Autobiografija
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
| Književnost |
|---|
 |
| Glavni oblici |
| Žanrovi |
| Mediji |
| Tehnike |
| Historija i spiskovi |
| Rasprava |
Autobiografija je oblik biografije, koji se piše u prvom licu jer osoba piše o samom sebi. Naravno kako mnogi koji danas "pišu" autobiografije nemaju književnog dara, često su na projektima autobiografija angažirani i drugi ljudi, ali forma se ne mijenja bilo da na knjizi radi jedan čovjek ili njih više. Riječ autobiografija potiče od grčkog: auton "sebe", bios "život" i graphein "pisati".
Pojam se prvi put pojavio u kasnom 18. vijeku, ali sama forma je dosta starija. U historiji se ovaj oblik pojavio s Ispovijestima sv. Aurelija Augustina, koji je kasnije slijedio i Jean-Jacques Russeau.
Biografije većinom sadrže dosta dokumenata i različitih stajališta o događajima dok autobiografije mogu biti bazirane samo na sjećanjima autora. U antičko doba ova forma se nazivala apologia koja je za cilj imala više pružiti opravdanje svojih postupaka nego samu introspekciju. John Henry Newmanova autobiografija ja Apologia pro vita sua. Vjerovatno najslavnija njemačka autobiografija je Geteova Dichtung und Wahrheit.
Poseban oblik autobiografije su memoari, gdje naglasak nije na faktografiji, nego na uspomenama, osjećajima, sjećanjima.
Mark Twain je najvjerovatnije prva slavna osoba koja je uključila fotografiju u svoju autobiografiju.