IZVORNI ZNANSTVENI LANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 165 (001)

umarsk list Posebni broj (2011), 38-45

FENOTIPSKA STABILNOST I ADAPTABILNOST FAMILIJA OBINOG ORAHA (Juglans regia L.) U TESTOVIMA POTOMSTAVA
PHENOTYPIC STABILITY AND ADAPTABILITY OF FAMILIES OF COMMON WALNUT (Juglans regia L.) IN PROGENY TESTS
Tibor LITTVAY*

SAETAK: U ovom istraivanju analizirana su fenotipska i adaptabilna svojstva familija obinog oraha (Juglans regia L.) u testu potomstva polusrodnika na lokalitetu Zabrdica i Kozarevac I. Prvi test potomstva polusrodnika obinog oraha na lokalitetu Zabrdica osnovan je 1981. godine, a drugi 1983. godine na podruju Uprave uma podrunica Koprivnica, umarija Sokolovac i Klotar Podravski. Na povrinama od oko 3,5 ha, zasaeno je po pokusu 400 sadnica generativnog porijekla po blok-metodi u etiri ponavljanja. Prouavanje uzajamnog djelovanja nasljea i okoline temelji se na pretpostavkama da se sredina mora kontrolirati (uzgoj pod slinim uvjetima) i da fenotipovi moraju biti poznati, to je u ovim pokusima i uinjeno, posvjeujui pritom posebnu pozornost imbenicima okoline. U tako planiranim i provedenim pokusima, odnos genotipova i okoline, moe se prouavati kroz tzv. fenotipsku stabilnost. Analiza fenotipske stabilnosti familija obinog oraha na lokalitetima (stanitima) provedena je modelom regresijske analize, pri emu su fenotipske vrijednosti (prirast i masa ploda) odreene familije prikazane kao linearne funkcije okoline. Za nezavisnu varijablu odabrana je srednja vrijednost odgovarajueg fenotipskog obiljeja svih familija, tj. debljinski prirast, odnosno masa ploda srednjeg stabla na lokalitetu. Rezultati tih analiza navedeni su u tablicama 1. i 2. te prikazani na slikama 4. i 5. Na temelju adaptacijske sposobnosti i produkcijskog potencijala odreenog genotipa, moe se odrediti uporabna vrijednost za podizanje nasada. Genotipovi s dobrom adaptacijskom sposobnou i visokom produktivnou predstavljaju najbolje rjeenje uzgoja obinog oraha u nasadima. K l j u n e r i j e i : Obini orah, fenotipska stabilnost, adaptabilnost, test polusrodnika

UVOD Introduction
Smatra se da je obini orah (Juglans regia L.) podrijetlom iz predjela koji se proteu od Kavkaskih planina u Iranu na istok, preko Turkmenistana i Himalajskih planina do centralne Azije. Obini orah ili domai orah jo je poznat i pod imenom: perzijski, grki, karpatski, kraljevski (Royal). U Hrvatskoj uobiajeni naziv za orah (Juglans regia L.) je obini orah. Normativni hrvatski naziv za plod i drvo te vrste je orah. Osnovna karakteristika uzgoja obinog oraha u Hrvatskoj je ekstenzivan voarski nain. Biljke obinog oraha sade se kao pojedinana stabla ili u manjim grupama na individualnim privatnim seljakim ili vikendakim okunicama. B a l e n (1941) navodi da se jo u prvoj polovini dvadesetog stoljea voari, na prostorima Republike Hrvatske, nisu ozbiljno pozabavili uzgojem, oplemenjivanjem i irenjem tako gospodarski vane i vienamjenski pogodne vrste. Na alost takvo stanje je i u prvoj polovini dvadeset i prvog stoljea. Pretpostavlja se kako su sorte i varijeteti u Hrvatskoj mjeavina sorata i varijeteta iz susjednih drava, Maarske, Italije, Austrije, moda Francuske ili Bugarske ili nekih drugih zemalja, jer se pouzdano zna kako su poslije Prvog svjetskog rata unoene mnoge strane sorte (M r v a 1984).

Dr. sc. Tibor Littvay Hrvatski umarski institut, 10450 Jastrebarsko, Cvjetno naselje 41, Croatia, tiborl@sumins.hr

38

T. Littvay: FENOTIPSKA STABILNOST I ADAPTABILNOST FAMILIJA OBINOG ORAHA (Juglans regia L.) ...

umarsk list Posebni broj (2011), 38-45

Orah spada u red najznaajnijih drvenastih vrsta u svijetu. Njegova iroka primjena u ishrani, medicini, farmaciji te prehrambenoj, drvnoj i konoj industriji ine ga jednom od najcjenjenijih biljnih vrsta. Nijedna drvenasta vrsta ne daje toliko dragocjenih proizvoda kao obini orah. A u isto vrijeme niti jedna vrsta nije toliko zapostavljena u nas kao obini orah, iako ima mnogostruku uporabnu vrijednost i velike komparativne prednosti u uzgoju na cijelom prostoru Republike Hrvatske. Vrlo znaajan rezultat istraivanja ekonomske vrijednosti oraha dali su B a a s et al. (1976) i Va s i l j e -

v i (1983) da pilanski trupac postane furnir ve sa 70 80 godina i tri puta je skuplji od hrastovog furnira, koji te dimenzije furnirskog trupca postie sa 120 ili 140 godina. Istraivanje trita egzota pokazuju da je u nekim sluajevima ak skuplji i od mahagonija (B u r e s t i et al. 1997, Becquey 1997). Zbog male specifine teine orahovo drvo pripada vrstama plemenitih socijalnih listaa vrlo traenog u drvnoj industriji.

Rasprostranjenost obinog oraha u Hrvatskoj Widespred of Common Walnut in Croatia

Na podruju Republike Hrvatske obini orah je najvie rairen na breuljkastim terenima Hrvatskog zagorja, oko Poege, Koprivnice, Bjelovara, Daruvara, Kutine, Siska, Jastrebarskog, Ozlja, u istonoj Slavoniji oko Vukovara, Iloka i u Baranji, a u Dalmaciji oko Splita, Zadra i u Istri. Prvo istraivanje i snimka postojeeg stanja pridolaenju oraha u srednjoj Hrvatskoj obavljeno je u sklopu istraivake teme Uzgoj pitomog oraha u umama od 1966. do 1969. godine, a voditelj istraivanja bio je akademik Milan A n i , a poslije njega prof. dr. Ivo D e k a n i (A n i i D e k a n i 1968). Iz ovih opaanja davane su prve preporuke za uzgoj biljaka u umi i za proizvodnju plodova. Ideja je bila da se na podruje Hrvatske unesu najpovoljnije i najbolje sorte obinog oraha iz Bugarske radi osnivanja matinjaka i praenja uspijevanja kod nas. Ideja se praktino poela ostvarivati sedamdesetih godina prologa stoljea, pa se u sastavu tadanjega umskog gospodarstva Sisak, u umariji Dvor i rasadniku Volinja poelo s proizvodnjom bugarskih sorata, einovo i Drjanovo (M r v a 1995). Rad na selekciji obinog oraha zapoeo je 1976. godine, u Hrvatskom umarskom institutu (tada umarski institut, Jastrebarsko), a poetna cijepljenja obavljena su plemkama sa prvih 17 selekcioniranih stabala. Prvi matinjak, domaih klonova obinog oraha osnovan je od 27 klonova. Prva cijepljenja obavljena su u rasadniku Volinja. Generativna razmnoavanja poela su 1979. godine, a prvi testovi potomstava osnovani su 1980., 1981. i 1983. godine. Osnovni model oplemenjivanja obinog oraha osmislio je M r v a (1995) u Institutu. Tijekom svih tih godina osnivao se i arhiv klonova u Institutu M r v a (1994). Krajnji cilj poslije testiranja selekcioniranih klonova bit e ustanovljavanje hrvatske sorte oraha, i njihovo irenje kao vokarice, i kao vrlo vrijednog umskog drveta. Rasprostranjenost obinog oraha u Hrvatskoj vie je rezultat povoljnih klimatskih i pedolokih uvjeta nego organiziranog uzgoja ovjeka. Istraivanja u umarskom institutu (L i t t v a y 2001) pokazala su da Bugarske sorte ejnovo i Drjanovski ne odgovaraju po svojim fenolokim karakteristikama kontinentalnom podruju Hrvatske. Pojava izbojaka kod ovih, inae vrlo kvalitetnih i rairenih sorata i izvan Bugarske, pada krajem oujka, poetkom travnja. Tako rana pojava izbojaka vrlo je loa zbog pojave kasnih mrazeva i studeni u sredinjem dijelu Hrvatske. To uzrokuje unitavanje mukih i enskih gametofita, tako da iz lisnih postranih pupova tjeraju samo listovi. Pratila se cvatnja bugarskih selekcija i one ponu vegetaciju i do 18 dana prije nego domae selekcije. Od polovine prologa stoljea u Europi se intenzivno radi na selekciji i oplemenjivanju obinog oraha i kao vrste za tehniko drvo. Istraivanja su usmjerena za uporabu u umskom uzgoju na veim povrinama, ne kao monokultura nego u zajednici s pitomim kestenom, divljim vokaricama, i introdukcije u postojee umske povrine hrasta lunjaka, kitnjaka i crnog oraha B e r t s c h (1951), K l e m p (1990), S r v r i (1993), M a l v o l t i et al. (1998), M a r i n e l i et al. (1997), M a y e r i R a j k o v i (2008).

Proizvodnost i bioloko uzgojne znaajke obinog oraha Production and biological growing characteristics of Common Walnut
Obini orah (Juglans regia L.) je listopadna vrsta drveta, srednje visoko stablo do 20 m, a raste u mjeovitim listopadnim umama. Obini orah je heliofilna biljka i poznat je kao vrlo osjetljiva vrsta na hladnou tj. mrazeve, zato treba izbjegavati mjesta i podruja koja su oznaena kao mrazita M a n n i n g e r i F h r e r (1995). Podruje mora imati tijekom vegetacije temperaturu ne niu od 15,5 oC, a koliina oborina mora se kretati oko 600 mm K o r a i C e r o v i (1980).

39

T. Littvay: FENOTIPSKA STABILNOST I ADAPTABILNOST FAMILIJA OBINOG ORAHA (Juglans regia L.) ...

umarsk list Posebni broj (2011), 38-45

U mnogim zemljama Europe, u Italiji B o r d i n et al. (1997), B u r e s t i et al. (1997), M a r r i n e l l i et al. (1997), M a l v o l t i et al. (1998) u Francuskoj B e c q u e y (1997) u Njemakoj K l e m p (1990) u vicarskoj W i n t e r i G r t h , (1984) u Maarskoj S r v r i (1993), S z o d f r i d t i S z n y i , (1992) istrauju mogunosti selekcije obinog oraha u smjeru prilagodbe i uzgoja za potrebe umarstva tj. intenzivne proizvodnje trupaca. U vicarskoj H e r t e l (1994) pro-

vodi istraivanja s razliitim provenijencijama obinog oraha, crnog oraha i sivog oraha. Veliku primjenu obini orah nalazi i kod sprjeavanja erozija i klizita. Njegove uzgojne znaajke svrstavaju ga u red vrlo kvalitetnih i uspjenih imbenika za sprjeavanje erozija. Jako razgranat korijenov sustav i duboka ila sranica te gusta kronja, sprjeavaju odrone i ispiranja tla. U mnogim zemljama orah se koristi kao vrsta za erodirane prostore K o r a et al. (1998).

MATERIJAL I METODE RADA Materials and Methods

Prvi testovi potomstva polusrodnika obinog oraha osnovani su 1981. i 1983. godine na podruju Uprave uma Koprivnica (Slika 1.), umarije Sokolovac, predio Zabrdica, (Slika 2.) i Klotar Podravski predio Kozare-

Slika 1. Zemljopisni poloaj testova potomstava Figure 1 Geographical position of progeny tests

Slika 2. Test potomstva obinog oraha u Zabrdici Figure 2 Progeny test of Common Walnut in Zabrdica

vac I, (Slika 3.). Na povrini od po 3,5 ha sa 400 sadnica, generativnog porijekla, po blok-metodi u etiri ponavljanja. Sadnice potjeu od 18 potomstava domaih selekcija, s razmakom sadnje 8 x 8 m, starost sadnica 1 + 1 godina M r v a (1984) i M r v a i L i t t v a y (1988). Obini orah je vrsta koja ima velike zahtjeve na tlo, klimatske prilike, osjetljiv je na mrazeve, to u znatnoj mjeri ograniava njegovo unoenje na ira podruja. Ova spoznaja daje nam dilemu u kojem smjeru voditi selekci-

40

T. Littvay: FENOTIPSKA STABILNOST I ADAPTABILNOST FAMILIJA OBINOG ORAHA (Juglans regia L.) ...

umarsk list Posebni broj (2011), 38-45

ju. Da li usmjeriti i dati prednost selekciji na prirast i kvalitetu drveta, ili pak usmjeriti selekciju iskljuivo na kvalitetu ploda. Ta dva razliita pristupa selekciji nose sa sobom i drukiji pristup uzgoju takvih sadnica obinog oraha. Tlo je na ovim lokacijama pedoloki ispitano s obzirom na fizikalnokemijska i biljno-hranidbena svojstva. Na temelju provedenih analiza izvreni su agrotehniki zahvati, kao to su: duboko oranje, gnojidba stajskim i mineralnim (NPK) gnojivom, te iskopavanje jama 1 x 0,8 m.
Slika 3. Test potomstva obinog oraha u Kozarevcu I Figure 3 Progeny test of common walnut in Kozarevac I

REZULTATI S RASPRAVOM Results and discussion Fenotipska stabilnost i adaptabilnost familija obinog oraha Phenotypic stability and adaptability of families of Common Walnut
Prouavanje uzajamnog djelovanja nasljea i okoline temelji se na pretpostavkama da se sredina mora kontrolirati (uzgoj pod slinim uvjetima) i da fenotipovi moraju biti poznati, to je u ovim pokusima i uinjeno, posvjeujui pritom posebnu pozornost imbenicima okoline. U tako planiranim i provedenim pokusima, odnos genotipova i okoline, moe se prouavati kroz tzv. fenotipsku stabilnost. Analiza fenotipske stabilnosti familija obinog oraha na lokalitetima (stanitima) provedena je modelom regresijske analize, pri emu su fenotipske vrijednosti (prirast i masa ploda) odreene familije prikazane kao linearne funkcije okoline. Za nezavisnu varijablu odabrana je srednja vrijednost odgovarajueg fenotipskog obiljeja svih familija, tj. debljinski prirast, odnosno masa ploda srednjeg stabla na lokalitetu. Rezultati tih analiza navedeni su u tablicama 1. i 2. te prikazani na slikama 4. i 5. Regresijski koeficijent b1 predstavlja mjeru adaptabilnosti za odreenu familiju obinog oraha. Familije s malim regresijskim koeficijentima Tablica 1. Parametri regresijske analize prirasta familija polusrodnika obinog su fenotipski stabilne i posjeduju oraha u odnosu na prirast srednjeg stabla na lokalitetima Zabrdica i Ko- opu adaptacijsku sposobnost, tj. zarevac I dobru adaptabilnost na sve okoline Table 1 Parameters of the regressive analysis of the half-sib common walnut families increament in relation to the central tree growth on the Zabrdica (lokalitete). Familije s visokim vrijednostima regresijskih koeficijenta b1 and Kozarevac I locations su fenotipski nestabilne, imaju iznaKoeficijenti regresije dprosjenu stabilnost i specifinu Familija 2 p engleski R adaptabilnost na nepovoljne okoline. engleski b0 b1 Familije s niskim vrijednostima reSoJ 1 -6,990 3,392 0,024 0,285 gresijskih koeficijenta b1 su takoer SoJ 2 20,715a -5,800 0,083 0,035 fenotipski nestabilne, imaju ispodSoJ 3 -0,475 1,220 0,003 0,705 prosjenu stabilnost i specifinu adaSoJ 4 24,077 -6,806 0,094 0,022 ptabilnost na visokoprinosne okoline SoJ 6 22,513 -6,368 0,141 0,004 Vi d a k o v i i K r s t i n i (1985). SoJ 10 -3,270 2,080 0,010 0,525 Ispodprosjenu stabilnost priraSoJ 12 -20,996 7,850 0,108 0,027 sta i specifinu adaptabilnost na viSoJ 13 -15,449 5,964 0,146 0,004 sokoprinosne okoline (Zabrdica) SoJ 14 -6,335 3,070 0,051 0,123 pokazale su familije SoJ 2, SoJ 4 i SoJ 15 0,685 0,752 0,002 0,756 SoJ 6, a familije SoJ 12, SoJ 13 i SoJ 16 -7,207 3,373 0,073 0,047 SoJ 18 iznadprosjenu stabilnost i SoJ 17 0,859 0,614 0,002 0,786 specifinu adaptabilnost na nepoSoJ 18 -16,648 6,383 0,130 0,007 voljne okoline (Kozarevac I). OstaLegenda: b0 konstanta, b1 nagib, R2 koeficijent determinacije, p signifikant- le su familije pokazale prosjenu nost regresijskog modela, a masni tisak oznaava signifikantan koeficijent stabilnost i dobru adaptabilnost na
41

T. Littvay: FENOTIPSKA STABILNOST I ADAPTABILNOST FAMILIJA OBINOG ORAHA (Juglans regia L.) ...

umarsk list Posebni broj (2011), 38-45

Slika 4. Fenotipska stabilnost familija polusrodnika obinog oraha na lokalitetima Zabrdica i Kozarevac I u odnosu na prirast Figure 4 Phenotype stability of half-sib families of Common Walnut on the Zabrdica and Kozarevac I locations in relation to incriment

sve okoline (Zabrdica i Kozarevac I) (Tablica 1. i Slika 4.). Ispodprosjenu stabilnost mase ploda i specifinu adaptabilnost na visokoprinosne okoline (Kozarevac I) pokazala je samo familija SoJ 16, a familije SoJ 1, SoJ 3, SoJ 4, SoJ 6, SoJ 15, SoJ 17 i SoJ 18 iznadprosjenu stabilnost i specifinu adaptabilnost na nepovoljne okoline (Zabrdica). Ostale su familije pokazale prosjenu stabilnost i dobru adaptabilnost na sve okoline (Zabrdica i Kozarevac I) (Tablica 2. i Slika 5.). Na osnovi adaptacijske sposobnosti i produkcijskog potencijala odreenog genotipa moe se odrediti njegovu uporabnu vrijednost za podizanje nasada. Genotipovi s dobrom adaptacijskom sposobnou i visokom produktivnou predstavljaju najbolje rjeenje uzgoja obinog oraha u nasadima.
42

Tablica 2. Parametri regresijske analize mase ploda familija polusrodnika obinog oraha u odnosu na masu ploda srednjeg stabla na lokalitetima Zabrdica i Kozarevac I Table 2 Parameters of the regressive analysis of the half-sib common walnut families fruit weight in relation to the fruit weight of the central tree on the Zabrdica and Kozarevac I locations

Familija engleski SoJ 1 SoJ 2 SoJ 3 SoJ 4 SoJ 6 SoJ 12 SoJ 13 SoJ 14 SoJ 15 SoJ 16 SoJ 17 SoJ 18

Koeficijenti regresije engleski b0 b1 -3,100 1,394 7,289 0,306 -2,421 1,312 -27,086 4,570 -4,006 1,455 10,562 -0,367 5,015 0,435 8,856 -0,281 -2,493 1,270 13,457 -0,823 0,244 0,837 092 0,777

R2 0,448 0,034 0,485 0,767 0,609 0,027 0,047 0,031 0,388 0,303 0,260 0,224

p <0,001 0,120 <0,001 <0,001 <0,001 0,223 0,071 0,250 <0,001 <0,001 <0,001 <0,001

Legenda: b0 konstanta, b1 nagib, R2 koeficijent determinacije, p signifikantnost regresijskog modela, a masni tisak oznaava signifikantan koeficijent

T. Littvay: FENOTIPSKA STABILNOST I ADAPTABILNOST FAMILIJA OBINOG ORAHA (Juglans regia L.) ...

umarsk list Posebni broj (2011), 38-45

Slika 5. Fenotipska stabilnost familija polusrodnika obinog oraha na lokalitetima Zabrdica i Kozarevac I u odnosu na masu ploda Figure 5 Phenotype stability of half-sib common walnut on the Zabrdica and Kozarevac I locations in relation to the fruit weight

ZAKLJUCI Conclusions
Na osnovi petogodinjih istraivanja kvantitativnih i morfometrijskih svojstava u generativnim nasadima obinog oraha u Republici Hrvatskoj, testiranih na dva stanita, donijeti su sljedei zakljuci: Istraivanjem fenotipske stabilnosti i adaptabilnosti za svojstva prirasta i mase ploda, kod istih polusrodnika testiranih na dva razliita lokaliteta, utvreno je postojanje interakcije plosurodnici x stanite. Utvrene su tri grupe familija: fenotipski nestabilne sa specifinom adaptacijom na optimalna i na loija Rezultati prikazani u ovome radu dio su istraivanja iz znanstvenog projekta koji je ukljuen u znanstvenoistraivaki rad Hrvatskih uma d.o.o u razdoblju od 20062010. godina. objekata. Ovim putem autor se A n i , M., I. D e k a n i , 1968: Uzgoj pitomog oraha u umama. Anketa u okviru istraivake teme umarskog fakulteta (19661969) Zagreb. B a l e n , J., 1941: Pred mnogim zadatcima. umarski list br. 7, 5. Poglavlje 283292. stanita, te postojanje jedne grupe fenotipski stabilnih familija polusrodnika s opom adaptacijom. U svakoj od pojedinih skupina familija polusrodnika mogue je provesti individualnu sekundarnu fenotipsku i genotipsku selekciju. Testovi polusrodnika preduvjet su za stvaranje novih sorata i odravanja kolekcija u cilju ouvanja genetikog izvora obinog oraha.

ZAHVALA Acknowledgements
zahvaljuju za financijsku podrku. Zahvaljujem se i svim djelatnicima Hrvatskih uma d.o.o. Zagreb, koji su sudjelovali u organizaciji i provedbi istraivanja te osnivanju pokusnih ploha i time omoguili ovo istraivanje. B a a s , P., A., I., B o l t o n , D., M., C a t l i n g , 1976: Wood structure in biological and tehnological research, Leiden.io B e c q u e y , J., 1997: Intensive Walnut cultivation in Europe: different possibilities. Proceedings of first
43

LITERATURA References

T. Littvay: FENOTIPSKA STABILNOST I ADAPTABILNOST FAMILIJA OBINOG ORAHA (Juglans regia L.) ...

umarsk list Posebni broj (2011), 38-45

general meeting at Pontevedra, Spain. European Project FAIR CT96-1887 Walnut - BRAINS B e r t s c h , K., 1951: Der Nubaum (Juglans regia L.) als einheimischer Waldbaum. Verff. Wrtt. Landesst. Natursch. Landschpfl. 20, 6568. B o r d i n g , G., M. F r a t t e g i a n i , R. M e r c u r i o , G. Ta b a c c h i , 1997: Forecast models and competition indexes for timber Walnut (Juglans regia L.) plantations in Central Italy. ANNALI dellInstituto Sperimentale per la Selvicoltura. Volume XXV e XXVI. AREZZO 19941995.,413429. B u r e s t i , E., I. D e M e o , S. F a l c i o n i , M. F r a t t e g i a n i , 1997: The use of common walnut, black walnut and hybrid walnut for timber production. First results of a comparative test in mixed plantation aged 8. ANNALI dellInstituto Sperimentale per la Selvicoltura. Volume XXV e XXVI. AREZZO 19941995. 243260. H e r t e l , W., 1994: Walnuts as forest trees in Switzerland. Allgemeine Forst Zeitschrift. 49: 19, 10691071, Staatl. K l e m p , C. D., 1990: berlegungen zum Anbau der Walnu im Wald. AFZ Nr. 48, S. 12341235. K o r a , M., S. C e r o v i , B. G o l o i n , 1998: Orah, Prometej, Novi Sad, 211 str. K o r a , M., S., C e r o v i , 1980: Otpornost oraha na mraz u uslovima kontinentalne klime. Jugoslovensko voarstvo, 5354, aak. L i t t v a y , T., 2001: Oplemenjivanje obinog oraha (Juglans regia L.). Breeding of Persian walnat (Juglans regia L.) Znaanstvena knjiga. Znanost u potrajnom gospodarenju Hrvatskim umama. umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, umarski institut, Jastrebarsko, Hrvatske ume, p.o. Zagreb, Zagreb, 201212. M a l v o l t i , M. E., N. A l e t a , A. N i n o , M. S p a d a , 1998: Walnut (J.regia) genetic resourse in Europe. In European development of Walnut trees for wood end fruit production as an alternativ and extensive system to Agricoltural Crops. Ed. JayAllemand, CE-DG VI (Agriculture). M a n n i n g e r , M., E. F h r e r , 1995: Hova telepithetunk diot. Mezogazdasagi Kiado, Budapest. M a r i n e l l i , A., L. C a s i n i , I. B e r n e t t i , E. M a r o n e , R. F r a t i n i , M. A l b a n i , A. S a v i g n a n o , 1997: Limpatto economico dei nuovi interventi

di politica forestale comunitaria: i nuovi impianti di latifoglie pregiate. (The economic impact of the EEC interventions of forestry policy: the noble hardwood plantations.) ANNALI dellInstituto Sperimentale per la Selvicoltura. Volume XXV e XXVI. AREZZO 19941995., 429476. M a y e r , ., I. R a j k o v i , 2008 : Crni orah u Podunavlju, TEMI, Vinkovci, 199 str. M r v a , F., 1984: Mogunost proirenja uzgoja domaeg oraha. Agronomski glasnik br. 5, 621633, Zagreb. M r v a , F., 1984: Istraivanje selekcija domaeg oraha (Juglans regia L.) u klonskim nasadima i testovima potomstava s nekim aspektima uzgoja biljaka. Rad. umar. Inst. 2, izvanredno izdanje, 4350, Jastrebarsko. M r v a , F., 1994: Znaaj klonskih arhiva u ouvanju genofonda i oplemenjivanju umskog drvea. um. list 78, CXVIII, 203220, Zagreb. M r v a , F., 1995: Model oplemenjivanja obinog oraha (Juglans regia L.) Neki rezultati i smjernice istraivanja BREERING MODEL OF PERSIAN WALNUT (Juglans regia L.) Some results and research trends. um. list 12, CIX, 1526, Zagreb. M r v a , F., T. L i t t v a y , 1988: Oplemenjivanje obinog oraha. (Walnut - Tree Breeding ) Rad. umar. inst. 75: 103113, Jastrebarsko. S r v r i , J., 1993: A kznsges di (Juglans regia L.) erdszeti hasznositsnak lehet. Erdszeti Lapok, CXXVIII. vf. 78, Sz. 199201. S z o d f r i d t , I., T. S z n y i , 1992: A szelid di ketts hasznositsu termesztse. Agrrtudomnyi Kzlemnyek 41. (34): 502505. Va s i l j e v i , S., 1983: umarska enciklopedija, 2 svezak, Orahahovina, Gra Pl, Jugoslovenski leksikografski zavod, Zagreb, 564565. Vi d a k o v i , M., A. K r s t i n i , 1985: Genetika i oplemenjivanje umskog drvea. Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet, Zagreb, 505 pp. W i n t e r , R., P. G r t h , 1984: Erfahrungenmit der Walnu als Waldbaum unter Bercksichtigung einiger Nubaumbestnde in der Schweiz. Der Forst-und Holzwirt Nr. 9, S. 238242.

SUMMARY: Common walnut (Juglans regia L.) belongs to the most important tree species in the world. With the origin in central Asia it is widespread worldwide except in tropical and subtropical regions. Its broad applications in nourishment, medicine, pharmacology and food processing, wood and leather industry makes it one of the most valuable plant species.
44

T. Littvay: FENOTIPSKA STABILNOST I ADAPTABILNOST FAMILIJA OBINOG ORAHA (Juglans regia L.) ...

umarsk list Posebni broj (2011), 38-45

The distribution of common walnut in Croatia is more a result of favorable climatic and soil conditions than the organized cultivation. In Croatian common walnut is mostly spread in the hilly terrains around Hrvatsko Zagorje around Poega, Koprivnica, Bjelovar, Daruvar, Kutina, Sisak, Jastrebarsko Ozalj; in Eastern Slavonia around Vukovar and Ilok in Baranja. In Dalmatia around Split, Drni, and Zadar hinterland, in Primorje in the hinterland of Novi Vinodolski, Crikvenica, Senj, in Istria and part of Herzegovina. This paper presents the results of work on the selection of individual trees and the establishment of halbsib-progeny tests, over the five-year research of quantitative and morphometric traits in progeny tests of common walnut, tested in two habitats. Research sites are located at two locations that were most suitable for testing due to the ecological and soil characteristics of selections in continental part of Croatia. These sites are: Zabrdica, under forestry office Sokolovac and Kozarevac I under the forestry office Klotar Podravski. The study of interaction between heritage and environment is based on the assumption that environment must be controlled (similar growing conditions) and phenotypes must be known, as done in these experiments, devoting the special attention to environmental factors. In such planned and conducted experiments, relationship between genotype and environment can be studied through so-called phenotypic stability. Analysis of phenotypic stability of common walnut families in the localities (habitats) was conducted in the model of regression analysis in which the phenotypic values (growth and fruit mass) of specific families are shown as a linear function of the environment. For the independent variable it is selected the mean value of the corresponding phenotypic characteristic of families, ie diameter growth and fruit mass of the center tree at the locality. Results are listed in Table 1, 2 and shown in Figure 4, 5. Below average growth stability and specific adaptability to high-yield environment (Zabrdica) showed families Stain 2, 4 and 6, while Stains 12, 13 and 18 showed above average stability and specific adaptability to adverse environment (Kozarevac I). Other families showed the average stability and good adaptability to all environments (Zabrdica and Kozarevac I) (Table 1 and Figure 4). Below average fruit mass stability and specific adaptability to high-yield environment (Kozarevac I) showed only Stain 16, while Stains 1, 3, 4, 6, 15, 17, and 18 showed above average stability and specific adaptability to adverse environment (Zabrdica). Other families showed the average stability and good adaptability to all environments (Zabrdica and Kozarevac I) (Table 2 and Figure 5). Based on adaptation capacity and production potential of the particular genotype can be determined its use-value for plantation raising. Genotypes with good adaptation ability and high productivity are the best solution for growing the common walnut in plantations. The research results provide a good basis for creating the Croatian variety of walnut same as the opportunities for permanent preservation of genetic resources for the common walnut. K e y w o r d s : Common Walnut, phenotypic stability, adaptability, halbsib-progeny tests.

45