Beč
Beč
Povijesne crtice i zanimljivosti
Povijest Beča, jedne od najvažnijih europskih metropola, duga je i zanimljiva.
Priča počinje s rimskim naseljem Vindobonom, osnovanim u 1. stoljeću prije Krista sa svrhom čuvanja rimske granice. Propašću Carstva u 5. stoljeću, stiže razdoblje brojnih sukoba, kada je Vindobona često prelazila u ruke sukobljenih strana.
Jačanjem obitelji Babenberg, Beč dobija na važnosti te sredinom 12. stoljeća postaje središte njihove markgrofovije Ostarrichi, iz koje će se kasnije razviti Austrija. U to vrijeme počinje razvoj vinarstva na tom području, a zanimljivo je da su se vinogradi u Beču zadržali sve do danas. Vinske konobe, tzv. heurigeri, danas su vrlo popularni među turistima, a najbolje mjesto za njihovo isprobavanje jest četvrt Grinzing.
Sredinu 14. stoljeća obilježilo je osnivanje Bečkog sveučilišta, jednog od dvadesetak najstarijih u Europi. Danas Beč ima više od deset sveučilišta, što državnih što privatnih, no 'matično sveučilište' i dalje je uvjerljivo najveće. Spomenimo i da se Sveučilištu u Beču pripisuje devet Nobelovih nagrada, pri čemu je njih čak sedam osvojeno u svega 22 godine - od 1914. do 1936. godine.
Turci u misiji osvajanja Beča
Prodor Turaka prema središnjoj Europi bio je velika opasnost za Beč i Habsburgovce te se pristupilo gradnji snažnih zidina. Prva opsada odvila se 1529., u vrijeme Sulejmana Veličanstvenog, a za Turke je prošla neuspješno. Beč je osim sebe zaštitio i cijelu zapadnu Europu, koja bi bila ugrožena od turskih osvajača.
Sljedećih stotinjak godina obilježilo je daljnje utvrđivanje obrambenih zidina, a glavni test uslijedio je 1683. godine kada je Beč bio poprište nove velike bitke s Turcima. Habsburška vojska teško se suprotstavljala, dok u pomoć nije stigla poljska vojska predvođena kraljem Janom Sobjeskim. Konačna pobjeda 'kršćanske koalicije' označila je kraj širenja Otomanskog carstva u srednjoj Europi.
Konačno oslobađanje od turske opasnosti, označilo je početak najdinamičnijeg razdoblja u bečkoj povijesti. Već nekoliko godina poslije bitke, počinju se otvarati prve kavane, za koje nitko nije ni slutio da će s vremenom postati prava bečka 'institucija'. Idućih dvjestotinjak godina izgrađena je i velika većina građevina zbog kojih se danas Beč smatra jednim od najljepših europskih gradova. Osobito je plodonosna bila druga polovica 19. stoljeća, kada je car Franjo Josip konačno odlučio srušiti obrambene zidine, već dulje vrijeme potpuno neučinkovite u obrani grada, i izgraditi slavnu Ringstraße.
Beč raste nevjerojatnom brzinom
Razvoj grada pratio je i nevjerojatan rast broja stanovnika. Još 1754. godine Beč je nastanjivalo oko 175.000 stanovnika, da bi njihov broj do 1910. godine premašio dva milijuna! Dakle, u nešto više od 150 godina broj stanovnika u Beču povećao se više od 11 puta! Početkom 20. stoljeća veći od Beča, po kriteriju broja stanovnika, bili su samo London, Pariz i Berlin.
Ovako velik grad bio je dostojan golemog carstva kojim je upravljao, no uskoro je uslijedio Prvi svjetski rat, nakon kojega Beč postaje glavni grad omalene Austrije. Vrijeme do Drugog svjetskog rata obilježavaju različite reforme usmjerene poboljšanju života građana, ali i unutarnji politički sukobi. Nakon velikih razaranja pretrpljenih tijekom najvećeg rata u povijesti, Beč je neko vrijeme bio podijeljen u interesne zone četiri sile - SAD-a, SSSR-a, UK-a i Francuske. Strane trupe u Beču zadržale su se do 1955. godine, kada Austrija konačno postaje slobodna zemlja i započinje povratak na mjesto jedne od najrazvijenijih europskih i svjetskih zemalja.
Suvremeni Beč
Drugu polovicu 20. stoljeća obilježio je nastavak razvoja grada. 1978. godine otvorena je prva linija podzemne željeznice, današnje kralježnice javnog prometa u Beču, inače poznatog kao grada s najboljim europskim sustavom javnog prijevoza.
Godinu kasnije u Beču je otvoreno i sjedište UN-a, jedno od tri u svijetu - druga dva nalaze se u New Yorku i Ženevi. Ta građevina 'kruna' je na obnovljenoj dunavskoj obali, na kojoj se radilo tijekom sedamdesetih. U to vrijeme započela je i gradnja umjetnog otoka na Dunavu - Donauinsela. Radovi su završeni 1988. godine i time je Beč dobio omiljenu rekreacijsku zonu - od sunčanja, preko kupanja do sportskih aktivnosti - na Otoku se doista ima što za raditi. Donauinsel dom je i Donauinselfestu, najvećem europskom besplatnom festivalu na otvorenom. Održava se krajem lipnja, a privuče oko tri milijuna posjetitelja.
Bečke znamenitosti
Najveći dio bečkih znamenitosti možete vidjeti oko Ringa. Počevši od zgrade Opere (Staatsoper), pa sve do Gradske vijećnice (Rathaus), koja neodoljivo podsjeća na istu u Bruxellesu. Trg ispred Vijećnice najpoznatiji je po tradicionalnom Božićnom sajmu, Christkindlmarktu, koji svake godine privuče nekoliko milijuna posjetitelja. Tamo se može uživati u odličnim delicijama, kolačima ili ručno ukrašenim kuglama za jelku, a još kad zasvira neka domaća pjesma, nema druge nego se vratiti natrag na štand po čašu kuhanog vina ili punča! :)
S druge strane ulice nalazi se Burgtheater, a nešto niže i zgrada Sveučilišta u Beču (Universität Wien). Dvije najupečatljivije građevine uz Ring jesu Parlament, iz čije se arhitekture vidi inspiracija starogrčkim hramovima, te carska palača Hofburg. Njezina su karakteristika brojna raskošna krila i dvorišta u kojima se skrivaju vrijedne povijesne zanimljivosti, od kojih su posjetiteljima najinteresantnije one vezane uz caricu Sisi, najpopularniju stanovnicu tih odaja.
Glavni gradski simbol predivna je gotička katedrala sv. Stjepana, čija povijest seže sve do 12. stoljeća. Ako volite poznate snježne kugle kao suvenir, mnoge od njih će imati upravo Stephansdom kao motiv koji ih krasi. Preko puta Katedrale nalazi se kontroverzna Haas Haus, koja je svojim modernim izgledom izazivala mnoge prijepore. Naime, zgrada je prilično visoka i zaklanja pogled na crkvu, koja se praktički vidi tek kad stignete pred nju. No, zgrada je ipak dobro uklopljena u okolinu, te je mnogi niti ne primjećuju.
Na pokrajnjem trgu, Stephansplatzu, nalaze se brojne kočije koje vas mogu odvesti do koje od ostalih gradskih crkava kao što su Votivkirche, Peterskirche ili Karlskirche, koja je sagrađena kao zavjet za zaštitu od kuge i čije su prepoznatljive ikone dva stupa uz prekrasnu baroknu kupolu.
Kao pravi carski grad, Beč ima i brojne dvorce, od kojih su najpoznatiji Belvedere sa svojim vrtovima, te Schönbrunn, koji je pod zaštitom UNESCO-a i gdje se nalazi Tiergarten, najstariji zoološki vrt na svijetu.
Museumsquartier, tj. Muzejska četvrt, naziv je najpoznatijeg kulturnog dijela grada, koji je ujedno i osma najveća muzejska četvrt na svijetu. Ako vam ni to nije dosta, onda znajte da se nedaleko nalaze i Muzej povijesti umjetnosti (Kunsthistorisches Museum, KHM), Prirodoslovni muzej (Naturhistorisches Museum, NHM) te Albertina. Umjetnost zaista krasi ovaj grad, kako ona suvremena koju simbolizira popularna Hundertwasserhaus, čije šarene boje i oblici kao da lebde, tako i one iz prošlosti, što se može vidjeti po brojnim spomenicima velikanima poput Mozarta, Beethovena, Schuberta ili Straussa.
Pročitajte više o bečkim znamenitostima.
Beč, grad gastronomije
Beč je i grad odlične kuhinje. Sigurno ste svi čuli za bečki šnicl (Wiener Schnitzel), kao i za Sacher tortu. No, jeste li znali kako je ona nastala? Početkom 19. stoljeća, gospodin Metternich, austrijski ministar vanjskih poslova, zatražio je od svoje posluge da priprave poseban desert za jedno važno primanje kako bi impresionirao goste. Kao za peh, te večeri mu se razbolio glavni kuhar i na njegovo je mjesto došao šesnaestogodišnji šegrt, Franz Sacher. Iako je svima ispočetka zapela knedla u grlu, kao rezultat je ispala... torta! Malo jaja, maslaca, čokolade, marmelade od marelica i preljev povrh svega učinilo je tu slasticu glavnim specijalitetom cijele Monarhije. Danas, u špici sezone, iz Hotela Sacher zna 'izaći' i više od tisuću torta dnevno! Treba istaknuti i slastičarnicu Demel, koja je ime dobila po nekad glavnome dvorskom slastičaru Monarhije i koja još jedina ima pravo koristiti ime Sacher. Jedina je razlika u tome što se u njihovoj torti marmelada od marelica nalazi odmah ispod čokoladnog preljeva, za razliku od originala, gdje je smještena u sredini torte.
Pročitajte više o bečkoj gastronomskoj ponudi.
Beč danas
E sad, hoćete li se uglavnom kulturno uzdizati ili ćete se malo i opustiti u glasovitim bečkim kavanama, prošetati po Prateru i Donauinselu, obaviti mali shopping u Mariahilferstraße i Kärntner Straße, ili otići u noćni provod oko Ringa i Gürtela, odluka je potpuno na vama! Grad u kojem se živi najbolje na svijetu, kako tvrde u konzultantskoj kući Mercer, sigurno vam ima štošta za ponuditi!
