Cavtat

Ovu kutiju treba zamijeniti infokutijom "Infokutija_naselje". (Primjeri upotrebe šablona)

Cavtat je gradić u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i administrativno sjedište općine Konavle.

Cavtat je smješten na zapadnim obalama Konavala, 19 km jugoistočno od Dubrovnika, podno Jadranske turističke ceste.

Naziv Cavtat je kroatizirani oblik nastao od naziva Civitas vetus, kako su njegovi bjegunci u Dubrovniku nazivali svoje matično naselje Epidaurum.

Na mjestu današnjeg Cavtata nalazila se Grčka kolonija Epidaurum koja 228. godine p.n.e. dolazi pod vlast Rimljana koji tu osnivaju svoju koloniju Epidaurus. Ondašnji stanovnici Cavtata napuštaju mjesto povlačeći se pred najezdom Slavena 614. godine i podno padina brda Srđ osnivaju naselje latinskog naziva Ragusa, današnji Dubrovnik.

Slavenski Cavtat je nakon toga pripao Travunji, a 1426. godine, od vojvode Radosava Pavlovića ga otkupljuje Dubrovačka Republika, te tada Cavtat postaje drugi centar Republike i ima važnu ulogu u društvenom životu.

Privreda Cavtata se gotovo u cijelini zasniva na turizmu i ugostiteljstvu, te u nešto manjoj mjeri ribarstvu. U Cavtatu danas postoji pet hotela od koji je najpoznatiji hotel Croatia sa pet zvjezdica, te brojni restorani, caffe barovi, suvenirinice, luka za prihvat manjih i većih jahti i izletničkih brodica.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u Cavtatu živi 2.015 stanovnika, uglavnom Hrvata katoličke vjeroispovjesti.

U toploj atmosferi urbane cjeline stare jezgre Cavtata, ističe se kuća Vlaha Bukovca, muzej ambijetalnog gradskog prostora, atelje i galerija umjetnina najznačajnijeg hrvatskog slikara akademskog realizma. Mauzolej porodice Račić, na groblju Sv. Roka u Cavatu, remek je djelo poznatog kipara Ivana Meštrovića. Knežev dvor, uz samu cavtatsku rivu, palača je iz 16. vijeka, nekad sjedište dubrovačkog kneza, danas je galerija i zbirka umjetnina zaklade Baltazara Bogišića, pravnika i pisca iz 19. vijeka. Pinakoteka župne crkve Sv. Nikole, čuva vrijedno sakralno blago koje je prikupljano kroz vijekove.

U Cavtatu su sačuvani i spomenici iz rimskog vremena, između ostaloga ostaci pozorišta, kao i ostaci gradskih zidina, akvedukta, monumentalne jezgre - nimfeja i jedne veće gradske vile. Osim toga u Cavtatu postoje brojne stare palače i rezidencije pomoraca.

Cavtat je rodno mjesto znamenitog hrvatskog pravnika i znanstvenika Baltazara Bogišića, autora Općeg imovinskog zakonika za knjaževinu Crnu Goru.

U Cavtatu je 1855. godine rođen Vlaho Bukovac, jedan od najpoznatijih hrvatskih slikara. Poznatija su mu djela velike dekorativne kompozicije Dubravka i Gundulićev san.

Među poznatim osobama rođenim u Cavtatu, neizbježno je i ime hrvatskog političara Frana Supila, rođenog u Cavtatu 1870. godine, borca za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom.

Cavtat je uskom i zavojitom lokalnom cestom dugačkom 2 km, kod mjesta Zvekovica povezan sa Jadranskom turističkom cestom. U neposrednoj blizini Cavtata, 5 km istočno, nalazi se dubrovačka zračna luka.

Sa Dubrovnikom je povezan autobusnom linijom 10 prometnog poduzeća Libertas.

• Vaterpolski klub Cavtat

• Turistička zajednica
• Cavtat Info