenyatta Robert Mugabe
Evropa	Winston Churchill Clement Attlee Anthony Eden Margaret Thatcher Charles de Gaulle Georges Pompidou Valéry Giscard d'Estaing François Mitterrand Josip Broz Tito Konrad Adenauer Willy Brandt Helmut Kohl Walter Ulbricht Erich Honecker Todor Živkov Imre Nagy József Mindszenty János Kádár Mátyás Rákosi Miklós Németh Nicolae Ceaușescu Aleksandar Dubček Václav Havel Ivan XXIII. Ivan Pavao II. Francisco Franco António de Oliveira Salazar Olof Palme Enver Hoxha Lech Wałęsa Bolesław Bierut Władysław Gomułka Wojciech Jaruzelski
Latinska Amerika	Fidel Castro Fulgencio Batista Che Guevara Salvador Allende Augusto Pinochet Daniel Ortega Omar Torrijos