Benefit Living
Benefit Living
Benefit Living
IZDAVAČ
Cilj projekta je promovisanje interkulturalnog dijaloga između Evropske unije i Crne Gore
EXPEDITIO
na polju kreativnosti u oblasti savremene arhitekture i planiranja prostora.
Centar za održivi prostorni razvoj, Kotor
www.expeditio.org
Pokušali smo da:
- analiziramo kako se vrednuje i planira prostor Crne Gore;
AUTORI/KE TEKSTOVA
- promovišemo principe energetski efikasne i održive gradnje;
- istražujemo evropska iskustva i nove modele za savremenu kuću u Crnoj Gori;
EXPEDITIO
Expeditio
- promovišemo koncept kreativnih gradova...
Nataša Ilinčić
Zorica Tomanović
Aktivnosti realizovane projektom su:
Biljana Gligorić
- Izrada veb portala www.expeditio.org/benefit-living;
Aleksandra Kapetanović
- Posjeta svakog partnera jednom od stručnih sajmova u Evropskoj uniji: Ecobuild sajmu
Tatjana Rajić
u Londonu, SAIE u Bolonji, Sustainable Luxury Fair u Parizu);
- Analiza karakteristika arhitekture i uređenja prostora u Crnoj Gori („Expeditio“);
Academica
- Pregled trendova održive gradnje u Evropskoj uniji („Cornucopia“);
Milica Apostolović
- Promovisanje 3C koncepta – Clean Energy & Creativity for Communities („Academica“);
Stevan Vuković
- Radionica partnera u Crnoj Gori, 21–25. mart 2011;
Tanja Brešan
- Štampanje materijala koji promoviše održive principe u gradnji – namjenjenog
Aleksandar Đerić
prvenstveno budućim investitorima;
Ana Ćurčin
- Elektronska publikacija projekta „Benefit Living“.
Aleksandar Bobić
Veselin Vasiljković
Trajanje projekta: 1. januar 2010. – 1. jul 2011.
CORNUCOPIA Vrijednost projekta: 50.000 eura (45.000 € je obezbijedila Evropska unija, a 5.000 €
Ira Zorko
Ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine Crne Gore).
LEKTORKA
Marijana Kukić O publikaciji
DIZAJN Tekstovi objavljeni u elektronskoj formi preuzeti su s veb sajta
Miroslav Dragin www.expeditio.org/benefit-living. Objavljen je samo dio priloga. Publikacija je
namijenjena onima koji žele da se informišu, da razumiju i primjenjuju savremene
principe građenja i planiranja prostora. Autori i autorke tekstova su iz partnerskih
nevladinih organizacija „Expeditio“, „Cornucopia“ i „Academica“.
An EU co-funded project managed by
the Delegation of the European Union Prvo je projektom planirano samo postavljanje sajta, ali smo u kasnijoj fazi odlučili da dio
to Montenegro tekstova uobličimo u zbirku kako bismo čitaocima omogućili jednostavnije štampanje i
pregledanje najinteresantnijih i najkorisnijih priloga. Upravo zato što knjiga nije planirana,
nijesmo uvijek navodili izvore literature s interneta u tekstovima, kao ni izvore fotografija.
Dio priloga koje je pripremila NVO „Expeditio“, podloge su za emisije pod nazivom „Moj
Projekat je sufinansiralo grad – moj dom“ koje su prikazivane na TV „Atlas“ od oktobra 2010. do juna 2011.
Ministarstvo uređenja prostora i zaštite Projekat „Moj grad – moj dom“ realizovali su Ministarstvo uređenja prostora i zaštite
životne sredine Crne Gore sredstvima životne sredine (sada Ministarstvo održivog razvoja i turizma) i TV „Atlas“, u saradnji s
dobijenim raspodjelom na konkursu za našom organizacijom. Cilj nam je bio da građani i građanke Crne Gore nauče više o
nevladine organizacije za 2010.godinu principima održivog prostornog razvoja. Kako je u emisijama obrađeno dosta zanimljivih
tema, odlučili smo da ih objavimo u okviru sajta i u elektronskoj knjizi.
Kotor, jun 2011.
EXPEDITIO
ajam građevinske industrije i materijala SAIE u sprovođenje LEED programa, koji je Italija odabrala za
S Bolonji, koji se održava posljednjih 45 godina,
pod nazivom SAIENERGIA od 2008. godine
postizanje energetske efikasnosti u gradnji.
4
www.expeditio.org/benefit-living
drugih komponenata od termoplastike koja se može LAMINAM (Italija) je proizvođač najvećih i najtanjih
reciklirati, plasirala je plastični crijep s integrisanom keramičkih ploča, veličine 3 m x 1 m x 3 mm, koje imaju
fotonaponskom pločom, snage 8 Wp. Crijepovi su različite funkcije u arhitekturi objekta: od unutrašnjih
najrazličitijih boja, mogu u potpunosti zamijeniti obloga u enterijeru (podovi, zidovi, plafoni), do spoljnih
postojeće tradicionalne krovne pokrivače, i njihovim
međusobnim povezivanjem u jedinstvenu instalacionu
mrežu prikuplja se proizvedena električna energija od
napajanja suncem. www.gielleplast.it
EXPEDITIO 5
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
6
www.expeditio.org/benefit-living
EXPEDITIO 7
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
repreke održivom razvoju su naslijeđene života; izlivanje nafte kompanije „British Petroleum“ u
P posljedice dosadašnjeg i još uvijek prisutnog
načina razmišljanja, proizvodnje, obrazovanja,
Meksičkom zalivu prouzrokovalo je najveću ekološku
katastrofu u američkoj istoriji; kolaps rudnika u Čileu
upravljanja resursima, koji dovodi do toga da današnji pokazao je da kompanija nije obezbijedila minimalne
način života ne može još dugo biti održiv. Prepreke bezbjednosne uslove za svoje radnike. U budućnosti će
treba prepoznati kroz svoje djelovanje i mijenjati se mijenjati model ekonomskog razvoja i on će
aktivnosti, i uputiti zahtjeve onima koji upravljaju najvećim dijelom biti uslovljen faktorom zaštite
društvom. životne sredine i prirodnih resursa. U ovom trenutku
nade se polažu na „green economy“ ili zelenu
Možemo uvijek preispitati kupovinu nekog proizvoda, ekonomiju, koja treba svojim radikalnim inovacijama i
da li nam je zaista potreban ili da li se kasnije može novim odnosom prema životnoj sredini i resursima da
reciklirati, a ne doprinijeti povećanju otpada. Možemo otvori novo tehnološko doba bez CO2 posljedica.
analizirati informacije koje primamo iz medija i primati Potrebna su ogromna ulaganja, stimulativne mjere i
ih sa zdravom rezervom. Možemo birati odgovorne regulacije koje će ovaj proces podržati, kao i pritisak
političare ili ih, jednostavno, ne birati ako nisu stručni i krajnjih korisnika.
savesni. Možemo, kao roditelji, pomoći djeci da se
obrazuju slobodnije i šire, čak iako je obrazovni sistem
zastario. Možemo preispitati svoj odnos prema drugom
polu i osloboditi ga tradicionalnih predrasuda. Ukoliko 2. NEPRIMJERENO MEDIJSKO IZVJEŠTAVANJE
ne možemo naći adekvatan posao ili ne želimo raditi u
neodgovornom biznisu, možemo pokrenuti svoj mali Mediji mogu informisati, ali mogu i manipulisati. Često
zeleni biznis. Veliki broj ovakvih pojedinačnih akcija je fokus u izvještavanju o nekom događaju na senzaciji,
vremenom rezultira promjenama u sistemu i društvu, na stvaranju „priče dana“, a manje na suštini problema i
dovodeći do globalnih promjena. njegovoj analizi. Objektivno i stručno izvještavanje,
posebno o važnim pitanjima i događajima koji se tiču
održivog razvoja, biće ključno u osvješćivanju i
uključivanju građana u rješavanje problema. Današnji
1. NEODGOVORAN BIZNIS pristup informacijama putem interneta i socijalnih
mreža ostavlja sve manje mogućnosti za skrivanje ili
Biznis koji svoj kapital zasniva na neadekvatnom zaobilaženje važne teme. Mnogobrojni veb-portali,
korišćenju prirodnih resursa i nemarnom odnosu prema dokumentarni filmovi i istraživanja dokazuju da je danas
životnoj sredini i zaposlenima, neodgovoran je. Tokom sve vidljivo, pristupačno i mjerljivo. Dokumentarni
filmovi i animacije poput „The Age of Stupid“, „Story of
the stuff“, i mnogi naslovi Michaela Moora otkrivaju
nam nelogičnosti i propuste naših sistema i ohrabruju
promjene.
3. SOCIJALNO-EKONOMSKA NEJEDNAKOST
XX vijeka bio je zastupljen ovakav model biznisa,
posebno kada su velike korporacije u pitanju. Takvi Izražena je i među građanima jedne zemlje kao i među
modeli su još uvijek prisutni a posljedice njihovog različitim djelovima svijeta. U Americi, u kojoj živi 5%
djelovanja mogu biti dramatične, i u to smo imali prilike stanovništva planete, troši se 30% Zemljinih resursa koji
da se uvjerimo i tokom 2010. godine. Izlivanje crvenog se najčešće eksploatišu u zemljama trećeg svijeta čije
mulja iz postrojenja za proizvodnju aluminijuma stanovništvo često živi u ekstremnoj bijedi.
kompanije MAL u Mađarskoj zagadilo je rječne tokove i Istovremeno, u tako bogatoj zemlji razlike su velike i
ogromne površine zemljišta i izazvalo gubitak ljudskih izražena je socijalna nepravda – 40 miliona
8
www.expeditio.org/benefit-living
Amerikanaca živi u siromaštvu i na granici gladi. koji nam pomažu da sagledamo složenost nastajanja
Mogućnost izbora i pružanje šanse svima treba da budu jednog proizvoda i koliko je potrebno da uklopimo
deo vrednosnog sistema svakog društva. Da je moguće trenutne životne potrebe s prirodnim resursima
promijeniti okoštale i konvencionalne načine na polju energije i materijala na planeti. Mnoge inovacije i
ekonomskog sistema, svjedoči projekat mikrokredita procesi već idu u tom pravcu – reciklaža, ponovna
koji je pokrenuo Muhammad Yunus, ekonomista iz upotreba, smanjena upotreba resursa, nanotehnologija,
Bangladeša i dobitnik Nobelove nagrade 2006. godine. zeleni transport, korišćenje obnovljivih izvora energije,
To je sistem kreditiranja najsiromašnijih slojeva energetski efikasna gradnja, organska proizvodnja
stanovništva bez ikavog oblika garancije ili ugovora, i hrane...
nastao je kao reakcija na tradicionalni bankarski
sistem koji odbacuje siromašne jer su „nepodobni za
dobijanje kredita“. Sistem danas funkcioniše u 43
države i do sada je kreditirano preko 8 miliona ljudi, od 5. NEADEKVATNO OBRAZOVANJE
kojih 96% čine žene. Prosječna pozajmica iznosi 130 $, a
stopa povraćaja kredita je 98%. U neadekvatnom obrazovanju krije se, možda, jedan od
glavnih uzroka ostalih devet prepreka. Dosadašnji
zastareli obrazovni sistemi stvaraju pojedince koji
nemaju sposobnost da samostalno misle i preispituju i
4. NEADEKVATNA TEHNOLOGIJA I čija se vrijednost ocjenjuje na osnovu primljene količine
PROIZVODNJA informacija i poslušnosti. Onog trenutka kada obrazovni
sistem bude postavljen tako da podrži slobodu,
Ukoliko ne pronađemo nove tehnologije proizvodnje i radoznalost i kreativnost svakog pojedinca, postojanje
tehnologije korišćenja prirodnih resursa, postoji neodgovornih političara, korupcije, nejednakosti biće
mogućnost da ćemo dovesti u pitanje sopstveni svedeno na minimum. Škola „Summerhil“, koju je
opstanak. Planeta će opstati, ali pitanje je hoće li naša osnovao Aleksandar Nil skoro prije jednog vijeka u
Engleskoj i koja danas postoji, primjer je da je to zaista
moguće (vidjeti knjigu „Slobodna djeca Summerhila“). A
prije samo jedne decenije Long Life Learning ili učenje
tokom cijelog života postalo je predominantan cilj koji
promovišu Evropska komisija, OECD i UNESCO, i smatra
se načinom za postizanje održivog socio-ekonomskog
razvoja i za formiranje društvenog sistema zasnovanog
na znanju. To znači da je obrazovanje raznoliko,
prilagodljivo svakom pojedincu i pristupačno tokom
civilizacija sa sadašnjim načinom života. Evo nekoliko cijelog života.
podataka koji govore o našem trenutnom korišćenju
resursa: 426 000 mobilnih telefona dnevno završi na
otpadu u SAD-u; svakog minuta posiječe se 2000
stabala u amazonskim šumama; u Americi 99% 6. NEODGOVORNI POLITIČARI
kupljenih proizvoda nakon 6 mjeseci završi kao otpad.
Nijedan politički sistem nije otporan na prisustvo
Holistički pristup u kreiranju proizvoda je jedino neodgovornih političara. Razlog dijelom leži u tome što
rješenje, kroz praćenje cijelog životnog ciklusa politički sistemi imaju svoje nedostatke, a dijelom zbog
proizvoda – od kreiranja ideje, korišćenja materijala i toga što neodgovorne političare biraju
energije, preko njihove upotrebe, do završetka građani/građanke koji nijesu dovoljno politički
korišćenja i vraćanja materijala i energije u ponovni osviješćeni ili obrazovani, i ne preuzimaju sopstvenu
ciklus proizvodnje. „Cradle to Cradle“ ili „Life Cycle odgovornost u donošenju odluka, što je čest slučaj u
Assesment“ neki su od inovativnih pristupa ili softvera zemljama koje su nerazvijene, nedemokratske ili u
EXPEDITIO 9
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
tranziciji. Neodgovorni političari, ako su na vlasti, imaju dolara godišnje odlazi na mito u svijetu, a 40% pomoći
mogućnost da koriste poziciju za sopstveni napredak i za razvoj izgubi se u korupciji. Korumpirane članove
zanemaruju probleme koji se tiču društva, životne društva predvode političari i policija. Irak, Venecuela i
sredine i održivog razvoja. Takva situacija je posebno Rusija spadaju u zemlje čije su institucije javnog sektora
prisutna posljednjih decenija kada su velike korporacije najviše korumpirane. Najmanje korupcije ima u
postale (svojom snagom i uticajem) jače od samih vlada Danskoj, Singapuru i na Novom Zelandu.
zemalja (čak i razvijenih) i, samim tim, pripadnici vlasti
često rade za interes krupnog kapitala, a ne za Crna Gora se nalazi na 69. mjestu na listi, s indeksom
građane/građanke. Istovremeno postojeći državni 3,7 od 10 koji pokazuje nepostojanje korupcije
sistemi neprimjereno zasnivaju svoju moć na postojanju (Corruption index 2010 from Transparency
vojne odbrane u koju se ulažu ogromna državna International). Otkrivanje i kažnjavanje korupcije u
sredstva, uprkos neriješenim egzistencijalnim pitanjima oblasti nelegalnog izdavanja dozvola i gradnje u Crnoj
miliona građana/građanki ili velikim ekološkim Gori, tokom protekle i početkom ove godine, ukazuje da
problemima. O tom neskladu govori i podatak da je je moguć napredak. Problemi očuvanja dragocjene
budžet, koji se godišnje uloži u vojsku i naouražanje u morske obale ili održivog korišćenja energetskih
čitavom svijetu, 700 puta veći od godišnjeg budžeta potencijala predstavljaju prioritete svih
Ujedinjenih nacija. građana/građanki, i oni se nikako ne smiju rješavati
kroz interes privatnog kapitala.
Razvoj i obrazovanje svakog pojedinca/pojedinke
doprinosi promjenama u političkom sistemu, a širenje
ideja o održivom pristupu kroz socijalne mreže ima sve
veći uticaj. Pojavljuju se novi, inovativni zakoni koji 8. RODNA NERAVNOPRAVNOST
tumače naš odnos prema planeti i ljudska prava,
obavezujući na taj način i političare na novu političku Rodna ravnopravnost je osnovno ljudsko i demokratsko
etiku koja nam je neophodna. Novi koncepti poput pravo ali se njeno integrisanje u sve segmente društva
„Earth Law“/ „Wild Law“ ili „Zakona planete Zemlje“, još uvek ne podrazumijeva. Društveni sistemi su
prepoznaje planetu kao primarni „izvor“ zakona koji opterećeni neosviješćenim tradicionalnim podjelama
postavlja ljudske zakone u mnogo širi kontekst od uloga – od procentualno manjeg učešća žena u
čovječanstva. Zasnovan je na ideji da su ljudi dio šire rukovodećim tijelima u najrazvijenijim društvima (na
zajednice živih bića i da blagostanje svakog fotografiji Samita G20, od 50 učesnika samo 3 su žene),
člana/članice planetarne zajednice zavisi od do ugrožene egzistencije i minimuma ljudskih prava
blagostanja planete Zemlje kao cjeline. Način kojim se žena u Avganistanu, Bangladešu, Iraku (ograničeno
upravlja našim društvenim sistemima, treba da sadrži obrazovanje, kretanje, učestvovanje u socijalnom
etički kodeks koji od nas zahtijeva da živimo u skladu sa životu). U mnogim kulturama ne prepoznaje se
zakonom prirode. „Zakon planete Zemlje“ postepeno se neravnopravan položaj žena jer ono što je stvoreno
prepoznaje u nacionalnim institucijama u Velikoj kulturnim obrascem, sada se smatra i doživljava
Britaniji, SAD-u, Latinskoj Americi, Africi, a Ekvador je „prirodnim“.
prva zemlja koja je taj zakon integrisala u svoj pravni
sistem 2008. godine.
7. KORUPCIJA
Ekološka kriza je najprije kriza ljudskog duha.
Materijalizam i gramzivost na globalnom nivou, kao i u
okviru državnih sistema, rezultiraju kako ekološkim
problemima, tako i nejednakošću i neravnomjernim
razvojem ljudskih zajednica. Jedna milijarda američkih Život na planeti ne može biti održiv ako svi njeni
stanovnici/stanovnice nemaju jednaka prava i slobode i
ne učestvuju podjednako u kreiranju društva,
doprinoseći svojim jedinstvenim saznanjima i
potrebama. Danas je jedna polovina stanovnika samim
rođenjem u manjoj ili velikoj meri diskriminisana.
Potrebe žena, njihovi principi i vrijednosni sistemi
10
www.expeditio.org/benefit-living
EXPEDITIO 11
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
12
www.expeditio.org/benefit-living
rbano planiranje 21. vijeka mora odgovoriti odvija na otvorenom, na dječijim igralištima posebno
U potrebama stanovnika svih uzrasta. Možda ova
tvrdnja zvuči čudno ako pomislimo na najmlađe
oblikovanim u tu svrhu, u parkovima, park-šumama i
drugim prirodnim ambijentima. Igra se odvija često i na
žitelje jednog grada, ali je istina da i oni na određen ulici, trgu, nekom drugom urbanom prostoru. Neki
način kreiraju naš životni prostor. Ako se zapitamo šta je prostori često nijesu projektovani za tu namjenu, ali
naš najčešći odgovor na pitanje čega se najradije svojim oblikom inspirišu mlade da počnu da ih koriste
sjećamo iz djetinjstva, shvatićemo da se u najvećem kao svoj prostor za igru. Danas se kod nas i u zemljama
broju slučajeva sjećamo nekih igara koje smo igrali, regiona djeca sve češće igraju u prostorima šoping
nekih zanimljivih i neobičnih igračaka koje smo imali, i, centara i takozvanim
složićete se, svaki put ta sjećanja probude u nama neke igraonicama u
lijepe emocije. Naizgled naivne, jednostavne i zatvorenom prostoru.
svakodnevno prisutne dječije igre su upravo tema U zemljama razvijenog
kojom se svaki grad takođe mora ozbiljno pozabaviti svijeta trendovi su
kroz kreiranje prostora za igru. A istorijski gledano igra povratak igri u prirodi i
je uvijek imala i ritualni i magijski smisao. Igra čini jedan na zelenim
o temeljnih fenomena ljudskog opstanka. površinama.
Prostor može da odigra veoma važnu ulogu u razvoju Strateško razmišljanje o prostorima za igru mora biti
djece i mladih. On im daje slobodu da se kreativno sastavni dio politike planiranja gradova. Kroz lokalne
igraju i istovremeno jačaju svoje sposobnosti kroz strategije igre treba da se omogući planiranje,
iskustva rizika, izazova projektovanje i upravljanje prostorima namijenjenim za
i uzbuđenja. Igra je igru. Strategije za razvoj igrališta moraju biti povezane s
sastavni dio života drugim strategijama na polju planiranja javnih prostora
svakog djeteta. U i prostora za rekreaciju.
djetinjstvu svako od
nas uglavnom stiče i Stručnjaci i institucije koje su odgovorne za planiranje
razvija kroz igru prostora i stvaranje odgovarajućih prostora za igru,
mentalne i praktične djeluju na državnom, a posebno na lokalnom nivou.
sposobnosti. Kretanje i Politike lokalnog planiranja obezbjeđuju prostore gdje
istraživanje u ranoj dobi jednako je važno za svako djeca i mladi ljudi mogu biti podržani i ohrabreni da se
dijete kao i neposredna prisutnost bliske osobe. Kroz igraju i da učestvuju u neformalnoj rekreaciji.
igru djeca stvaraju svoju kulturu, uče o sebi, drugima i
svijetu koji ih okružuje. S obzirom na
svoje tjelesne
Javni prostor može da stvori inspirativno i zanimljivo proporcije, djeca
okruženje, ne samo za djecu i mlade, već i za cijelu često nailaze na
zajednicu. Kao centralna mjesta okupljanja zajednice i mnoge prepreke
platforma za društveni život, javni prostori treba, koje, naravno,
između ostalog, da pruže osjećaj radosti i stimulacije za nastoje da
sve starosne grupe koje ga koriste. Sada već dolazimo savladaju. Stoga
do dileme da li se, u stvari, igraju samo djeca... ili se je prostor za igru
ponekad nesvjesno igraju i oni stariji. Sigurno je da se potrebno oblikovati na način primjeren djeci kako bi se
igra kod odraslih osoba najčešće ispoljava kroz sportske izbjegla potencijalna opasnost od nesreće. Ali nije samo
aktivnosti jer sport je vrsta igre. prostor za igru taj koji treba da bude bezbjedan, već i
pristup do njega. U tom smislu motorni saobraćaj,
Prostori koji odgovaraju najranijim potrebama za igrom, kakav danas imamo u gradovima, predstavlja najveću
zatvorenog su tipa – naš dom, zatim jaslice i vrtić. opasnost. Saobraćaj često sprečava ili umanjuje
Proces odrastanja dovodi do sve veće potrebe da se igra mogućnost da djeca idu na igralište biciklom, izaziva
EXPEDITIO 13
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
buku i emituje gasove, što zajedno umanjuje kvalitet Da ne zaboravimo ono od čega sve počinje, a to su
same igre. Zbog različitih fizičkih i socijalnih faktora u igračke. Kao i igra, i igračke podstiču na razmišljanje,
mnogim naseljima danas mladi ljudi nemaju iste kombinovanje, zapažanje, a bogatstvo osjećanja lagano
mogućnosti za igru i rekreaciju. S obzirom na vrijeme uvodi dijete u društvenu zajednicu. Igračke su i svjedoci
koje djeca provode u predškolskim i školskim prohujalog vremena i dio naše prošlosti, pa je zato
ustanovama, važno je da ti objekti imaju dvorišta jasno zašto postoji niz specijalizovanih muzeja igračaka.
uređena tako da podržavaju kreativnu igru ili sport. Poznati su muzeji u Nirnbergu, Kečkemetu, Istanbulu,
Prostori igre mogu biti i prostori za otkrivanje Muzej djetinjstva u Edinburgu... Beogradski Etnografski
određenog talenta muzej ima zavidnu kolekciju lutaka, najstarija je
koji se na taj način porcelanska iz 1891. godine, a u Novom Sadu u Muzeju
ispoljava kod „Fantasy“ izloženo je preko pet hiljada najrazličitijih
djece. Prostori igre igračaka.
su mjesta
socijalizacije, Petogodišnji projekat, koji se pod nazivom Play England
razmjene pozitivne sprovodi pod pokroviteljstvom nacionalne lutrije,
energije i uputio je na to šta sve treba da se uradi da bi jedna
kreativnosti. strategija igre mogla da zaživi. Ovim projektom
promoviše se Povelja za dječiju igru kojom bi se stariji
Dizajn samog prostora za igru stalno napreduje i mijenja obavezali da djeci obezbijede uslove za igru kao sastavni
se. Ti prostori moraju ispunjavati određene kriterijume: dio njihovog života. Povelja podržava to pravo
pozivajući se na član 31 Konvencije Ujedinjenih nacija o
• Prostor za igru djece treba da bude bezbjedan, pravima djeteta. Inače, Konvencija Ujedinjenih nacija o
dostupan i djeci s posebnim potrebama, pravima djeteta postala je prva međunarodno
stimulativan i različit tako da može da posluži obavezujuća konvencija o pravima djece 1989. godine.
različitim generacijama; Ona predstavlja prekretnicu u istorijskim naporima da
se napravi svijet po mjeri djeteta. Ratifikovale su je 193
• Prostor za igru treba da bude besplatan i da se države uključujući i Crnu Goru koja ju je potpisala 2006.
jednostavno koristi, da bude pregledan i predvidiv i godine.
da se djeca u njemu osjećaju slobodno;
Projekat Play
• Prostor za igru treba po mogućnosti da bude England pomaže
oblikovan sa što više zelenih površina i s određenim
predmetima napravljenim od ekoloških materijala. zajednicama da
iznađu finansijska
Decenijama unazad dječija igrališta su imala veoma sredstva za
sličan dizajn i opremu tako da su veoma ličila jedna na upravljanje
druga, bez mnogo kreativnih ideja i različitih sprava za prostorom za igru
igru. A da ne govorimo o tome da nijesu imala nikakve djece. U okviru ovog
dodatne elemente koji bi animirali odrasle da provode projekta ustanovljen
više vremena u njima. Principi savremenog planiranja je takozvani Dan igre koji se proslavlja svake godine,
prostora za dječiju igru podrazumijevaju da ih odrasli naglašavajući značaj igre u životu djece. Sve više
što manje kreiraju i izgrađuju, naprotiv, preporučuje se gradova u Engleskoj danas ima razvijene strategije igre
da prostor bude tako koncipiran da pruža djeci u čije su izrade i implementacije uključeni kako
mogućnost da sama izaberu kako će se igrati i da ona stručnjaci, tako i sami odrasli građani i mladi ljudi.
kreiraju taj prostor. Dizajneri, pejzažni arhitekti, Strategije su usmjerene na to da stimulišu mlade i djecu
inžinjeri, ali i eksperti za igru moraju raditi timski u da vrijeme za igru što više provode na otvorenom, a
kreiranju igrališta. djecu stavljaju u centar planiranja šire zajednice.
14
www.expeditio.org/benefit-living
ostojeći nivo zagađenja i nestašica vode, i Zamislite da je ovaj proces potpuno uklopljen u naše
P istovremeno sve veće potrebe za njom,
zahtevaju novi pristup i pronalaženje održivih
prirodne, ruralne ili urbane pejzaže i skoro neprimjetno
rješava veliki problem zagađenja vode i životne sredine.
inovativnih rešenja za recikliranje i prečišćavanje Takva rješenja jesu moguća i već počinju da se
otpadnih voda. Prema dosadašnjim saznanjima svega primjenjuju. Zelena postrojenja su održiva,
1% vode na planeti može se koristiti za piće, i do sada ekonomična, nema neprijatnog mirisa i mogu imati
nijesu pronađena rješenja za korišćenje i prerađivanje izgled botaničke bašte u kojoj se prečišćava voda.
različitih vrsta vode kako bi ona bila pogodna za piće.
Prema podacima Svjetske banke svega 4%
upotrebljene vode se prečišćava, što je zabrinjavajući
podatak, s obzirom da potrebe za vodom konstantno
Trenutno stanje i konvencionalni sistemi
rastu kako se uvećava i populacija na planeti – 50 prečišćavanja vode
miliona ljudi svake godine. Istovremeno, populacija na
planeti je po prvi put više urbana nego ruralna i Oko 2,5 milijarde ljudi – više od 1/3 svjetske populacije
migracije prema urbanim sredinama se nastavljaju. – živi u predjelima koje je Svjetska banka okarakterisala
kao osetljive i rizične kada je u pitanju snabdjevanje
vodom. Za 15 godina u takvim oblastima živeće 2/3
populacije. Zemljište koje do sada nije zahtijevalo
navodnjavanje, zahtijevaće preusmjeravanje rječnih
tokova i izgradnju brana, i takvo zemljište se uvećalo
dvostruko za posljednjih 40 godina. Nivo podzemnih
voda je tako nizak u Kini i Indiji da se tamo voda mora
crpsti iz dubokih podzemnih izvora. A aktivnosti koje
imaju najveći pritisak na opasno nizak nivo vode su
EXPEDITIO 15
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
Kada uzmemo u obzir postojeće probleme u „Sistem Organica“ – botaničke bašte u kojima
snabdjevanju vodom, teško da možemo zamisliti da se prečišćava voda
je njihovo rješavanje moguće postojećim
tradicionalnim sistemima za prečišćavanje vode. „Sistem Organica“ za prečišćavanje vode jedan je od
najinovativnijih sistema koji su trenutno prisutni na
Tradicionalni industrijski sistemi za prečišćavanje tržištu. „Organica“ je globalni lider u novom pristupu
vode su ogromni i centralizovani. Zauzimaju velike prečišćavanja vode i u svojoj tehnologiji kombinuje
površine zemlje, često na desetine hektara kako bi prirodne žive organizme koji razlažu organske
se postavili ogromni bazeni, što je potpuno zagađivače s tradicionalnim metodama prečišćavanja
neprimjenjivo na gradske sredine. Prilično su otpadnih voda, čineći cio proces mnogo održivijim. Ona
neprijatnog izgleda i nisu dizajnirani da se uklope ili pomaže prirodi da obavi svoj posao, dok smanjuje
budu dio prirodnog ili gradskog pejzaža. Takođe, za troškove ulaganja.
prečišćavanje vode proizvode prilično neprijatan
miris. To utiče i na kvalitet stanovanja u okolini i Ono što je čini posebno atraktivnom, jeste njen
smanjuje vrijednost nekretnina u okolnim prostorni i estetski kvalitet. To je sasvim
stambenim naseljima. Tradicionalni sistemi decentralizovani sistem koji integriše proces
zahtijevaju veliku količinu infrastrukture. Trenutno prečišćavanja vode u urbano ili ruralno tkivo i kreira
je infrastruktura ovakvih sistema veoma iscrpljena
nakon decenija korišćenja. Stoga se npr. milijarde
galona neprečišćene otpadne vode uliva direktno u
rijeke ili vodene kanale zato što se ona izliva iz
poplavljene kanalizacije prilikom velikih kiša. Važan
je i ekonomski faktor – tradicionalni sistemi za
prečišćavanje vode diktiraju cijenu i upotrebu vode;
kako voda postaje sve dragocjenija iz dana u dan,
cijene za održavanje tradicionalnih centralizovanih
sistema će rasti. vrijedno prirodno/biljno stanište. Zauzima manje
prostora, a istovremeno ima izgled botaničke bašte.
Takođe, baš zbog decentralizovanog razmještaja, ovi
sistemi za vodu mogu omogućiti gradskim upravama,
kompanijama ili naseljima da preuzmu kontrolu nad
troškovima za vodu.
16
www.expeditio.org/benefit-living
Prednosti „Organica“ sistema su mnogobrojne s aspekta Iz tog razloga, naselja i gradovi u Crnoj Gori trebalo bi
održivosti i zaštite životne sredine. Složeni ekosistem u da se okrenu novim ekološkim tehnologijama i manjim
reaktorima prerađuje otpadnu vodu u vodu mnogo decentralizovanim sistemima poput „Organice“. Na taj
boljeg kvaliteta nego konvencionalna tehnologija način bi se rešavao problem ozdravljenja i očuvanja
prečišćavanja. Istovremeno, prepuštajući recikliranje vodenih resursa, a to je jedan od najvažnijih aspekata
vode prirodnom procesu, ovim rješenjem se smanjuje održivog razvoja naselja.
direktna upotreba energije i proizvodnja viška otpadnog
taloga. Zbog toga, kao i zbog manje upotrebe hemikalija
u procesu prečišćavanja, smanjena je proizvodnja CO2.
EXPEDITIO 17
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
Najvažniji razlog zbog kojeg turisti posjećuju U Crnoj Gori turizam predstavlja jednu od najvažnijih
P neko mjesto jeste njegova prostorna
atraktivnost – ljepota i jedinstvenost prirodnog
privrednih grana. Ekonomski doprinos turizma
ukupnom BDP-u je oko 25% s tendecijom rasta u
ili izgrađenog okruženja, ili njihov uzajamni sklad. To narednom periodu (podaci iz 2008. godine). Diverzitet
su primarna dobra koja su neobnovljiva, nezamjenjiva i prirodnih i kulturnih predjela je velika prednost – od
zbog kojih se i razvija turistička aktivnost. netaknutih planinskih zona,
Ako se ova dobra naruše ili izgube, zaštićenih nacionalnih parkova, do
turizam se ne razvija ili ne postoji. morske obale, kulturno-istorijskog
Sekundarna dobra su ono što zavisi od nasljeđa i jedinstvenog
savremenih ljudskih aktivnosti i što treba Bokokotorskog zaliva čiji se jedan dio
da omogući razvoj turizma. To su objekti nalazi na UNESCO-voj listi svjetskog
za smještaj turista, infrastruktura, usluge, nasljeđa. Trenutno je Crna Gora
kulturne i sportske aktivnosti itd, i sve ono među zemljama s najvišom stopom
što bi, ako uključuje lokalno stanovništvo, razvoja turizma u svijetu. Na Bijenalu
trebalo da doprinese razvoju tog mjesta i arhitekture u Roterdamu 2008.
šire zajednice. Cilj održivog turizma je da godine, na izložbi posvećenoj
se sekundarna dobra razvijaju u skladu s turizmu i održivom razvoju, prognoza
primarnim dobrima, da ih ne naruše, već je bila da će do 2014. godišnja stopa
da ih očuvaju, a da pri tom doprinose cjelokupnom rasta turizma u Crnoj Gori biti oko14%. U Strategiji
razvoju posjećenog predjela. razvoja turizma u Crnoj Gori (2008) navodi se da
najvažniji značaj ima održivi pristup u razvoju turizma,
Danas, najvećim dijelom, turizam nije zasnovan na uzimajući u obzir ekološku, socijalnu, kulturnu i
održivim principima, a istovremeno je jedna od ekonomsku dimenziju.Takođe, u Strategiji razvoja
privrednih grana koja ima najveću stopu rasta u svijetu. turizma u Crnoj Gori stoji i sledeća vizija koju možete
Prije ekonomske krize kada je stopa porasta pročitati ovde / pogledajte okvir desno /.
18
www.expeditio.org/benefit-living
Iskustvo Mediterana i Crne Gore nastaviti da degradira ove prostore i, možda, uništi do
sada netaknute predjele. Nakon prostorne devastacije,
Mediteran je jedan od najvažnijih regiona svijeta zato druge negativne posljedice turizma su:
što je jedna od kolijevki civilizacije bogata prirodnim i
kulturnim nasljeđem i jedinstvenim biodiverzitetom – - ugroženost ili nestanak rijetkih endemskih vrsta
najveći broj endemskih vrsta na svijetu (nakon tropskih (npr. ugroženost morske kornjače na grčkom ostrvu
mora) živi samo na ovom području. Istovremeno, Zakintos);
Mediteran je glavna turistička destinacija na svijetu i
stoga je najviše na udaru posjetilaca. Svake godine - velika potrošnja vode koja se udvostruči ili utrostruči
milioni ljudi posjećuju obale Mediterana i ta brojka će (ako su u pitanju ekskluzivnije namjene poput
dostići oko 335 miliona posjetilaca godišnje do 2025. bazena i golf–terena) tokom sezone;
godine. Veliki uticaj masovnog turizma jedan je od
- veliko zagađenje i otpad koji se bez prečišćavanja
glavnih razloga ekološke destrukcije u regionu, naročito
skladišti u mediteranska mora (10 miliona tona
u priobalnom području gdje su pojedine drevne lokacije
svake godine) jer su kapaciteti lokalnih
tako narušene da su skoro neobnovljive. Razlog je
infrastruktura manji od zahtjeva tokom turističkih
najvećim dijelom u tome što je najrasprostranjeniji
sezona;
turistički model u ovom području „ljetovanje na
primorju“, i što je tokom posljednjih decenija od 46 000 - narušavanje lokalnog načina života, socijalnih
km morske obale Mediterana već 25 000 km struktura i tradicionalnih aktivnosti koje su često
urbanizovano i dostiglo je svoju kritičnu granicu. vezane za održivo korišćenje biodiverziteta;
Izgradnja u svrhu turizma (hoteli, kuće za odmor, - nepravedna raspodjela ekonomskog profita koji je
aerodromi i putevi) izaziva najveći negativan uticaj na baziran na iskorišćavanju fizičkog okruženja a
osjetljivo priobalje i morske ekosisteme. Gubitak uglavnom se iznosi van zemlje i ne ostavlja koristi
biodiverziteta i prostorne atraktivnosti već je zadesio lokalnom stanovništvu koje snosi troškove
mnoge turističke destinacije regiona. Dalji rast će ograničenih resursa prostora, vode i energije.
EXPEDITIO 19
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
Veliki uticaj masovnog turizma je dramatično možda će doći na red u nekom trenutku kao jedino
degradirao okruženje u mnogim mediteranskim rješenje, ali će mnogo koštati. Upravo se tu postavlja
mjestima, i u ekološkom i socijalnom smislu, što je pitanje održivosti. Možda su, kratkoročno brzi, razvoj
na kraju dovelo u pitanje sam opstanak turizma. primorskog turizma i masovna izgradnja u tu svrhu u
Ostrvo Krf je tipičan primjer takvog neprimjerenog posljednjoj deceniji djelovali održivo i to samo
razvoja s masovnom neprimjerenom gradnjom, a djelimično s ekonomskog aspekta jer je gazdovanje nad
susjedno ostrvo Zakintos ide sličnim putem. Jedan velikim dijelom prirodnih i izgrađenih dobara sada u
od negativnih primjera razvoja turizma je i priobalni rukama privatnog sektora, nad kojim oslabljeni državni
region Kosta Brava na sjeveroistoku Španije gdje je sistem nema kontrolu. Dugoročno ova razvojna faza
turizam, nakon svog rapidnog razvoja, došao u fazu donijela je veliki teret budućem održivom razvoju
krize. Svega 11% obale je sačuvano od lošeg uticaja primorskog turizma. Turizam na primorju je jedini u
razvoja i sada se suočava s naslijeđenim problemom Crnoj Gori koji ima opciju razvoja kulturnog turizma
prevelike eksploatacije prostora i ekosistema, kao i zbog vrijednog istorijskog nasljeđa. Jedinstvo
velikom konkurencijom u jeftinim turističkim prirodnog i istorijskog nasljeđa ima poseban značaj i
destinacijama. zato se turizam na primorju nije smio svesti na
pružanje usluga masovnog ljetovališta.
Kada se jedno mjesto toliko degradira, najčešće se
traži sljedeće koje je netaknuto i pristupačno. Drugo
rješenje, kojim se pokušavaju ublažiti negativni
uticaji, obimne su restauracije koje su veoma skupe,
dugo traju i nijesu uvijek izvodljive, naročito kada je
u pitanju visok nivo izgrađenosti. Rušenje hotela na
Majorci u Španiji, koji su izgrađeni pored mora,
pozitivan je primjer rješavanja problema narušenog
izgleda obale, ali se ne može, za sada, smatrati
nagoveštajem trenda. Na primjer, rušeni su na
veliko smještajni objekti u močvarnoj oblasti Faro u
južnom Portugalu, ali iz političkih razloga nijesu
rušeni u zapadnom dijelu Grčke u Mesolongi
Ramsar oblasti.
Iako je prostorna atraktivnost najvažniji resurs za Rješenje je, možda, u ozbiljnoj strategiji razvoja
razvoj turizma, a masovna izgradnja ima najveći održivog turizma na primorju i njegovom stručnom
negativan uticaj na njegovu održivost, Strategija planiranju, uz razumijevanje složenosti i bogatstva ovog
održivog turizma Crne Gore vrlo se površno bavi predjela. Neophodno je staviti obalu pod posebnu vrstu
ovim problemom ili ga skoro zanemaruje. zaštite i usvojiti posebne mjere kada je u pitanju njen
razvoj. Korisne smjernice mogu biti preuzete iz
Od 22 mjere kojima treba da se sprovede strateški
Evropske povelje za održivi turizam u zaštićenim
cilj razvoja turizma, baziran na održivim principima,
zonama i kasnije primijenjene. Potrebno je:
samo u jednoj mjeri naznačena je važnost odnosa
prema očuvanju prostora (mjera 1.6). To djelimično - zaštititi i unaprediti kulturne i ekološke vrijednosti
objašnjava (ne)ozbiljnost države kada je u pitanju osjetljivog predjela;
sprovođenje ciljeva za koje se sama opredijelila. Bilo
bi mnogo logičnije opredijeliti se za masovni turizam - turistički sektor mora održivo koristiti dobra i
i onda ga otvoreno razvijati, nego se kriti iza prirodno bogatstvo;
postulata o održivom razvoju i ekološkoj državi, i
uništavati najvažnije resurse za njihov dugoročan - značajno doprineti socio-ekonomskom razvoju i
razvoj. kvalitetu života lokalnih zajednica;
Crna Gora ima ozbiljan problem prostorne - širiti ekonomsku korist i u potpunosti je usaglasiti s
devastacije obale. Revitalizacija uništenih područja prethodna tri kriterijuma i podjednako raspodjeliti.
20
www.expeditio.org/benefit-living
Rezilijentnost –
novi pristup održivom razvoju
Nataša Ilinčić
akon više od 30 godina od zasjedanja predstavlja njegovu rezilijentnost. Drugi koncept tvrdi
N Burtlandove komisije i početka primjene
principa održivog razvoja osjećaju se
da je postojeći prihvaćeni model, prema kome se
sistemi mijenjaju na linearan i predvidiv način,
nedostaci. Istraživanja govore da su promjene mnogo pogrešan. Ti linearni modeli koncentrišu se na
veće i brže nego što je teorija o održivom razvoju nalaženje optimalnog rješenja u okviru samo jednog
mogla da predvidi. Razlog, dijelom, može biti u tome uravnoteženog stanja i smanjuju sposobnost socio-
što je teorija u znatnoj mjeri bazirana na pretežno ekoloških sistema da se izbore s promjenom i nastave
logično-racionalnom sistemu mišljenja koji je i razvoj. Zato se uvodi termin „kompleksni prilagodljivi
doprinio stvaranju neodrživih ekonomskih i ekoloških sistemi“, koji su konstantno u toku, i veoma
modela. Deterministički, linearni, kruti principi ostali nepredvidivi i složeni. Ova termin tumači sisteme ne
su djelimično sadržani i u idejama održivog razvoja. kao determinističke, predvidive i mehanicističke, već
Pristup „čovjek i priroda“ i dalje govori o zastarelom kao organski zavisne, samoorganizujuće procese.
antropocentričnom stavu o čovjeku odvojenom od
prirode, koji (ne) uspijeva njome da vlada i da je U teoriji „kompleksnih prilagodljivih sistema“ mijenja se
kontroliše. Proračuni, planovi, predviđanja ne mogu pristup upravljanja: od onog koji pokušava da kontroliše
da odgovore na sve ono što donosi budućnost. Priroda promjene u ekosistemima, s pretpostavkom da će biti
ima svoj autentični ritam nepredvidivog i iznenadnog,
kao i životi svih pojedinaca/pojedinki. Slično je i s
razvojem društvenih, ekonomskih i tehnoloških
sistema. Sistemi su mnogo kompleksniji i, samim tim,
manje predvidivi i podložni kontroli.
EXPEDITIO 21
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
promjena (kao što su klimatske i tehnološke promjene) Gubitak rezilijentnosti ogleda se i u propadanjima
velikim dijelom nepredvidivi i mogu se mijenjati u političkih i ekonomskih sistema. Crna Gora i zemlje u
nelinearnim modelima. regionu upravo prolaze kroz još uvijek težak i spor
tranzicioni period oporavljanja od političkog, državnog i
Stoga koncept rezilijentnosti odbacuje stare ideje o ekonomskog sloma početkom devedesetih godina.
„održivosti“. Umjesto prihvatanja statičnog stanja, ističe Društvo je bilo ranjivo zbog tih promjena jer, s jedne
se nestalnost, fleksibilnost i decentralizacija. Promjena, strane, nije imalo snažan i vitalan vrijednosni sistem koji
iz perspektive rezilijentnosti, ima potencijal za razvoj i bi te promjene lakše iznio, a s druge strane, nije bilo
novinu. Holling je jednom prilikom rekao da „nema bazirano na snazi svakog pojedinca/pojedinke, svake
svetog balansa u prirodi… i to jeste veoma lokalne zajednice, već je bilo umrtvljeno vještačkom
zastrašujuća pomisao“. planskom politikom.
Figurativni simbol za rezilijentnost je igračka Roly-Poly Socijalna jednakost i prustup resursima veoma su
koja ima zaobljeno postolje i, koliko god da je nakrenete važne komponente rezilijentnosti. Kad dođe do visokog
na jednu stranu, nakon ljuljanja ona se vraća u stepena socijalnog raslojavanja, pojavljuje se manjak
građanskog angažmana, pa čak i nasilje. „Ako postoji
velika nejednakost, ne dolazi do razmjene informacija; u
pravednijim društvima konflikti će i dalje postojati, ali
će ljudi biti spremni da dijele informacije; to je stvar
povjerenja u društvo“, kaže Thomas Elmqvist, jedan od
vodećih istraživača u Centru za rezilijentnost u
Štokholmu.
22
www.expeditio.org/benefit-living
EXPEDITIO 23
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
24
www.expeditio.org/benefit-living
ajveći dio arhitektonske prakse u Crnoj Gori u Ovo je jedna od prvih energetski efikasnih savremenih
N posljednje dvije decenije karakterišu negativan
trend i prilično neprimjeren kvalitet. Oni su
porodičnih kuća u Crnoj Gori na kojoj je primijenjeno
nekoliko principa održive gradnje. Kompaktna forma
rezultat mnogobrojnih faktora u našoj sredini: od kuće smanjuje gubitke toplote preko spoljašnjeg
degradacije vrijednosnog sistema u društvu, omotača objekta (postignut je odnos površine omotača
siromaštva, urbanističkog planiranja prepuštenog i zapremine objekta A/V od 0,4, a optimalne vrijednosti
nekontrolisanom uticaju kapitala, oslabljenog sistema se računaju ispod 0,8). Kuća je napravljena od lokalnih
uprave, do lošeg kvaliteta obrazovanja arhitekata i materijala: drveta i opeke. Konstruktivni zidovi su od
izolovanosti od savremenih svjetskih tokova u opeke zidane na 25 cm, s izolacijom od 8 cm, i
planiranju i projektovanju. Čak i u urbanim sredinama s fasadnom oblogom od četinarske građe, postavljene na
kvalitetnim graditeljskim nasljeđem iz ranijih istorijskih drvenoj potkonstrukciji, čime je formirana vjetrena
perioda, kao i iz moderne, ili u očuvanim prirodnim i fasada s vazdušnim slojem od 5 cm. Konstrukcija
kulturnim pejzažima - za posljednjih dvadesetak godina, međuspratne tavanice je od lijepljenih lameliranih
kao nikada prije toga, neprimjereno građenje narušilo drvenih greda, a završna krovna konstrukcija od
je postojeće skladne prostore. Aktuelna
ekonomska kriza došla je kao vrsta spasa, bar za
privremeno zaustavljanje nekontrolisane i
neprimjerene gradnje, ali je neizvesno kada će doći
do ozbiljnije promjene u bavljenju prostorom.
EXPEDITIO 25
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
modernizam šezdesetih i sedamdesetih godina i objekti temperature podzemne vode, obezbjeđuje se ušteda u
različite namjene: Sportski centar i Hotel „Podgorica“ potrošnji energije za klimatizaciju ovog poslovnog
smješteni su slobodno u gradskom parku, dok zgrade prostora, površine oko 10.000 m2.
Vlade i nove poslovne zgrade prate strogu geometriju
ulične matrice. Na zgradu „Europointa“ najviše uticaja Autori ovog objekta su arhitekta Branislav Redžić i tim iz
imala je susjedna zgrada „Telekoma“. Njenu građevinsku njegovog studija ARCVS.
liniju prati glavni blok zgrade „Europointa“ i usvaja
osnovne karakteristike njene forme, dva pravougaona
svedena bloka različitih visina.
Osmatračnica na Biogradskoj gori
Zgrada „Europointa“ je slobodnostojeća i orijentisana
ka rijeci Morači, obezbjeđuje panoramski pogled na cio „Belvedere“ je osmatračnica za posjetioce u
grad s viših spratova. Glavni elemenat objekta je Nacionalnom parku Biogradska gora, koja je postala i
zastakljeni atrijum koji spaja javne prostore njegov landmark. Projekat je dio međunarodne
(prodavnice, restoran) u nižem frontalnom bloku zgrade saradnje za razvoj održivog turizma između Austrijske
razvojne agencije (OAR) i Turističke organizacije Crne
Gore. To je prva visoka struktura (21 m) od drveta u
Crnoj Gori i odličan primjer održivog dizajna i
inženjerstva. U građenju ove inovativne drvene
konstrukcije spojene su vještine lokalnih majstora i
najsavremenije znanje u projektovanju drvenih
struktura. Noseća drvena konstrukcija asimetričnog
tornja obavijena je polutransparentnim omotačem od
drvenih letvica, koji se prekida na mjestu gdje se
posjetilac popne na terasu s koje se pruža panoramski
s poslovnim prostorom u sedmospratnom bloku. pogled na šume Biogradske gore.
Atrijum formira vizuelnu i prostornu vezu između javne
Projekat je započet 2006. a izgradnja je završena 2009.
i poslovne zone, i doprinosi važnim aspektima
godine. Projektanti „Belvedere“ osmatračnice su iz
savremenog radnog okruženja - ima prostorni i socijalni
austrijskog arhitektonskog biroa POS, čiju praksu
kvalitet. Ova atrijumska veza otvara mogućnost timskog
karakteriše ekološki pristup već desetak godina.
rada i neformalne komunikacije, koji su postali dio
prakse današnjeg poslovanja.
Planovi spratova s poslovnim
prostorom su prilagodljivi i
pružaju mogućnost različite
organizacije. Zgrada je skladna
u svojoj formi, proporciji i
materijalizaciji. Elegantna i
zamagljena fasada sastoji se od
sistema ventilisane zid-zavjese i
tamnih punih površina.
26
www.expeditio.org/benefit-living
EXPEDITIO 27
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
28
www.expeditio.org/benefit-living
San Giuliano je najveći gradski park u Evropi i, pored preispitivanja, istraživanja i novih rješenja, kao i
toga što je kulturno-rekreativna i sportska zona za unapređivanja postojećeg. Može se reći da je to i
stanovnike, on je prirodni rezervat gdje se obavljaju očekivano kada se radi o ovakvom poduhvatu. Projekat
istraživanja. Park je realizovan uz pomoć EU fondova i je počeo da se realizuje 2003. godine i očekuje se da
predstavlja prenamjenu urbanog prostora koji se po pogon bude pušten u rad 2012. godine, a u njega će
veličini i sadržaju smatra jednim od „najambicioznijih“ u biti uloženo oko 5 milijardi eura. Pored toga što će
Italiji. Započet je kao veliki konzervatorski projekat u predstavljati odbrambeni sistem za grad i njegove
okviru kojeg je planirana zaštita prirodnog staništa stanovnike, postoji zabrinutost da će uticati na osjetljiv
Lagune za domaću floru i faunu, kao i čuvanje od ekosistem Venecijanske lagune. S jedne strane uočena
višegodišnjeg postepenog propadanja. je neočekivana prednost, možda djelimično zbog
otopljavanja mora - u Laguni se formira stanište za
Ova zona je nekada bila prostor za odlaganje sesilne organizme i sada je naseljavaju koralski grebeni
industrijskog i gradskog otpada i, samim tim, negativna zajedno s drugim biljkama i životinjama karakterističnim
barijera između kopnenog dijela i Venecije. Projekat je za južni Mediteran. S druge strane postoji sumnja da će
započet 1990. godine kada je gradska uprava Venecije se, kada se „Mose“ barijera završi, cijela Laguna
objavila međunarodni arhitektonski konkurs pod pretvoriti u ogromni stagnirajući bazen.
nazivom „A Park for San Giuliano“, a 1996. godine
odobrena je realizacija pobjedničkog projekta arhitekte VEGA, „Mose“ i San Giuliano park su najveće
Antonia di Mambra of Comunitas Inc. Park je otvoren intervencije u Venecijanskoj laguni. U toku su i drugi
2003. godine, ali se i dalje razvija. Sadrži mrežu projekti važni za njen održivi prostorni razvoj. Problem
pješačkih i biciklističkih staza i prijatnih mjesta otpada se rješava dugi niz godina smanjenjem broja
otvorenih za okupljanje koja su ekološki bezbjedna i deponija i otvaranjem reciklažnih postrojenja i centara.
bogata vegetacijom. Pored toga što predstavlja zelena Sistem prikupljanja i reciklaže otpada ujedno sadrži i
zonu koja povezuje urbane cjeline Mestre i Veneciju, elektrane koje od prerade različite vrste otpada
koje se nalaze jedna nasuprot drugoj, u parku su proizvode energiju. U planu je smanjenje negativnog
biblioteka i teatar i održava se „Heineken“ muzički uticaja masovnog turizma kojem je ovaj grad izložen,
festival. uprkos tome što su ekonomske koristi od turizma velike.
Uvode se mjere kao što su: smanjenje broja dnevnih
„Mose“ posjetilaca, uvođenje taksi za pristup gradu,
podržavanje turističkih aktivnosti koje su u skladu sa
Vjerovatno najkompleksniji problem u Venecijanskoj životnom sredinom. Budući razvoj Venecijanske luke
laguni je hidrodebalans, izazvan industrijskim uključen je u program „Green port“, što podrazumijeva
razvojem u XX vijeku kao i mogućim uticajem brigu o ekosistemu ali i preuzimanje dijela brodskog
klimatskih promjena. Venecija plavi više od 100 puta transporta koji se sada odvija prema lukama u sjevernoj
godišnje, a samo jedan vijek ranije poplave su se Evropi. Ukoliko se roba namijenjena stanovnicima
dešavale svega desetak puta. Rješavanje ovog srednje Evrope doprijema preko Venecijanske luke,
problema realizuje se kroz čuveni projekat „Mose“, može se smanjiti proizvodnja CO2 i do 97kg po jednom
konstrukciju serije mobilnih mostova – barijera koji se kontejneru.
podižu i spuštaju u odnosu na visoke vodene talase s
ciljem da zaštite
Lagunu.Velike strukture su
postavljene na mjestima
gdje poplava stiže iz
Jadranskog mora i
sastavljene su od 79
čeličnih brana koje su 30 m
visoke i 20 m dugačke,
napunjene vodom, i podižu
se i pune vazduhom svaki
put kada visoki talas prijeti
gradu.
EXPEDITIO 29
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
30
www.expeditio.org/benefit-living
EXPEDITIO 31
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
32
www.expeditio.org/benefit-living
EXPEDITIO 33
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
valitet objekata i prostora ima snažan uticaj na povrede ili padove zbog
K kvalitet života ljudi. Planiranje može uticati na
osjećaj sigurnosti, povećati ograničenja ili
problema s vidom. Zbog
bojazni da će im se dogoditi
slobode, može pospješiti ili umanjiti našu mobilnost, povreda pri izlasku, manje se
poboljšati ili ugroziti zdravlje... Planiranjem se mogu kreću, a to svakako utiče na
otkloniti stvarne ili zamišljene barijere među različitim njihovo fizičko i psihičko stanje.
grupama u jednoj zajednici. U Ukoliko bi im ulice bile
većini zemalja EU problem prilagođene, slabovide i
pristupačnosti za osobe s slijepe osobe ne bi se više
invaliditetom u velikoj mjeri je osjećale zarobljeno u svojim
prepoznat i riješen. Kod nas su domovima i mogle bi da vode
neki koraci napravljeni, ali ima puniji i nezavisniji život.
još dosta posla. Donesena je
Strategija za integraciju osoba Gubitak vida može uticati na samostalnost osobe više
s invaliditetom (2008–2016) i nego bilo koji drugi invaliditet. Ne čudi stoga što mnogi
novi Akcioni plan za njenu realizaciju (2010–2011). Tu ljudi koji izgube vid, nikada ne izlaze vani bez pratnje.
su i zakoni o uređenju prostora i izgradnji objekata i Oni koji to čine, moraju da prevazilaze velike poteškoće.
Pravilnik o bližim uslovima i načinu prilagođavanja Ove barijere se često javljaju zbog nepromišljenog
objekata za pristup i kretanja lica smanjene projektovanja i planiranja ulica. Male i jeftine
pokretljivosti. Ipak, kada je praksa u pitanju, kod nas i intervencije mogu olakšati život slabovidim osobama.
dalje postoji ogromna potreba za djelovanjem. Što je još važnije, takve promjene u prostoru mogu
omogućiti nezavisniji život onima koji sada ne mogu
Postoji nekoliko kategorija lica s umanjenim tjelesnim izaći sami u javni prostor. Da bi se poboljšao
sposobnostima, među kojima su osobe s amputiranim tradicionalni koncept ulice, projektanti moraju
ekstremitetima, urođenim psihičkim i fizičkim razumjeti i reagovati na različite zahtjeve i potrebe
anomalijama, paraplegičari, distrofičari, slijepe i korisnika prostora.
slabovide osobe, gluve i nagluve osobe, epileptičari itd.1
Procjenjuje se da je u Crnoj Gori broj osoba s Gubitak vida utiče na sposobnost osobe da prikupi
invaliditetom oko 10% ukupnog stanovništva.2 informacije iz svog okruženja. Slabovida lica se u
prostoru orijentišu ostatkom vida, sluhom i dodirom, a
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije slijepa samo sluhom i dodirom. Zato se, za razliku od
(2009), danas u svijetu postoji oko 314 miliona ljudi s onih koji vide, ove osobe oslanjaju mnogo više na
oštećenim vidom, a oko 13% njih su slijepi. Studije mentalne mape o određenoj lokaciji, koje su stvorile
takođe pokazuju da su žene konstantno izložene znatno tokom ranijih iskustava korišćenja određenog prostora.
većem riziku od oštećenja vida, za razliku od muškaraca, Predvidljivost u okruženju je stoga veoma važna za ove
u svim regionima svijeta i u svim životnim dobima. osobe. Oni koji vide, često vole spontano da dožive
iznenađenje na ulici, što je za slijepe i slabovide svakako
Dakle, oštećenje vida je veoma učestala pojava. velika smetnja.
Procjenjuje se da, recimo, u Velikoj Britaniji ima oko 2
miliona ljudi koji pate od gubitka vida. Mnoge od tih Neke od preporuka za projektovanje prostora
osoba su starije od 75 godina i žive same, a uočeno je prilagođenih slabovidim i slijepim osobama su:3
da je veliki broj njih siromašniji u odnosu na prosjek
među penzionerima. Gotovo polovina njih je imala
• Korišćenje kontrastnih boja
1
Emir Fejzić: Osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti i arhitektonske barijere, Expeditio, 2007.
2
Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja: Strategija za integraciju osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori za period 2008–2016.
3
Tekst Sight Line: designing better streets for people with low vision na sajtu:
http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20110118095356/http://www.cabe.org.uk/publications/sight-line
34
www.expeditio.org/benefit-living
Ovo je važno za slabovide osobe. Jake tonske razlike • Različito strukturirano popločanje trotoara –
između kolovoza i trotoara, naročito u zoni pješačkog taktilno popločavanje
prelaza, veoma su korisne. Takođe, od pomoći je i žuta
linija kao razdjelnica između pješačke zone i parkinga. Reljefna rješenja u popločavanje trotoara mogu pomoći
Kako slabovide osobe prepoznaju sve kontrastne da se slijepe osobe sigurnije kreću, a da ne moraju da
promjene u popločanju, trebalo bi izbjegavati se drže ivice objekata. Ovaj princip popločanja može se
bespotrebno dekorativno šarenilo u popločanju koje ih primijeniti oko autobuskih stajališta i na prilazu
može zbunjivati. pješačkom prelazu.
EXPEDITIO 35
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
deja kulturnih predjela nije nova, iako je tek Cinque Terre / Italija
I relativno skoro prepoznata kao kategorija
kulturnog nasljeđa. Od 1992. godine UNESCO U italijanskoj regiji Liguria, na dijelu obale dugom 15
uvodi kategoriju kulturnog predjela (Cultural km, između Leventa i La Spezie, nalazi se kulturni
Landscape) – skladne interakcije između ljudi i predio Cinque Terre, velike vizuelne i kulturne
prirodnog okruženja. Kao simbioza prirode i ljudskog vrijednosti. Razmještaj i dispozicija malih naselja i
djelovanja, kulturni predjeli izražavaju dugu i blisku oblikovanje okolnog pejzaža prevazilaze prepreke
vezu između stanovnika i njihovog prirodnog strmih i neravnih terena, održavajući svoj istorijski
okruženja. Oni svjedoče o kreativnosti, društvenom kontinuitet na ovom području tokom dugog niza
razvoju, maštovitoj i duhovnoj vitalnosti čovječanstva vjekova. Ovaj kulturni predio obuhvata površinu
i stoga su dio našeg kolektivnog identiteta. priobalnog područja od preko 4 600 ha, a u okviru nje
5 malih naselja – Riomaggiore, Manarola, Corniglia,
Postoji ogromna raznovrsnost kulturnih predjela Vernazza i Monterosso, grupisanih oko religijskih
koji predstavljaju različite regione svijeta. Danas se građevina ili srednjovjekovnih utvrđenja. Upisan je na
na Listi svjetskog nasljeđa nalazi 66 kulturnih UNESCO-vu listu kulturnih predjela 1997. godine, a
predjela iz različitih krajeva svijeta, što predstavlja dvije godine kasnije proglašen je nacionalnim parkom
oko 7% ukupnog broja zaštićenih prirodnih i u Italiji.
kulturnih dobara na UNESCO-voj listi. Od 2003.
godine postoje UNESCO-ve preporuke da se ovoj Cinque Terre dočarava i autentični tradicionalni način
izuzetnoj grupaciji kulturnih predjela svjetskog života koji ima važnu socio-ekonomsku ulogu u
nasljeđa pridruži i zaštićeni dio Bokokotorskog današnjoj zajednici. Sa svojim legendarnim terasastim
zaliva. pejzažom, slikovitim gradovima, prozirnim morem i
divljom prirodom, predio Cinque Terre je postao jedna
Do sada nisu sprovedene aktivnosti u okviru državnih od najpopularnijih turističkih destinacija. Očuvane
institucija, koje bi prepoznale važnost zaštite dijela kultivisane terase, od kojih su neke dugačke i do 2 km,
Bokokotorskog zaliva kao kulturnog predjela, kao i obzidane kamenim suvozidom, služe za uzgajanje
njegovo verifikovanje. Naprotiv, za nekoliko vinove loze još od XII vijeka i proizvodnju čuvenog
posljednjih godina desile su se devastirajuće lokalnog vina. Ukupna dužina ovog suvozida skoro je
promjene koje su narušile ovaj izuzetan prostor. S identična dužini Kineskog zida. Očuvana je i obnovljena
nekoliko narednih primjera kulturnih predjela s organska proizvodnja lokalne hrane, maslina i vina, kao i
UNESCO-ve liste svjetskog nasljeđa, koji se nalaze u organske kozmetike. Jedna od najvažnijih turističkih
našem mediteranskom i evropskom okruženju, ponuda ovog predjela je pešačenje i zato je Cinque
pokušaćemo da skrenemo pažnju na njihov značaj, Terre čuvena po najboljim obalskim pješačkim
kao i na način zaštite i očuvanja koji može biti stazama, od kojih se izdvaja staza „Lover’s line“
smjernica za razvoj Bokokotorskog zaliva. osvijetljena solarnim svjetlom za noćnu šetnju.
36
www.expeditio.org/benefit-living
dramatičnim i raznolikim prirodnim okruženjem. On je farme, i dio rimskog puta (Via Francigena) s
blisko povezan s istorijom i legendama, i vjekovima je manastirima, hramovima, mostovima…
imao snažan uticaj na pisce, filozofe, slikare, pjesnike i
kompozitore. Ovaj toskanski predio slavili su slikari Sijenske škole
koja je doživjela procvat tokom renesanse. Pejzaži Val
Uski prodor rijeke Rajne kroz planinske škriljce, d’Orcia, na kojima su ljudi prikazani kako žive u
zajedno s građevinama, spomenicima i nizom naselja harmoniji s prirodom, postali su ikone renesanse i
duž obale, teško da se može uporediti s bilo kojim duboko su uticali na formiranje svijesti o pejzažu. Danas
prizorom u Evropi. Od izuzetnog značaja je broj je ovaj pejzaž inspiracija filmskim rediteljima i u njemu
zamkova, palata i utvrđenja: oko 40 takvih građevina su snimljeni čuveni filmovi – Bertolučijeva „Ukradena
u ovom predjelu dokazuje strateški značaj koji je ljepota“, „Engleski pacijent“, „Život je lijep“.
Rajna imala kroz vjekove, kao i posebnost ovog
predjela u svijetu. Ova ruta je prepoznata kao jedna od Val d’Orcia smatra se jednim od najljepših predjela na
najznačajnijih u Evropi, dva milenijuma je olakšavala svijetu. Njegovi stanovnici oduprli su se pritiscima
kulturnu razmjenu između mediteranskog regiona i progresa i zadržali tradiciju regiona, čuvajući vezu s
sjevera. Formirane su terase na strmim padinama, a od okruženjem i naročito svoju gostoprimljivost. Od 1996.
XI vijeka one se koriste za uzgajanje vinograda. godine Italija je ovaj predio zaštitila kao umjetnički,
prirodni i kulturni park, ali istovremeno i omogućila
Srednji tok Rajne obuhvata preko 27 000 ha površine, napredak lokalne ekonomije i održivog razvoja.
a njegova zaštitna (buffer) zona je blizu 35 000 ha. Namjera države je da ovo postigne bez pretvaranja regije
Jedna je od najposjećenijih oblasti u Njemačkoj, a u neku vrstu „muzeja“. Umjetničkim, prirodnim i
nudi organizovane pješačke ture, biciklizam i vožnju kulturnim parkom Val d’Orcia upravljaju ljudi koji žive i
brodovima. rade u ovom predjelu ili su dio lokalne administracije.
EXPEDITIO 37
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
Wachau / Austrija
Kulturni predio Wachau je jedinstven primjer rječnog koja potpuno zaposjeda neposredno okruženje starih
pejzaža, oivičenog planinama, u kojem su materijalni naselja. Takođe, prisutno je staranje o buffer zoni ili
dokazi njegove istorijske evolucije preživjeli u velikoj zaštitnom pojasu oko teritorije kulturnog predjela,
mjeri. Otkrivanje Vilendorfske Venere na ovom prostoru koja je ponekad veća i od same površine zaštićenog
svjedoči o naseljima još iz praistorije, a u rimskom područja. Takvo staranje o buffer zoni preporučuje
periodu nastala je kultura uzgajanja vinove loze, koja se UNESCO i za zaštićeno područje Bokokotorskog zaliva.
održala do danas. Očuvane građevine, ljudska naselja i U navedenim primjerima kulturnih predjela
razvoj poljoprivrede živo ilustruju pretežno primjećujemo da je njihovo očuvanje osnova za
srednjovjekovni pejzaž koji je evoluirao organski i razvoj predjela i dobrobit njegovih stanovnika.
harmonično tokom vremena. Pomoću njih želimo da skrenemo pažnju koliko je
važno da se prostoru Boke priđe na istovjetan način i
Wachau je jedna od najposjećenijih destinacija u ne dozvoli da najdragocjenije nasljeđe na ovim
Austriji. Dužina ovog dijela toka Dunava je oko 30 km, a prostorima bude prepušteno stihijskom razvoju i
predio zahvata površinu od preko 18 000 ha. Ovaj nemarnosti državnih institucija.
38
www.expeditio.org/benefit-living
EXPEDITIO 39
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
>>> Objekti izgrađeni pretežno tokom protekle decenije neprimjereni su zbog svoje
pozicije, zbijenosti, spratnosti, proporcija i agresivne obrade fasade u odnosu na
izuzetno vrijedno kulturno naslijeđe Prčnja i njegovog prirodnog okruženja.
korišćenja tla i njegovo oblikovanje, prostorna predjelu, može biti prihvaćena kao dio tradicije grada i
organizacija, vizuelne relacije, topografija i zemljište, stoga zahtijeva: viziju grada kao cjeline s dalekovidnim
vegetacija i elementi tehničke infrastrukture, uključujući akcijama onih koji donose odluke, i dijalog s drugim
objekte male razmjere i detalje konstrukcije, poput akterima i zainteresovanim stranama.
ograda, popločanja, osvjetljenja…
14_Glavni izazov savremene arhitekture u istorijskom
9_Savremena arhitektura u datom kontekstu odnosi se urbanom predjelu je da odgovori na razvojne
na sve značajne, planirane i dizajnirane, intervencije u promjene da bi olakšala socioekonomske promjene i
izgrađenom istorijskom okruženju, uključujući otvorene rast, i da istovremeno poštuje naslijeđeni gradski
prostore, nove konstrukcije, dogradnje istorijskih pejzaž i predio koji ga okružuje. Živi istorijski gradovi,
građevina i lokacija, kao i prenamjene. naročito lokacije svjetskog nasljeđa, zahtijevaju politiku
urbanog planiranja i upravljanja koja konzervaciju
prihvata kao ključno polazište. U ovom procesu,
istorijska autentičnost i integritet lokacije, koji su
Principi i ciljevi determinisani različitim faktorima, ne smiju biti
ugroženi.
Zatim dokument upućuje na ulogu savremene
arhitekture, kao nosioca razvojnih promjena i 15_Budućnost istorijskog urbanog predjela poziva na
obezbjeđivanja savremenih potreba, u istorijskom uzajamno razumijevanje između kreatora politike,
urbanom predjelu ali kroz poštovanje istorijskog urbanih planera, javnih gradskih institucija,
konteksta. Među ciljevima ovog dokumenta su saradnja arhitekata, konzervatora, vlasnika imovine, investitora
i razumijevanje svih aktera društva u upravljanju i zainteresovanih građana, koji rade zajedno da
kulturno-istorijskim predjelom, koje je neophodno sačuvaju urbano nasljeđe dok prihvataju modernizaciju
uspostaviti za predio Boke. i razvoj društva, jačajući njegov identitet i socijalnu
koheziju.
13_Stalna promjena u funkcionalnom korišćenju,
socijalnoj strukturi, političkom kontekstu i ekonomskom 16_ Uzimajući u obzir emocionalnu vezu između ljudi i
razvoju, koja se manifestuje u formi strukturnih njihovog okruženja, ljudi i njihovog osjećaja za mjesto,
intervencija u naslijeđenom istorijskom urbanom ključno je obezbijediti život u kvalitetnom urbanom
40
www.expeditio.org/benefit-living
EXPEDITIO 41
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
25_Siluete grada i njegovih krovova, glavne vizure, 28_Razvoj i primjena plana upravljanja za istorijske
građevinska matrica i tipologija integralni su djelovi urbane predjele zahtijevaju participaciju
identiteta istorijskog urbanog predjela. U pogledu interdisciplinarnog tima eksperata i profesionalaca,
obnavljanja istorijska silueta krovova i originalna kao i blagovremene sveobuhvatne javne konsultacije.
matrica građenja služe kao osnove za savremeno
planiranje i dizajn. 29_Poseban akcenat treba da bude stavljen na
kontekstualizaciju savremene arhitekture u istorijskom
urbanom predjelu, a studije kulturnog ili vizuelnog
uticaja treba da prate predložene savremene
Plan upravljanja istorijskim urbanim intervencije.
predjelom 30_Ekonomski aspekti urbanog razvoja treba da budu
povezani s dugoročnom zaštitom nasljeđa.
U posljednjem segmentu ovog dokumenta navodi se
važnost donošenja plana upravljanja istorijskim 31_Istorijske građevine, otvoreni prostori i savremena
urbanim predjelom, i podstiče se razvoj savremene arhitektura doprinose vrijednosti grada, brendirajući
arhitekture jer se upravo kroz jedinstvo nasljeđa i njegov karakter. Savremena arhitektura može pojačati
savremenih intervencija razvija specifičan karakter konkurentnost grada jer privlači nove stanovnike,
predjela. turiste i kapital. Istorijska i savremena arhitektura
zajedno predstavljaju prednost za lokalne zajednice i
27_ Upravljanje dinamičnim promjenama i razvojem
mogu služiti u obrazovanju i turizmu, i obezbjediti
u urbanom istorijskom predjelu koji pripada
sigurnu tržišnu vrijednost nekretninama.
svjetskom nasljeđu, obuhvata precizno poznavanje
njegove teritorije i njegove autentičnosti, potvrđene Napomena: Dijelove Bečkog memoranduma (Vienna
naučnim propisima, relevantnim zakonima, Memorandum 2005. „World Heritage And Contemporary
mehanizmima i procedurom, datim u planu Architecture – Managing The Historic Landscape“) prevela je s
upravljanja. engleskog autorka teksta.
42
www.expeditio.org/benefit-living
>>> Prirodno i kulturno nasljeđe Boke. >>> Sadašnji trendovi gradnje i promene pejzaža u Boki.
EXPEDITIO 43
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
>>> Prirodno i kulturno nasljeđe Boke. >>> Sadašnji trendovi gradnje i promene pejzaža u Boki.
u tome, međutim, ono teško može da opravda pojave prepoznavanje izuzetne vrijednosti i ljepote prirodnog i
koje su prvenstveno nastale kao rezultat djelovanja kulturnog nasljeđa dijela Boke nije dovoljan podsticaj za
kapitala ili želje da se on stekne kroz zaposjedanje pažljivo upravljanje njenim prostornim razvojem.
prostora. One su lako uočljive. Gradnja za rješavanje
egzistencijalnog pitanja (za stanovanje) manje je Proteklih godina planerska i arhitektonska struka nije se
agresivna u prostoru u odnosu na gradnju, često pokazala profesionalnom i odgovornom, posebno pod
neskladnih, objekata za tržište nekretninama ili za pritiskom investitora. Planiranje je pretežno podređeno
smještaj turista. Potpuni je paradoks da upravo ta individualnim željama i potrebama investitora, a ne
gradnja, namijenjenja turistima, najviše ugrožava principima prostornog razvoja od opšteg javnog
zaštićeni, prirodni i kulturni pejzaž Boke. Drugim značaja. Globalna finansijska kriza malo je usporila
rječima, pejzaž Boke je resurs koji privlači najveći broj proces „brzog razvoja“ koji je bio okrenut brzom
turista iz svijeta, a smještajni kapaciteti koji su im akumuliranju kapitala, bez svijesti o potrošivosti
namjenjeni, upravo taj pejzaž devastiraju. prostora kao neprocjenjivog resursa. Sada je pitanje da
li smo naučili nešto iz nedavnog olujnog procesa
U Deklaraciji o ekološkoj državi Crnoj Gori, donijetoj devastacije prostora i da li ćemo biti u stanju da nadalje
1991. godine, stoji: … svjesni smo da je, zbog na održiviji način kontrolišemo razvoj Boke.
ugrožavanja prirode, zaštita identiteta prostora na
kome živimo i djelujemo postala naš neodložan i Metode i načini za rješavanje problema uvijek postoje i
pravovremeni posao. Ovaj dokument objašnjava oni se pronalaze kada postoji svijest i pozitivna namjera.
namjeru donosilaca odluka da zaštite najveće Nije dobro prebacivati odgovornost na investitore jer je
vrijednosti koje ova zemlja ima. Nakon dvije decenije logična njihova želja da putem ulaganja u izgradnju
od donošenja deklaracije suočavamo se sa situacijom steknu kapital. Oni ne bi uspjeli da sprovedu nijednu
da se zbog neadekvatnog upravljanja prostorom, kao svoju neprimjerenu ideju ukoliko bi postojali dobar
osnovnim resursom Crne Gore, dogodila devastacija sistem uprave, primjena zakona o izgradnji, valjani
najljepših predjela prirodnog i kulturnog nasljeđa planovi, etika arhitektonske i urbanističke struke,
Boke Kotorske. Vidljivo je da UNESCO-vo obrazovanje i promovisanje prostornih vrijednosti.
>>> Prirodno i kulturno nasljeđe Boke. >>> Sadašnji trendovi gradnje i promene pejzaža u Boki.
44
www.expeditio.org/benefit-living
>>> Prirodno i kulturno nasljeđe Boke. >>> Sadašnji trendovi gradnje i promene pejzaža u Boki.
Sve ove karike u sistemu čine pojedinci/ke, prvih koraka – možda po ugledu na Hrvatsku gdje je
profesionalno odgovorni/e za ono što se dešava u donesena Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog
prostoru – počev od ključnih planerskih odluka, preko obalnog područja mora 2004. godine, koju je potpisao
izdavanja dozvola za realizaciju pojedinačnih objekata, tadašnji hrvatski predsjednik baš zbog suočavanja sa
do devastacije. sličnim prostornim problemima. A zatim, kroz
uključivanje svih aktera koji su važni za razvoj prostora
Ako se nastave postojeći trendovi gradnje i (predstavnika/ca uprave i nevladinih organizacija,
neadekvatnog pristupa planiranju u Boki, njena ljepota planera, arhitekata, sadašnjih vlasnika i potencijalnih
će „potonuti“ u haosu. Bogatstvo, koje upravo treba da investitora) raditi na pronalaženju mogućnosti
bude osnov za socijalni, kulturni i ekonomski napredak „popravke“ postojećih neprimjerenih prostornih
ovog područja, biće izgubljeno. intervencija i formiranju okvira za budući održivi
prostorni razvoj Boke uz pomoć uspješnih iskustava iz
Kako graditeljsko i kulturno nasljeđe najbolje svjedoče regiona i svijeta .
o duhu jednog vremena, ljudskom razvoju i kulturi, da
li će naše nasljeđe govoriti da smo pripadali
generacijama koje nisu bile svjesne da grade, žive ili
povremeno borave u jednom od najljepših zaliva
svijeta? Uprkos tome što možemo učiti iz graditeljskog
nasljeđa i što razvoj savremene arhitekture, tehnologije
i komunikacije u svijetu otvara velike kreativne
mogućnosti, iza nas pretežno ostaje prostorni nered.
>>> Prirodno i kulturno nasljeđe Boke. >>> Sadašnji trendovi gradnje i promene pejzaža u Boki.
EXPEDITIO 45
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
46
www.expeditio.org/benefit-living
socijalni život građana u ugodnom, kvalitetnom i Moraćemo da cijenimo svako zasađeno drvo u našim
zdravom okruženju. gradovima. Moraćemo da sadimo i nova jer upravo je
drveće jedno od najvažnijih oružja u borbi s ekstremnim
Predviđa se da će u Crnoj Gori od 2001. do 2030. klimatskim uslovima.
temperatura porasti za 0,6–1,3 C0 , a od 2071. do 2100.
čak za 4,8 C0 , nivo mora će takođe drastično porasti pa Moraćemo da mijenjamo i svoje navike. Skoro da nema
ćemo izgubiti puno priobalnih površina. grada u Crnoj Gori u kojem građani na pravi način, u
potpunosti, koriste mogućnosti koje nude zelene
površine i rekreativne zone. Upravo boravak u njima
može dati spas od vrelih leta. Naravno, ti prostori
moraju da se urede da bi bili ugodni za boravak.
EXPEDITIO 47
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
rostor je okvir ljudskog djelovanja koji definiše posjeduju i voze automobile. To je u vezi s činjenicom
P način ostvarivanja komunikacije među ljudima
u zajednici. Planiranje se bavi stvaranjem boljih
da žene imaju manja primanja od muškaraca za iste
poslove, a u mnogim sredinama tradicija im nalaže da
prostora za život i trebalo bi da bude zasnovano na vlasništvo (bilo
uključivanju iskustava različitih osoba u korišćenju da je u pitanju
prostora, i na razumijevanju kako se one osjećaju u stan, zemlja ili
prostoru. Na taj način bi naši planovi postali kvalitetniji, auto) prepuštaju
a i naše okruženje. Danas se planiranju prostora muškarcima.
pristupa integralno, uzimaju se u obzir različiti aspekti Kako je
održivog razvoja, među kojima je i rodna rješavanje
ravnopravnost, tj. jednako učešće muškaraca i žena u transporta jedna
svim sferama od ključnih tema
javnog i planiranja
privatnog gradova, rodni pristup može uticati da se problem
života. Šta to nedovoljno efikasnog javnog transporta prioritetnije
znači? To znači rješava. Prema istraživanjima Royal Town Planning
da bi trebalo Instituta (2007), dvostruko više žena nego muškaraca u
razmišljati o Engleskoj strahuje od kriminala na ulici. I u drugim
korisnicima zemljama je uočeno da žene više strahuju u nekim
prostora – ne o neutralnim subjektima, već o različitim zonama gradova, naročito noću. Osvjetljavanje ulica i
ljudima koji imaju svoje potrebe, navike i iskustva. Ima prolaza je jedan od načina da se priđe ovom problemu.
dosta kategorija korisnika, ali dvije najveće jesu upravo Djevojčice koriste otvorene prostore na drugačiji način
muškarci i žene. od dječaka, naročito u uzrastu 10 do13 godina, kažu
istraživanja. One traže intimnije prostore za okupljanja.
Međutim, na početku je važno razjasniti zašto se uopšte U Engleskoj je, a
bavimo pitanjem rodne ravnopravnosti. Prvo zato što reklo bi se i kod
ravnopravnost predstavlja osnovno ljudsko i nas, uočeno da
demokratsko pravo. Zatim, nejednakost među žene češće od
rodovima usporava razvoj pojedinaca, pojedinki, država, muškaraca prate
kao i evoluciju društva. Na podsticanje rodne djecu u školu.
ravnopravnosti u svim segmentima života, opominje Žene se češće
nas rodna statistika kao i brojni dokumenti od svjetskog, interesuju za
preko evropskog do nacionalnog nivoa. Postoji potreba pitanja
za „uključivanjem“ rodne ravnopravnosti u sve bezbjednosti, zanimaju ih blizina parkova i prostora za
segmente društvenog razvoja, pa i u planiranje igru djece, rekreativne površine, javni toaleti...
prostora.
Kod nas gotovo uopšte nisu rađena istraživanja koja bi
Poznato je da mnogo razvijenije države već decenijama dala jasnu sliku o različitostima i prostornim potrebama
sprovode politiku uključivanja rodne ravnopravnosti u i prioritetetima kada su u pitanju žene i muškarci.
svoje sisteme. Osim toga, uočeno je da je nivo Svakako bi trebalo više razmišljati
ekonomske i socijalne razvijenosti u direktnoj vezi sa i djelovati u ovom pravcu. Na
stepenom dostignute rodne ravnopravnosti. Ta kraju, važno je zapamtiti da rodna
međuzavisnost nije slučajna. ravnopravnost nije „žensko“ već
društveno pitanje. Ona
Postavlja se pitanje kakva je veza između prostora i podrazumijeva jednaka prava,
rodne ravnopravnosti. Evo nekih ilustracija iz Engleske. odgovornosti i mogućnost za
Istraživanja koja su tamo rađena, ukazuju da veći broj žene i muškarce i donosi
žena koristi javni prevoz. One u manjem broju dobrobit svima.
48
www.expeditio.org/benefit-living
EXPEDITIO 49
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
50
www.expeditio.org/benefit-living
rad čine ljudi, građevine, slobodni prostori, Kada se razmišlja o postavljanju reklama, veoma je
G saobraćajnice… ali ne samo to. Tu su i
sekundarni slojevi, gradska oprema i reklame,
važno da se napravi razlika između pješačkih zona i
kolskih komunikacija. Percepcija korisnika ovih prostora
koji nas informišu i značajno se razlikuje. Prosječna brzina kretanja pješaka
olakšavaju nam je 6 km/h. Pri toj brzini moć opažanja je daleko veća
orijentaciju u prostoru. nego što je to slučaj kada se krećemo automobilom
Oni su kao namještaj u brzinom oko 40 km/h ili van grada daleko većim
kući – oprema ulice ili brzinama. Velike reklame postavljaju se tamo gdje je
trga čini da urbani dominantno
ambijent dobije na kretanje
kvalitetu ili izgubi na automobilom.
atraktivnosti. Nije slučajno
što se bilbordi
Gradovi stvaraju različite pogodnosti za život i zato i svijetleće
je uglavnom slučaj da se ljudi radije odlučuju da žive reklame
u gradskim zajednicama nego izolovano. Grupisane koriste uz kolske saobraćajnice. Pješačke zone, na
zgrade mogu stvarati prijatne ili manje prijatne drugoj strani, ostavljaju mogućnost suptilnijeg uređenja
ambijente. Udobnost tih prostora zavisi i od gradske ambijenta da bi bio što prijatniji i udobniji.
opreme i reklama.
Kada govorimo o našim gradovima, izuzimajući neke
Postoje gradovi (ili njihovi djelovi) koji su svoj svijetle primjere (npr. centralnu zonu Herceg Novog –
identitet izgradili na konceptu reklama, kao što su ilustracije u prilogu, prim. autorke), uglavnom
Las Vegas ili Tokio. S druge strane, postoje i oni primjećujemo da ne postoje smjernice za korišćenje
gradovi kod kojih reklame nisu dominantne u reklama i urbane opreme (ili one postoje, ali se ne
ambijentima, tj. one su manje vidljiv, sekunadrni primjenjuju doslijedno). Time se često u prostoru stvara
sloj u ukupnom doživljaju grada. Ti gradovi neprimjeren vizuelni haos. Fasade objekata nisu više
posjeduju druge urbane elemente, koji su značajni dominantan elemenat ulice, već samo kulisa na koju su
nosioci gradskog identiteta, i to dominira u prikačeni: reklamne table s mnoštvom informacija,
prostoru. Primjera ima mnogo u gradovima bogate i tende, rešetke, brojevi kuća, klima-uređaji... Ovi
slojevite istorije. Jedan od pohvalnih je Ljubljana. U
ovom gradu, na primjer, nije dozvoljeno
postavljanje bilborda u centralnoj gradskoj zoni.
Time se ne štiti samo ambijent grada, već i
naglašava poruka da se brine o javnom interesu
stanovnika i stanovnica.
EXPEDITIO 51
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
52
www.expeditio.org/benefit-living
Javni prostori u Crnoj Gori O čemu je važno voditi računa kod planiranja
javnih prostora?
Da li naša kultura utiče na oblikovanje i korišćenje
otvorenih javnih prostora, ili su prostori ti koji kreiraju Kod planiranja, korišćenja postojećih i kreiranja novih
naše potrebe i mjenjaju navike? javnih prostora, od ključne važnosti je staviti u centar
korisnike – proučiti njihove potrebe. U tom smislu,
Korišćenje javnih prostora u velikoj mjeri povezano je sa saradnja između inženjera, umjetnika i lokalne
EXPEDITIO 53
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
Redefinisanje otpada
Nataša Ilinčić
zajednice, u svim fazama, od izuzetnog je značaja. Javni „Postoje profesije koje su štetnije od industrijskog
prostori se mogu unaprijediti novim sadržajima dizajna, ali ih je svega nekoliko.“
uključivanjem zainteresovanih strana u proces Viktor Papanek
odlučivanja i planiranja.
54
www.expeditio.org/benefit-living
EXPEDITIO 55
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
rad pruža savremenom čovjeku veliki broj Rekreativne površine donose zajednici nematerijalnu i
G mogućnosti po pitanju izbora mjesta
stanovanja, rada, kretanja i provođenja
materijalnu korist. Mogu poboljšati priliv investicija u
grad, povećati atraktivnost okolnih stambenih zona,
slobodnog vremena. Svaki od ovih segmenata je uticati na rekonstrukciju i uređenje drugih dijelova
jednako važan za dostizanje kvaliteta života. Slobodno grada i privući posjetioce iz susjednih područja i turiste.
vrijeme se može Bilo da su namijenjene aktivnoj ili pasivnoj rekreaciji,
provoditi na one pružaju izuzetne uslove za razvoj malog i srednjeg
različite načine, biznisa i povećavaju stopu zaposlenosti. Samo na
npr. treniranjem primjeru biciklizma možemo lako vidjeti da grad, koji
različitih sportova favorizuje svakodnevnu upotrebu bicikla i unapređuje
i rekreiranjem. prateću infrastrukturu, može privući veliki broj turista
Rekreacija može jer oni preferiraju obilazak gradova na biciklu. Veće
biti aktivna i rekreativne zone nerijetko imaju u blizini i hotele,
pasivna. Aktivna restorane i druga mjesta koja pružaju dodatne usluge.
podrazumijeva Od takvih sadržaja zajednica ima velike koristi. Pasivna
uglavnom timske rekreacija, pored pomenutih, donosi i poseban boljitak
sportove kao što su fudbal, košarka, odbojka, bejzbol i - čuvaju se ekosistemi.
slično. Ove aktivnosti imaju veliki značaj u socijalizaciji
ljudi, a socijalizacija je suštinski dobra, osnovna ljudska Strateško razmišljanje o prostorima za rekreaciju mora
potreba. Pasivna rekreacija podrazumijeva aktivnosti biti sastavni dio savremene politike planiranja gradova.
koje se ne odvijaju na posebnim terenima, kao što su Kroz lokalne strategije treba da se omogući planiranje,
planinarenje, izleti, uživanje u prirodi i slično. projektovanje i upravljanje prostorima namijenjenim za
Podrazumijeva i posmatranje utakmica, slušanje sport i rekreaciju, tako da budu jednako dostupni svima.
muzike, pa čak i čitanje. Jedan od sve popularnijih Ovo se posebno odnosi na one stanovnike koji imaju
vidova pasivne rekreacije su video-igre, koje najčešće ograničene mogućnosti pristupa rekreativnim
imaju i obrazovni karakter. U rekreaciju se danas površinama, bilo zbog siromaštva, bilo velikih distanci
ubrajaju i koje moraju svakodnevno prelaziti da bi se rekreirali. U
surfovanje po tom smislu, imperativ mora biti dostizanje jednakosti za
internetu, šoping, sve građane bez predrasuda u odnosu na etničku
gledanje filmova, pripadnost, socijalni i društveni status, pol, vjerovanje i
posjeta muzeju i sposobnosti. Veliku ulogu u rješavanju tog problema
druge kulturne ima kvalitetan saobraćaj između rezidencijalnih zona i
aktivnosti i hobiji. zona za sport i rekreaciju, zatim opremljenost školskih
Dakle, ona može dvorišta i zelenih površina gdje djeca stiču prve
biti sve što pozitivno utiče na psihofizičko stanje rekreativne navike.
organizma. Tako odraslima stručnjaci preporučuju 30
minuta fizičke aktivnosti dnevno i to 4 do 5 dana Država treba da ima i druge stimulativne politike
nedjeljno. usmjerene ka povećanju procenta aktivnog
stanovništva jer to donosi veliku korist. Država takođe
Stoga se i prostori za rekreaciju dijele na one za aktivnu treba da omogući
i na one za pasivnu. Rekreirati se možemo kući, na djeci i odraslima
otvorenom, u prirodi, ili u objektima posebno uslove za sticanje
osmišljenim za to. Na drugoj strani, prostori za određenih vještina
rekreaciju mogu biti planirani i izgrađeni neovisno od koje prethode
prirodnih uslova, kao što su bazeni i spa-centri, teniski aktivnom
tereni ili sportske dvorane. Nerijetko se određeni oblici bavljenju
rekreativnih površina kombinuju s gradskim parkovima sportom, kao što
i drugim zelenim površinama. su učenje plivanja
56
www.expeditio.org/benefit-living
EXPEDITIO 57
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
Ozelenjavanje gradova
Zorica Tomanović
dentitet jednom gradu može dati i zelenilo. U Značaj zelenih gradskih površina u procesu očuvanja
I širem smislu riječi, zeleni grad predstavlja
zajednicu koja se brine o kvalitetu vazduha, koja
zdrave životne sredine i zdravlja ljudi je veliki. One u
obliku park šuma i parkova prirode apsorbuju veliku
optimalno troši neobnovljive prirodne resurse, koja količinu ugljen-dioksida iz atmosfere, u određenom
favorizuje takozvanu zelenu gradnju i ekološke modele procentu utiču na vlažnost vazduha i temparaturu,
transporta, zajednicu koja se bavi zelenim površinama i sprečavaju eroziju tla, važne su za očuvanje
nudi savremene modele za upravljanje otpadom i za biodiverziteta i slično. Gradski parkovi, iako manjih
reciklažu. Svaki od razmjera, takođe imaju svoju ulogu u očuvanju životne
pomenutih sredine tako što eliminišu ugljen-dioksid iz atmosfere i
aspekata jednako smanjuju buku koju stvara saobraćaj. Sa svojim
je važan za raznovrsnim drvećem i drugim rastinjem, s vodenim
postizanje krajnjeg površinama, koje su najčešće prateći element, ovakve
cilja – poboljšanja površine imaju i estetsku dimenziju koja igra važnu
kvaliteta života. ulogu u kreiranju pejzaža. Zelene površine mogu biti i
Najčešće su zaštita, na primjer mogu odvajati rezidencijalnu od
takozvane zelene industrijske zone.
površine prva
asocijacija na zeleni grad. Gradski parkovi, park-šume, Najčešće i najznačajnije zelene površine u gradovima su
travnate površine, igrališta, zone za rekreaciju, uređeni gradski parkovi. Koriste se za odmor, šetnju, igru i
vrtovi, botaničke bašte, privatna, polujavna ili javna druge oblike rekreacije. Tamo se najčešće sreću sve
dvorišta i tako dalje. To su ona mjesta koja predstavljaju starosne grupe
oaze mira, antistresa ili igre i rekreacije. ljudi. Roditelji s
malom djecom
Zelena infrastruktura se, kao i svaka druga, strateški koriste ih za igru i
planira. Treba da je čine visokokvalitetne zelene bjekstvo od
površine različitog tipa, kako u samom gradu, tako i u gužve i buke,
okruženju. Zelene površine su multifunkcionalni resurs mladi često tu
koji podiže kvalitet života zajednice i podržava njenu pronalaze
održivost. Zelenu infrastrukturu na primjer mogu da prostor za prve
čine: poljupce ili dokolicu, oni malo stariji pauziraju u toku
radnog vremena ili čitaju knjigu, a penzioneri uživaju u
• parkovi i vrtovi; laganoj šetnji i dugim razgovorima. Parkovi su često
mjesta za prezentaciju umjetnosti kroz koncerte,
• prijatne zelene površine – neformalni rekreativni izlaganje skulptura ili umjetničkih instalacija. U
prostori, opštinsko zemljište; parkovima se može učiti o prirodi i životnoj sredini.
Parkovi mogu biti tematski projektovani, kao što su na
• prirodne i poluprirodne zelene površine kao što su:
primjer park nauke i tehnike, park igre, park muzike i
manje šume, travnjaci, močvare, obale rijeka i
tako dalje.Park šume i zelene zone za sport i rekreaciju
jezera;
često nazivaju plućima grada. Ove površine imaju
• zeleni koridori – uz rijeke i kanale, ulice i željezničke ključnu ulogu u poboljšanju kvaliteta vazduha i zdravlja
koridore, biciklističke staze, pješačke staze; ljudi. Sve ovo govori o nezamjenjivoj ulozi parkova i
lijepo uređenih zelenih površina u kreiranju socijalne
• privatna dvorišta, školska dvorišta, polujavni i javni dimenzije grada. Parkovi su mjesto susreta, kontakta,
prostori oko objekata; komunikacije i uživanja. Zbog toga je naročito važno da
su lako dostupni svim građanima. Neke studije su
• zeleni krovovi i zidovi; pokazale da parkovi ne bi trebalo da su udaljeni više od
300 m od mjesta stanovanja, tako da se do njih može
• obradive površine. dopješačiti. Preporučljivo je da se dobro povežu s
58
www.expeditio.org/benefit-living
Danas su ustanovljene i brojne nagrade za gradove koji A koristi od kvalitetno uređenih zelenih površina imaju
vode računa o kvalitetu života. Takmičenje među pojedinci, zajednica, ekonomija i životna sredina.
gradovima Evrope se neprestano odvija. Švedska Parkovi imaju veoma značajnu ulogu u odrastanju
prijestonica Štokholm dobila je 2010. godine baš jednu djece. Značajni su za dobro psihofizičko stanje.
takvu nagradu. Podaci govore da 90% stanovnika ovog Interesantno je pomenuti i podatak da zelene površine
grada živi na udaljenosti do 300 m od parkova i zelenih mogu uticati na smanjenje stope kriminala i povreda
oaza. Gradske vlasti imaju velike planove za budućnost kod djece (u odnosu na neuređene površine ili na ulicu).
Štokholma i konstantno rade na njihovom ostvarivanju. Dobro povezane zelene površine i saobraćajna
Razvijen je program za upravljanje parkovima i njihovo infrastruktura ohrabruju građane na veću mobilnost,
unapređenje, za proširivanje površina šuma i jačanje pješačenje i vožnju bicikla. U nekim gradovima mogu
biodiverziteta, program za upravljanje prirodnim biti utočišta mnogim životinjskim vrstama. Vrijednost
resursima i tako dalje. U ovoj oblasti postavlja se kao zelenih površina u gradovima 21. vijeka je neosporna i
imperativ pravo svakog građanina da živi u blizini najbolje se može izmjeriti zadovoljstvom građana.
zelenih površina.
EXPEDITIO 59
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
21. vijeku nema izbora – jedini mogući energetske efikasnosti u izgradnji i opremanju kuća,
U napredak u socijalnom i ekonomskom smislu je
onaj kompatibilan s prirodnim okruženjem.
jedan je od najvažnijih izazova koji se postavljaju pred
Crnu Goru. U isto vrijeme potrebno je raditi na
Kako je protekli vijek s industrijskom revolucijom imao povećanju nivoa svijesti građana i građanki o nužnosti i
poguban odnos prema prirodi, tako današnja svijest o mogućnostima uštede energije, tj. permanentno
postojanju ovakvog poremećaja ukazuje na veliku obaveštavati javnost o ovoj temi. Bitno je i stvaranje
odgovornost dizajnera, arhitekata, planera... Smatra se mreže pojedinaca-eksperata, nevladinih organizacija i
da je građenje odgovorno za 40–50% potrošnje institucija, kao i biznis i bankarskog sektora, koja će biti
svjetske energije i za isto toliki procenat zagađenja i u stanju da odgovori na različite potrebe građana ili
stoga postaje značajno tzv. ekološko građenje kao važeći društva u cjelini. Od ogromnog značaja je i saradnja i
model koji će se primjenjivati i u Crnoj Gori. povezivanje sa zemljama u regionu i u EU.
60
Javna umetnost spram umetnosti u javnom prostoru ................................................................62
Kreiranje mesta - javni umetnički rad kao javni prostor .............................................................64
Projekat „Oktopus“ - reciklirajmo! ..............................................................................................65
Studio „Mold“ - održivi dizajn ....................................................................................................67
London Design Festival ..............................................................................................................69
Kulturna prestonica – Vankuver ................................................................................................71
Kreativnost kao urbani resurs ...................................................................................................72
Dileme o kreativnosti: profitno ili neprofitno, tradicionalno ili savremeno... .............................73
Memfiški manifest.......................................................................................................................74
Ka kreativnom gradu ...................................................................................................................76
Kreativne industrije u Rusiji .......................................................................................................78
Investiranje u kreativnost .........................................................................................................80
Kreativni klasteri i industrijsko nasleđe - studija slučaja Moskva ................................................81
Kreativna pustolovina .............................................................................................................83
Recikliranje kroz umetnost .....................................................................................................85
Kreativni klasteri..........................................................................................................................86
Argumenti za razvoj kreativnog potencijala ................................................................................87
Šta ima novo u stanovanju? ........................................................................................................89
Umetnost u javnim prostorima ...................................................................................................91
Tri slike iz Amerike – kreativne četvrti i održivi razvoj .................................................................94
Region Zapadnog Balkana i kreativne industrije .........................................................................96
Kreativni gradovi i kreativni kapital građana ...............................................................................97
Kreativne zajednice .....................................................................................................................98
Kultura kao rešenje?..................................................................................................................100
1.618 – Sustainable Luxury Fair.................................................................................................101
Izaberi svoj način .......................................................................................................................102
Održi svoju kreativnost, kreiraj svoju održivost .........................................................................104
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
62
www.expeditio.org/benefit-living
mogu ostvariti u okviru muzejskog ili galerijskog vrednosti preko recepcije umetničkog dela koje je
prostora, ni u klasičnom buržoaskom salonu. Umetnost umetnik sam načinio, umetnost je morala da prevaziđe
je, stoga, počinjala da napušta institucionalne okvire i ukoliko je pretendovala na to na šta su pretendovale
izlazi u javnost da bi omogućila opšti pristup sadržajima tradicije avangarde – da bude emancipatorska i
koje je uvodila u polje kulture i plasirala, ne samo progresivna, otvarajući nove puteve za kulturnu i
stručnoj već i opštoj javnosti. Vrlo često su zahtevani društvenu teoriju i praksu. Ukoliko su, kao što je to
opšti, javni pristup i opšte javno učešće u umetničkim Benjamin pokazao, umetnička dela u doba moderne
događajima u mnogim eksperimentalnim i izuzetno izgubila svoju auratsku funkciju, i postala sredstvo
radikalnim praksama u prodručju javne umetnosti. razmene, postoje dva načina da se ona razmenjuju –
putem tržišta, kao roba, ili putem zajedničkih iskustava,
„Publiku bi trebalo u potpunosti eliminisati“, bila je kao socijalni medijatori. Kaprov je izabrao drugi način
jedna od čuvenih izjava Alana Kaprova (Allan Kaprow), razmene i koristio ga je da bi demokratizovao umetničke
koji je ušao u istoriju eksperimentalne umetnosti prakse. Kao što je pomenuto Benjaminovo delo,
uvodeći formu hepeninga – umesto da proizvodi naslovljeno s Umetničko delo u doba mehaničke
estetske oblike, on je namerio da provocira situacije u reprodukcije, pokazalo, već u ranom modernizmu je
kojima „umetnost i život nisu izgubljena granica između autonomnog umetničkog
samo prosto pomešani“, već rada i njegovog prostornog, kontekstualnog i društvenog
u kojima je „identitet i jednog okvira. Umetnici koji su radili na horizontu savremenosti,
i drugog postao sasvim stoga su morali da nađu načina da pozicioniraju sebe i
neizvestan“. Nasuprot svoj rad uzimajući u obzir ove nejasne granične sfere
tradiciji umetnosti u javnom između teksta i konteksta rada i da desublimiraju svoj
prostoru, koja je samo položaj u oblasti kulture. U tom kontekstu, prosto
plasirala umetničko delo smestiti umetnički rad, koji je izgubio auru, u javni
opštoj publici koja koristi prostor, ne predstavlja ništa više od pukog dizajna. Da bi
javne prostore i koja je rad povratio svoju kulturnu i društvenu ulogu, koja se
aktivirala samo u podrazumevala u doba auratske umetnosti, on mora da
perceptivnom, a ne i u stvaralačkom smislu, on je deluje u svim kontekstualnim slojevima koji su
krenuo u istraživanje interakcije među svim osobama, sedimentirani u datom javnom prostoru, i to
fizički prisutnim u određenim prostornim situacijama desedimentirajući ih i otvarajući ih ka novim čitanjima i
koje su unapred osmišljene za hepening. Te situacije je novim iskustvima. Ispitujući ovu temu u okviru rasprave
koristio kao neku vrstu scene za improvizacije, slobodne između umetnosti u javnom prostoru i javne umetnosti,
od bilo kakvih restrikcija vezanih za poreklo, moramo priznati da umetnost u javnom prostoru, kao
profesionalnu kompetentnost, socijalni status, način praksa situiranja umetničkog dela u neki prostorni sklop,
razmišljanja ili grupnu pripadnost. Za Kaprova, podelu treba da evoluira do javne umetnosti, kao mikropolitičke
između autora i publike, koja se sastoji od određenog delatnosti u vidu intervenisanja u opštoj javnoj sferi
broja pasivnih posmatrača koji usvajaju kulturne putem različitih umetničkih formi i sadržaja.
ACADEMICA 63
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
Deo integralnog teksta Ekspertske studije prostorne Mehanizam je krajnje jednostavan: mi prostor
provere užeg gradskog jezgra Užica, za potrebe Public razumemo ne tako što ga iskušavamo u realnim
Arta – PaPs, Beograd 2006. životnim siutacijama, koje artikulišu segmente prostora
kao mesta, već pre putem njihove klasifikacije u
olestan vetar duva kroz naše gradove“, funkcionalne kategorije, koje brišu njihovu
B metaforično piše Majkl Sorkin (Michael Sorkin)
o smanjenju javnog prostora u savremenim
partikularnost – ove kategorije nisu, naravno, nikada
sasvim funkcionalne, već su ispunjene stereotipima. U
američkim urbanim sklopovima, pripisujući tom „vetru“ takvom urbanom okruženju, koje se ispunjava ne-
„moć da nepovratno izmeni karakter gradova kao mestima, javna umetnost stiče ulogu „proizvođača
primarnih mesta demokratije i zadovoljstva“. Ova mesta“, kao što su to predložili i elaborirali Ronald Li
anksioznost je nešto karakteristično za čitav talas Fleming i Renate fon Tšarner (Ronald Lee Fleming i
savremenih teoretičara koji istražuju uticaj neoliberalne Renata von Tscharner) u svojoj knjizi pod nazivom
ekonomije na život zapadnih zemalja, poput Brenera i Proizvođači mesta: stvaranje javne umetnosti koja vam
Teodora (Brenner i Theodore) koji pišu o „eliminaciji, kaže gde se nalazite.
i/ili intenzivnom nadgledanju urbanih javnih prostora“ i
„stvaranju novih privatizovanih prostora Istražujući mnoštvo umetničkih
elitne/korporativne upotrebe“, ili Brusa Robinsa (Bruce radova po javnim prostorima u
Robbins) koji u predgovoru zbornika pod nazivom SAD-u, od murala do gradskog
Fantomski javni prostor čak tvrdi da je otvorenost javnih mobilijara, oni su napravili
prostora „sada izgubljeni kvalitet koji smo nekada imali i neku vrstu kompendijuma o
koji moramo povratiti“. Na nivou svakodnevnog života, tome kako se umetnost i dizajn
to se reflektuje kao masovno povlačenje iz urbanog mogu koristiti da bi se izumeo,
prostora koji je ostavljen onima koji nemaju svoje povratio, uhvatio ili pojačao
privatne prostore za boravak, dok se neobavezne šetnje jedinstveni karakter određene
javnim trgovima i ulicama zamenjuju turističkim lokacije ili prostora. Oni, u
posetama prostorima koji se brendiraju kao drugačiji. stvari, predlažu upotrebu
Turizam, kao visoko dizajnirana industrija vođena javne umetnosti kao neke
produkcijom znakova, zamenjuje nedostatak javnih vrste platforme za stvaranje kulturnih identiteta, a
prostora proizvodnjom spektakla, okružja i simulacije, koja bi se mogla koristiti kao oruđe bilo koje grupe ili
vodeći ljude u ono što Ože (Augé) naziva ne-mestima. zajednice da bi se našao način upisivanja individualnih
ili grupnih identiteta i pripadnosti, potreba, želja i
„Dosta turističkih prospekata fantazija u urbano okruženje koje grupa naseljava, i
sugeriše ovo povlačenje, ovo kojim je i sama uslovljena i definisana.
obrtanje pogleda, pružajući
potencijalnom putniku Cilj pravljenja mesta je da se preokrene proces
unapred gotove slike kognitivnog mapiranja, karakterističan za turistički
interesantnih ili pogled, i da se omogući produkcija osećaja konkretnog
kontemplativnih lica, koja u prostora i njegovog položaja u mreži mesta na način koji
grupi ili samostalno gledaju je Tili (Tilley) imenovao kao topoanaliza. „Lični i kulturni
putem beskonačnih okeana, identiteti su vezani za mesto; topoanaliza je ona analiza
prelaze pogledom preko koje ispituje stvaranje ličnog identiteta posredstvom
snegom obrubljenih planina mesta“, piše Tili u knjizi pod nazivom Fenomenologija
ili začudnih urbanih pejzaža: pejzaža, dodajući da „geografsko iskustvo počinje na
oni pružaju putniku njegovu nekim konkretnim mestima, od kojih se zahvata kroz
sopstvenu sliku, njegovu anticipiranu sliku, prostor do drugih mesta i stvaraju se pejzaži ili regioni
koja govori samo o njemu samome, a nosi neko drugo ljudskog postojanja“. Potpomaganje procesa
ime (Tahiti, Alpi d’ Huez, Njujork). Putnikov prostor zajedničkog korišćenja ovih regiona i zajedničkog
mora stoga biti arhetip ne-mesta.“ konstruisanja drugih, jeste uloga javnog umetnika.
64
www.expeditio.org/benefit-living
druženje građana „Sfera No“ kroz inovativne Studentskom kulturnom centru, „Rexu“, „New Moment“
U programe unapređuje ekologiju i na duhovit i
inspirativan način podučava o održivom razvoju
galeriji, „O3ONE“ galeriji, na Arhitektonskom
fakultetu,u „DISTRICT“ kulturnom centru – Muzeju
i značaju reciklaže. Posvećujući svoj rad prvenstveno primenjenih umetnosti.
deci i mladima, realizovalo je niz projekata. Mališanima
je već dobro poznata kampanja „Beogradska akcija Pored širokougaonog
reciklaže – Oktopus 2“ jer su dobili na poklon, pored kulturno-obrazovnog
specijalnih robota – „ArtEko“ kontejnera, i popularnu imputa realizovanih
pticu-robota Limenka Gutića. U saradnji s Balkanskim projekata, koji utiču na
fondom za lokalne inicijative, udruženje trenutno širenje svesti građana o
realizuje projekat „Recikliram za Savski!“, gde kroz ekološkom značaju i
turneju „ArtEko“ robota po beogradskim osnovnim dobrobiti obnovljivih
školama nastavlja edukaciju o očuvanju životne sredine. izvora energije, svaka
akcija pojedinačno sadrži kreativni potencijal za koji se
Direktorka UG „Sfera No“, Biljana – Biba Vicković, vezuju i mnogobrojne druge aktivnosti tokom godine,
detaljnije opisuje aktivnosti i ciljeve „Oktopus“ što je jedan od osnovnih indikatora u održivom razvoju
projekata: ovih progresivnih i inovativnih pristupa.
Aktivnosti UG „Sfera No“ pokrenute putem obrazovnih i Kreativni izraz ostavlja mladima i deci osnov za
medijskih kampanja imaju za cilj uspostavljanje održivih promišljanje kako ponovo uspostaviti odnos s prirodom.
načina saradnje između lokalne Funkcionalna upotreba javnog prostora kroz umetnost
samouprave, nevladinih na veoma pristupačan način ukazuje na poznatu
organizacija, škola, fakulteta, Kramerovu rečenicu: „Đubre je neuspeh mašte.“ Na
obrazovnih institucija i institucija značaj zajedničkih napora da se ovaj problem reši,
koje pohađaju osobe s posmatračima ukazuje i saradnja ove organizacije sa
invaliditetom, kao i korisnika na stručnjacima iz oblasti umetnosti, prosvete, ekologije,
lokalnom nivou, kroz razvoj tehnologije, arhitekture i mnogobrojnih disciplina, koji
inovacija u pružanju usluga koje kroz razmenu iskustava i znanja doprinose inovativnim i
utiču na poboljšanje u kreativnim rezultatima.
sistematizaciji infrastrukturnih
sistema na lokalnom nivou. A kako stručnjaci definišu kreativnost i značaj
Umrežavanje lokalne samouprave kreativnih rešenja?
putem kampanja utiče na sprovođenje sistematizacije
infrastrukturnih resursa na nacionalnom nivou. Mr Biljana – Biba Vicković je osim odgovora
na ovo pitanje, opisala i kako program prihvataju deca,
„Oktopus 2“ je nastavak saradnje nastale realizacijom roditelji i profesori:
projekta „Oktopus 1“:
Kreativna rešenja su uvek fraktalno usmerena, tj. obim
UG „Sfera No“ je 2007. godine realizovalo prvo progresije ili regresije je nepredvidiv, a i zavisi od
međunarodno Bijenale proširenih medija – „Oktopus 1“ mnogobrojnih spoljnih faktora. Rezultat je uvek najbolji
na kojem je razvijena platforma za saradnju preko 300 pokazatelj, a budućnost zavisi od rezultata koje
umetnika, stručnjaka i studenata u oblasti konceptualne ostavljamo, što podrazumeva odgovornost prema
umetnosti, body arta i video-arta, savremenih okolini, tehnologiji i kreativnom potencijalu. Eco- art je
koncepcija novomedijske umetnosti, digitalne kompleksna sfera kreativnosti. U USAID-u na primer
umetnosti, interaktivnih medija, robotike, video-game imate SF Recycling Artists in Residence Program, gde
eksperimenata, hi-tech i biohemijskih eksperimenata, stičete znanja i disciplinu u radu na: keramici, plesu,
čiji su projekti predstavljeni tokom decembra meseca u crtanju i slikanju, modnom dizajnu, filmskoj umetnosti,
8 izlagačkih prostora: Paviljonu „Cvijeta Zuzorić“, staklu, grafičkom dizajnu, dizajnu nakita, made artu,
ACADEMICA 65
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
multimedia artu, muzici, fotografiji, štampi, skulpturi, možeš ubaciti limenku“, „Baš je
tekstilu itd, što dovoljno govori koji nivo stručnosti je ukusna ova reciklaža“. Limenke
potrebno steći da biste mogli kreativno da doprinesete se smeštaju u specijalni boks
sredini u kojoj živite. ispod zemlje, koji se kasnije
otvara kako bi se nosile
Kako vaš rad utiče na decu, a kako na odrasle? otkupnom, reciklažnom centru.
Prva ptica-robot postavljena je
Pozitivno, edukativno i kreativno na decu, s obzirom da jula 2008. ispred zgrade
su kontejneri uvek napunjeni, robotići uvek siti. Radovi Opštine Vračar, čime je
dece, prikupljeni nakon konkursa i takmičenja, ukazuju i pokrenuta Edukativna
na svesnu upućenost na značaj zaštite životne sredine i ekološka kampanja
na korist od reciklažne sirovine. „Beogradska akcija reciklaže –
Oktopus 2“.
Majka petogodišnjeg dečaka je kroz osmeh
komentarisala da su sve konzerve, koje njen sin Vuk O utiscima nakon početka ove
spazi u popodnevnoj šetnji, obrazovne kampanje:
njihove, pa su tako za taj
dan sigurni da Limenko Reakcija na prisustvo robota je
neće biti gladan. Većina izuzetno pozitivna. I đaci i profesori su uključeni u sve
odraslih je uputila planirane aktivnosti. Pored učenja i sticanja veština,
mnogobrojne pozitivne koje su im omogućene kroz program, đaci koriste svaki
komentare tokom akcije, odmor da se poigraju s robotima ubacivanjem otpada
prihvatili su razvoj kako bi prikupili što veći broj tiketa. Tiketa-robot ih
programa na neki svoj neprekidno zabavlja, pa svaka školska uprava stalno
način, a tokom jedne od kontrola sistema ptice-robota naručuje dodatne rolnice.
zatekli smo građanku romske nacionalnosti s petoro
dece i tri pune kese limenki. Kad smo prišli robotu, rekla Preko 100.000 posetilaca je limenkama nahranilo
nam je da često s decom obilazi Limenka Gutića jer na robota, a broj indeksiranih medijskih objava je preko
Dorćolu nemaju takvog robota. 63.000. Reciklaža nije blamaža! Više informacija i
fotografija možete naći na sajtu www.oktoopus.org.
Takođe, dešavalo se i da građani
komentarišu negativno, npr. da
ovaj tip akcija ne treba da postoji
s obzirom da je socijalna situacija
teška pa je bolje da se investira u
neke potrebnije aktivnosti.
66
www.expeditio.org/benefit-living
ACADEMICA 67
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
Brendan Young and Vanessa Battaglia stekli su dana imamo sastanak o projektu na kom radimo.
reputaciju zbog niza nagrada za dizajn, i na izložbama u Zatim kreće rad na računaru, odgovaranje na poštu,
Njujorku, Milanu, Tokiju, Parizu i Londonu. Njihov rad crtanje, istraživanje… Imamo dugu pauzu za ručak
objavljen je u knjigama, većini vodećih časopisa za uz domaću kuhinju (jer radimo kod kuće) i šoljicu
dizajn, i selektovan kao deo postavke u muzejima kafe na terasi ukoliko ne pada kiša, a zatim se
MoMA i V&A. Proširili su svoje portfelje te uključili vraćamo radu na računaru, ili sastanku s klijentom,
dizajn enterijera (slika), vrtova i grafike. Od samog ili radionici pokušavajući da osmislimo prototip…
početka njihov inventivni pristup dobio je
međunarodno priznanje, te rade na projektima za Navedite svoj najveći uspeh do sada i najveću
domaće i međunarodne klijente. prepreku na koju ste naišli.
Prvi put smo izlagali na Milano Najveća prepreka: težnja da budemo što više
Furniture Fairu (Salon poslovni dok radimo ono što volimo.
nameštaja u Milanu, Salone
Satellite) 2003. godine U čemu najviše uživate kada je u pitanju ovaj
predstavljajući 9 artikala. Od posao?
Kembridža do Milana smo se
Vanessa: U kreativnosti.
vozili kombijem punim naših
proizvoda. Utisci s izložbe bili Brendan: Slobodi.
su veoma pozitivni tako da
smo odlučili da osnujemo Izabrali ste kombinaciju ekologije i umetnosti.
dizajn studio pod nazivom Kako biste definisali potencijalnu ulogu kreativnih i
Studio „Mold“ (studio M=more O=or L=less D=design). eko-rešenja danas?
Koju vrstu projekata radite ovih dana? Vreme za umetnička i eko-rešenja je upravo SADA.
Različite vrste projekata. Panelne Nažalost, ovo je teška kombinacija, pogotovo ako
radijatore, tapete, lampe, želite da budete komercijalni.
stolice…
Navedite svoje omiljene dizajnere.
Opišite jedan svoj dan na poslu.
Patricia Urquiola, Jurgen Bey, Castiglioni, Ingo
Jutro započinjemo proverom Maurer, Hussein Chalayan i mnogi drugi…
novosti na internetu ili u
novinama, a ponekad na početku Više informacija: www.studiomold.com.
68
www.expeditio.org/benefit-living
ACADEMICA 69
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
70
www.expeditio.org/benefit-living
radsko veće Vankuvera usvojilo je 1987. godine parking za bicikle (obezbeđeno je 12 mesta u podnožju
G kulturne ciljeve. Razvoj kulturne politike ovog
grada omogućavaju ključni tačke strateškog
drveta i 3 u samoj krošnji), zamenjuje uličnu svetiljku na
kraju drvoreda koristeći sistem solarnih panela. Takođe,
plana: promoviše prirodu i njegov autor se nada da će privući
- promovisanje različitosti u umetničkom životu decu da voze bicikl kako bi mogla da ga s vremena na
zajednice; ostvarivanje prava na odgovornu kritiku vreme „okače o drvo“.
društva kroz umetnost;
- promovisanje visokog nivoa kreativnosti i „Protok“
mogućnosti kulturnog života grada;
- finansijska i menadžerska podrška u radu Umetnica Fiona Bowie je
organizacija kulture; zajedno sa stručnjakom
- obezbeđenje učešća svih stanovnika (mladi, stari, Sidneyem Felsom realizovala
etničke manjine...) u kulturnim aktivnostima; projekat „Protok“ koristeći elektronski medij. Projekat
- obezbeđenje odgovarajućih uslova za stvaranje i se sastoji iz dvadesetčetvoročasovnih projekcija koje
promovisanje umetnosti u gradu. prikazuju različite doživljaje – od ljudi koji žurno idu ka
cilju do večernjih slika i predela grada. Jedinstvenom
Na svom putu ka prestonici kulture, grad je istrajao u sistemu, koji menja slike, staklena površina, na kojoj se
integraciji kulture i svih planiranih sektora. Ojačane su slike prikazuju, dodaje efekte nestajanja. Ovaj rad je
veze s poslovnim i tehnološkim sektorom, a saradnja s jedan od najinovativnijih u javnom prostoru na
planerima, arhitektama i programerima je kroz urbani području Kanade i SAD-a.
dizajn uvela umetnost u svakodnevno okruženje: na
javne i privatne prostore. Park
Na međunarodnoj kulturnoj sceni, grad izdvajaju: „Park“ je projekat
specifičnost njegovog geografskog položaja, kulturno arhitekte i umetnika
nasleđe, progresivni, moderni kulturni trendovi, itd. Marka Simčića, rađen za
Kapacitet celokupne zajednice razvija se uz pomoć ulicu Ontario. Skulptura
strateških planova. Zahvaljujući angažovanju grada na prikazuje poznate oblike
polju kulture i kulturnom planu, Vankuver danas poseti obavijene draperijom,
više od tri miliona ljudi koji žele da budu deo publike na veličine manjeg automobila (stolice okrenute jedne
javnim nastupima, izložbama i drugim dešavanjima, među drugima i prikaz piknika), a rađena je od peskiranog
kojima su 1700 festivala, 750 muzičkih produkcija, nerđajućeg čelika. Postavljanjem ovakvih skulptura na
mnoštvo pozorišnih predstava itd. Kvalitet urbanog više lokacija duž ulice, ovaj projekat ispituje prirodu i
okruženja poboljšan je ozelenjavanjem javnih površina, korišćenje prostora.
oslikavanjem fasada, skulpturama na otvorenom itd… Da
bi postao autor, potrebno je samo da – učestvuješ. „Dobrodošli“
Umetnička praksa postaje osnov planiranja i razvoja grada.
Tako je povodom održavanja Olimpijskih i Paraolimpijskih Ova kapija je isklesana kako bi na
igara 2010. godine raspisan konkurs za mapiranje i tradicionalan način izrazila gest
obeležavanje javnih prostora da bi ih dobrodošlice, ističući preplitanje
iskoristili u umetničke svrhe. Neki od istorije Aboridžina i moderne
projekata koji predstavljaju ovu kulture. Trogodišnja izrada
kulturnu prestonicu su: projekta okupila je umetnike
različitih nacija i ukazala na značaj
Solarno drvo za bicikle poštovanja različitih kultura i njihovu saradnju.
ACADEMICA 71
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
osta je pisano o značaju kreativnosti za svaku ekonomsku dobit. Neki gradovi su, zahvaljujući dobro
D zajednicu i njeno ekonomsko pitanje.
Kreativnost je izraz kulturnih različitosti i treba
realizovanim planovima razvoja umetničkih mreža i
kulturne baštine, postali inspiracija budućim kreativnim
je podsticati i razvijati. U urbanom planiranju se gradovima. Razvijena svest građana, čak i u godinama
pitanje kreativnosti posmatra kroz podsticanje razvoja krize ujedinjuje u kreativnim naporima, vraća na put
kulturnih specifičnosti, koje postaju ključne u ulaganja u kulturu i u identitet mesta. Otava je 2004.
savremenom urbanom dizajnu. U fokusu urbanog godine, zbog problema u budžetu, morala desetostruko
dizajna je da smanji ulaganje u kulturu i umetnost. Međutim,
kreativno biće zajednica je nastavila da radi na svojoj kreativnosti i
koje se kritički danas je jedan od ilustrativnih primera uspešnih,
odnosi prema kreativnih gradova. Otavin strateški plan za kulturu
sistemu vrednosti ističe pet važnih procesa: proširenje pristupa lokalnoj
kulture kojoj umetnosti, privlačenje drugih umetnika zadržavanjem i
pripada. Zato je podsticanjem rada lokalnih umetnika, revitalizaciju
novi pristup javnih mesta kroz umetnost,
urbane intervencije okrenut analizi novih vrednosti, ojačanje kreativnog
navika i kriterijuma, prvenstveno lokalne „strukture“. kapaciteta i ostvarenje
Otvorenost lokalnog stanovništva ka interkulturnom ekonomskog potencijala
dijalogu, prepoznavanju sopstvenih vrednosti i lokalne kulture.
poštovanju tuđih, omogućuje da „identitet mesta“ Uspostavljanje partnerstva
odgovori na pritisak globalizacije. između grada i zajednice u
Torontu dovelo je do rasta
Opšta deklaracija o kulturnoj raznolikosti (UNESCO, kulturnog kapitala i
2001) definiše kulturu kao „skup posebnih duhovnih, pozicioniranja grada na vrh
materijalnih, intelektualnih i emocionalnih međunarodne scene. Plan
karakteristika društva i društvenih grupa, i to obuhvata, razvoja grada je između
pored umetnosti i književnosti, stilove života, načine ostalog definisao ulogu
zajedničkog života, sisteme vrednosti, tradicije i kulture u ekonomskom i društvenom razvoju. Kroz
verovanja“. Jedinstven kulturni obrazac definiše svaku mapiranje kulturne raznolikosti i brendiranje, razvijen je
sredinu i proizvodi urbani prostor. Savremena praksa kulturni turizam kao najveći izvor prihoda, a obnovljene
ukazuje na podjednaki značaj lokalne zajednice, vlasti i su i institucije kulture.
stručnjaka u tom procesu. Svaki korisnik na kreativan
način integriše trenutne potrebe i navike iz prošlosti, Ovakvo razumevanje značaja kulturnih specifičnosti
koje stvaraju kulturni identitet. Potrebno je aktivirati tu naročito je važno zemljama u razvoju jer kreativan
kreativnost i prevesti je u adekvatnu stručnu pristup nasuprot formalnom sistemu usmerava i razvoj
intervenciju. Ovakvi pristupi, karakteristični za evropska drugih delatnosti, naročito društvenih. Svojim
društva, nastali su iz potrebe da se lokalne kulture inicijativama i
odbrane od globalizacije. U svojoj knjizi Strateški urbani aktiviranjem,
dizajn i kulturna raznolikost Nada Lazarević-Bajec stanovnici pre
navodi značaj jačanja identiteta gradova: „…kultura kao svih najbolje
specifičan sistem običaja, verovanja, obrazaca koji su definišu sisteme
materijalno i prostorno određeni, može služiti kao vrednosti
osnova za razumevanje razlika među pojedincima i „novog doba“ i
grupama, te može biti polazna tačka za razvoj vizija, tako jasno
prihvatljivih ideja, kao i kreativnih i inovativnih oblikuju zadatak urbanih dizajnera. Potencijal svake
dizajnerskih predloga.“ Inovacije podstiču dalje zajednice je upravo u analizi i kreativnom rešavanju
uključivanje u konstruisanje značenja kulturnih problema, ili drugim rečima – potencijal svake zajednice
posebnosti za zajednicu, i lančano se prenose na je kreativno istraživanje.
72
www.expeditio.org/benefit-living
avremeno iskustvo sugeriše veoma široku galerije, restorani, neprofitne organizacije sa svojim
S definiciju kulturnog sektora. On obuhvata
mostove između neprofitnih umetnosti i
nekomercijalnim izložbenim i izvođačkim prostorima i
noćni klubovi. Uz podršku ili bez ikakve formalne
komercijalnih kreativnih industrija, između „elitne“ podrške zajednice, u poslednjih dvadesetak godina
umetnosti i „umetnosti za mase“, obuhvata zvanične formirano je nekoliko takvih zona koje doprinose živom,
institucije kulture, neformalne grupe, istoriju, baštinu i dinamičnom razvoju zajednice.
druge segmente kulture. Šire planiranje kulturnog
razvoja zajednice mora da objedini sve navedeno. Kreativci ne priznaju granice. Oni traže višestruke
Potencijali jedne zajednice moraju biti mapirani u svoj mogućnosti, otvaraju nova vrata, nove segmente u
širini da bi se uočili čvorovi i katalizatori kulturne spektru kreativnog sektora, grade nove puteve i vidove
dinamike, sinergije i uticaja. interakcije s drugim pojedincima u traganju za novim
izrazima i zanimljivim iskustvima.
Brišu se granice između neprofitne i komercijalne
kreativne industrije, što otvara i nove mogućnosti. Ponudićemo neke osnovne strategije kulturnog razvoja
Ohrabrene postojanom, dugoročnom javnom politikom kao podsticaj za razmišljanje pri skiciranju kreativne
i praksom, arhitektonske firme sada već rutinski budućnosti zajednica. Ipak, još jednom naglašavamo da
uključuju umetnike u svoje dizajnerske timove. I u svaka zajednica mora kreirati sopstvenu strategiju
drugim uslužnim delatnostima kreativne industrije, u prema svojim jedinstvenim odlikama.
dizajnerskim studijima, filmskim kompanijama,
reklamno-propagandnim (advertising) agencijama, Otuda, predlažemo donosiocima odluka, odnosno
različiti umetnici (glumci, muzičari...) redovno učestvuju gradskim vlastima, nešto što bismo po slobodi nazvali tri K
u kreativnom procesu, od razvoja proizvoda do model: kreativnu politiku, kreativno vođstvo, kreativno
marketinga. Nije slučajnost ni to da se mnoge planiranje. Zapravo, naglašavamo da se bez kreativnosti
neprofitne umetničke organizacije bave industrijskim ne može. Ako želite kreativno da upravljate gradom i da
dizajnom, pozorišnom produkcijom ili muzičkim podstaknete kreativnost kod javnih službenika, učinite
događajima. (Primer je udruženje „Exit“ koje je 2000. svoj grad atraktivnim za život i onda taj strateški plan duže
godine pokrenulo istoimeni, sada već uspešni, festival u sprovodite. Počnite i završite s kulturom.
Novom Sadu. Udruženje „Beogradska kulturna mreža“
Lokalni lideri u kulturi su se poslednje dve decenije
iz godine u godinu organizuje „Belgrade Beer Festival“.
postojano zalagali za to da umetnost i kultura budu
Mogu se naći brojni primeri angažovanja neprofitnih
uključene u razvojne planove i ciljeve lokalnih zajednica.
organizacija za komercijalne kreativne projekte.)
Globalni dokument Agenda 21 za kulturu
Mnogi profesionalci u svim oblastima kreativne industrije (www.agenda21culture.net) preporučuje upravo takav
žive, da tako kažemo, na obe strane granice između pristup. Kreativno razmišljanje o životu grada pruža
komercijalnog i neprofitnog sektora: svetski priznat mogućnost liderima da se uvere u korisnost
inženjer za razvoj softvera istovremeno je izvođač u razmatranja veza između kulture, privrednog razvoja i
savremenom plesnom teatru; vodeći kopirajter
reklamno-propagandne agencije je i dramaturg i glumac
u savremenom pozorištu; jedan od vodećih marketinških
savetnika kompozitor je i izvođač nove muzike...
ACADEMICA 73
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
Memfiški manifest
Priredio: Aleksandar Đerić
drugih inicijativa usmerenih ka izgradnji i unapređenju reativnost je temeljna odlika ljudske vrste i
zajednica. To stvara šansu za uključenje novih lidera,
naročito lidera vizionara, onih koji razmišljaju i mimo
K ključni resurs za život svakog pojedinca, svake
zajednice i svake ekonomije. Kreativne
ustaljenih obrazaca, i mogućnost za njihov specifični zajednice su dinamična mesta okrenuta čoveku, mesta
udeo i uticaj na razvoj zajednica. Uključenje umetnika i koja podstiču lično usavršavanje, kulturne i tehnološke
drugih kreativaca u proces građanskog odlučivanja znači proboje, pružaju zaposlenje i dobrobit, prihvataju
i postavljanje na vodeće pozicije u građanskim savetima različite stilove života i različite kulture.
i odborima, i na upravljačka mesta, ne samo u
programske savete, koji uglavnom i nemaju nikakve Kreativnih 100 posvećeni su razvoju, napretku i
strateške kompetencije. procvatu zajednica i svih pojedinaca koji u njima rade i
žive.
Neprofitni sektor poznaje projektno finansiranje, koje
pokazuje vrlo dobre rezultate, i otuda mu sve više Kreativnih 100 veruju u viziju i
prilazi i komercijalni sektor. Zašto to ne bi bila nova šanse budućnosti koju
poželjna praksa i javnog sektora? Ovaj način poslovanja pokreće snaga ideja. Ideje su
direktno podstiče razvoj fondova za projektno motori razvoja sutrašnjice, i
finansiranje kreativnog rada pojedinaca i neformalnih zato izgradnja zajednica, u
grupa i van domena klasičnih neprofitnih organizacija. kojima cvetaju ideje, jeste
Analogija za to je „open source“ softver: kreativci žele ključ uspeha. Ideje hvataju
da razvijaju nove strukture, novi identitet, kao i nove koren tamo gde se gaji
sadržaje. Lokalne samouprave mogu se opredeliti za kreativnost, a kreativnost
osnivanje takvih fondova, štaviše razviti model za buja onde gde se zajednice
mešovite fondove nastale kroz javno-privatno posvećuju idejama.
partnerstvo. Razvoj fondova za podršku preduzetničkim
aktivnostima umetnika, uključujući saradnju s Kreativnost počiva u
komercijalnim kreativnim preduzećima i „izvoznim“ svakom čoveku, gde god on bio, i zato
inicijativama u umetnosti i kulturi, moraće postati tema izgradnja zajednice ideja znači osnaživanje svih da
i naših političkih agendi u skoroj budućnosti. izraze i ostvare duh vlastite kreativnosti i da ga koriste
kao odgovorni građani.
S druge strane, veoma je važno da se ne zanemari
važnost baštine i interkulturni dijalog unutar zajednice
jer je pitanje identiteta i dijaloga različitosti od velike
važnosti. Projekti zasnovani na raznovrsnim i Principi:
jedinstvenim karakteristikama zajednice i promovisanje
Kreativnih 100 posvećeni su zadatku da pomognu
građanskih inicijativa kao što su umetničke kolonije i
zajednicama da ostvare pun potencijal kreativnih ideja
radionice u lokalnim zajednicama; projekti koji
ohrabrujući ih da primenjuju sledeće principe:
dokumentuju istoriju i kulturu zajednice; projekti koji
čuvaju usmenu baštinu, vizuelne hronike i sl; izložbe i • Gajite i nagrađujte kreativnost. Svaki pojedinac je
revije starih zanata, folklora, tradicionalne umetnosti karika u vrednosnom lancu kreativnosti. Kreativnost
lokalnih zajednica i etničkih manjina; produkcija i se može iskazati bilo gde i bilo kada, iskazuje se
promocija lokalnih muzičkih ostvarenja i drugih upravo sada i u vašoj zajednici. Obratite pažnju!
umetničkih i kulturnih izraza; konačno projekti koji
iniciraju i promovišu dijalog o umetnostima i • Investirajte u kreativni ekosistem. On obuhvata
građanskom društvu – sve je veoma značajno za razvoj umetnost i kulturu, noćni život, muzičku scenu,
kreativnog sektora u svim domenima, ne samo restorane, dizajn, pronalaske i inovacije,
komercijalnom, već jednako i domenu publike. Aksiom preduzetništvo, dostupne stambene prostore, vaš
je da je razvijena publika istovremeno i dobar potrošač kvart i vaš komšiluk, duhovnost, obrazovanje,
roba i usluga na tržištu kreativnosti. gustinu populacije, javne i druge prostore.
74
www.expeditio.org/benefit-living
ACADEMICA 75
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
Ka kreativnom gradu
Priredio: Aleksandar Đerić
76
www.expeditio.org/benefit-living
u jednom gradu, promovišu ga kao centar tolerancije Savremenost. Publika je uvek željna novog, drugačijeg,
prema različitostima. a ako im umetnička ponuda izlazi u susret, grad će
dobiti epitet savremenog. Pomislite na Barselonu. Da li
Živost (živa svirka / živa scena). Koncerti, festivali, je vaša prva pomisao da je to grad sa starom
noćni klubovi, dešavanja na ulicama daju sliku uzavrelog arhitekturom ili Dalijevim crtežima i Gaudijevim
grada u kojem struji dobra energija a kreativnost se zgradama? Pa čak i ako pomislite na nešto staro kao što
zatiče i preuzima na svakom koraku. je katedrala – doći će vam slika Sagrade familije,
moderno izražene stare ideje božjeg hrama.
ACADEMICA 77
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
ojam kulture savremenog doba postao je zbog balansa kulturnih i ekonomskih komponenti, a
P višeslojan i evidentno je da se infiltrirao u
različite oblasti savremenog poslovanja.
ruski umetnici i teoretičari ističu da su zajednička
saradnja i podrška države neophodni činioci daljeg
Očigledno prožimanje kulture i biznisa najbolje razvitka kreativnog sektora u zemlji.
ilustruje pojava kreativnih industrija, koje se uveliko
razvijaju širom sveta. Koncept kreativnih industrija Razvoj kreativnih industrija u Rusiji adekvatan je za
svakako je jedan od najinovativnijih, a svojim dublju analizu jer i u Srbiji postoje gotovo istovetni
razrađenim metodama prodire u sve sfere savremenog uslovi i prepreke u razvoju inovativnih ideja i modela
društva. U Rusiji je, s malim zakašnjenjem, započet integracije kulture i ekonomije.
proces realizacije strategije u okviru koncepta
kreativnih industrija: mogu se zapaziti pokušaji Napredak kreativnih industija u Rusiji počeo je pre
naglašavanja modela „kreativnog grada“ u Sankt samo nekoliko godina i još nije poprimio razmere
Peterburgu i dinamični razvoj art klastera u Moskvi. razvoja u Velikoj Britaniji i drugim evropskim zemljama.
Propagiranjem zapadnih strategija i zagovaranjem same
Poređenje Sankt Peterburga i Moskve je interesantno ideje kreativnih industrija u Rusiji najintenzivnije se bavi
jer se u oba velika grada primenjuje aktuelni koncept Institut za kulturnu politiku. Uz konstantne napore i
kreativne ekonomije. U Sankt Peterburgu vidimo organizaciju obrazovnih radionica, konferencija i dr,
pokušaj gradske vlasti da integriše strategiju kreativnih počela je i realizacija prozapadnih stategija 2003.
industrija u razvoj grada i trenutni zastoj u realizaciji tog
cilja, dok se u Moskvi srećemo s uspešnom realizacijom
ideja bez podrške vlasti, cvetaju art klasteri i nove
kulturno-poslovne organizacije savremenog društva. S
art klasterima umetnici i organizacije kulture
prevazilaze finansijske poteškoće, stvarajući pri tom
infrastrukturu i atmosferu u kojoj razmenjuju resurse i
paralelno se razvijaju. U Moskvi je razvoj kreativnih
klastera zasnovan na modelu samostalnog sektora
profitabilnih i neprofitabilnih organizacija, ali bez
direktne državne podrške, što u Londonu nije slučaj. U
takvim okolnostima primenjuju se principi poslovnog
upravljanja umetničkim klasterima, što podrazumeva
spoj umetnosti i preduzetništva, svojevrsnu adaptaciju
tržišnih uslova i odnosa, kao i primenu fandrejzinga.
Naime, art klasteri kao ArtPlay, projekat FabRika i godine u programu pod nazivom „Plan akcije za Rusiju“
Vinzavod usmereni su ka tome da postanu aktivni u čijoj izradi su učestvovali Ministarstvo kulture, Savet
ekonomski činioci na kulturnom tržištu. Bez obzira na Evrope i Institut za kulturnu politiku. Istražen je kulturni
finansijska ograničenja, art klasteri se razvijaju sektor, mapirane teritorije za realizaciju projekta i
neverovatnom brzinom. Evidentno je i da su ovi modeli projekti su prilagođeni ekonomskim i društvenim
utemeljeni na najboljim izvorima kreativnosti grada i da specifičnostima Moskve i Sankt Peterburga.
stvaraju atraktivnu sredinu za veoma raznoliku publiku.
Cilj projekata Instituta za kulturnu politiku u regionima
Koncept kreativnih industrija je, u suštini, drukčije Ruske Federacije je da se ideja kreativnih industrija
tumačenje mesta i uloge kulture u društvu i ekonomiji integriše u svest građana i prevaziđe ukorenjeno
zemlje. U tom konceptu prepliću se i „anđeli“ i gledište javnosti da je nemoguć spoj kulture i
„demoni“ koji, iako obećavaju kulturi dobru ekonomije. Kreativne industrije u Rusiji postoje
perspektivu, istovremeno skrivaju i razne pretnje. Na odvojeno, nezavisno jedna od druge i ne sklapaju se u
koji način će se razvoj kreativnih industrija dalje odvijati zajednički sektor kreativne ekonomije. Federalna,
u Rusiji, pokazaće vreme. Učešče države je neophodno regionalna i lokalna vlast ne prepoznaju celinu
78
www.expeditio.org/benefit-living
kreativnog sektora, pri čemu i sami preduzetnici u modeli planiranja i finansiranja kulture a očigledna je i
kreativnom sektoru vide sebe kao autsajdere. Stoga je tendencija sve veće samostalnosti organizacija, što
aktivna promocija koncepta kreativnih industrija i dalje predstavlja jednu od premisa razvoja kreativnih
neophodna. industrija. Međutim, treba naglasiti da je pogrešno
mehanički implementirati zapadne modele, a ne
Postojeće inicijative države u domenu razvoja kreativnih uzimati u obzir društvene i ekonomske specifičnosti u
industrija u Rusiji svakim danom jačaju, ali je njihova Rusiji, kao i istorijske okolnosti u kojima se ruski sistem
realizacija i dalje opterećena brojnim problemima. kulturnih delatnosti razvijao.
Početna faza je formiranje analitičko-dokumentacione
baze i podizanje javne svesti o mogućnostima i Još jedan od razloga za sporiji progres jeste postojanje
prednostima razvoja kreativnog sektora. Prepreke su semantičke i lingvističke barijere i na tom polju još se
pravno-formalne prirode i to u oblasti autorskog prava, vodi polemika oko samog terminološkog određenja
finansiranja i poreske politike u domenu podrške kulturnih (kreativnih) industrija. S jedne strane,
kreativnom sektoru. Važno je napomenuti da bitnu pobornici kreativnih industrija propagiraju ih kao jedan
ulogu u proteklih nekoliko godina ima i tendencija od glavnih faktora razvoja ekonomije. Protivnici ovog
smanjenja budžeta u kulturi. Pored toga, u toku je i stanovišta posmatraju sve kao komercijalizaciju (razvoj
restrukturiranje budžetski finansiranog sistema preduzetništva) kulture i orijentisanost isključivo na
kulturnih delatnosti. S tim u vezi, u okviru BOR-a tržište, odnosno degradaciju kulturnih vrednosti i
(budžeta koji je orijentisan na rezultat) menjaju se ruskog kulturnog sistema.
ACADEMICA 79
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
Investiranje u kreativnost
Aleksandar Đerić
nvestiranje u kreativnost može biti materijalno Promocija međunarodne razmene, radi stimulisanja
I i nematerijalno, direktno i indirektno, ali je
uvek pitanje konkurentnosti i strateškog razvoja
kreativnog mišljenja i uvozno-izvozne kulturne
privrede, bila bi dobar početak za dugoročnu
grada, regiona ili države. Nisu više samo preduzeća ekonomsku saradnju i kulturnu diplomatiju.
konkurentna, danas govorimo o konkurentnosti
dražava, pa i čitavih regiona (npr zapadnog Balkana). Konačno, pitanje fiskalne ravnoteže veoma je važno za
Ipak, nema ozbiljnih investicija ukoliko nisu svaki odnos vlasti i kreativnog sektora, odnosno
materijalne, odnosno novčane. Kreiranje novih privrede. Država bi trebalo da prepozna izvozni
mehanizama finansiranja, kakav je, recimo, model potencijal kreativnog sektora ili potencijal za
slobodnog kapitala, namenjen unapređenju i razvoju zapošljavanje i da poreskim merama podstiče veće
društva, koji promoviše ulaganje ljudskih i finansijskih investicije u ovoj oblasti. Vlada bi trebalo da omogući
resursa radi stvaranja novih, multidimenzionalnih poreske olakšice svakome ko želi da uloži u kreativne
kapaciteta – jeste tek početak politike direktnog industrije, ili u konkretan projekat, organizaciju,
investiranja da bi se kreativnost vratila kroz dohodak i pojedinca. Olakšice bi trebalo da važe i za preduzeća i
dodatu vrednost. za građane. Svako od nas bi trebalo da ima pravo da
80
www.expeditio.org/benefit-living
Moskvi se kreativne industrije razvijaju kroz - prodaju nameštaja i predmeta za uređenje enterijera;
U koncept art-klastera, kreativnih inkubatora i
umetničkih centara. Dok u Velikoj Britaniji - kompletno opremanje objekata dekorativnim
kreativni klaster podrazumeva mrežu postojećih elementima i audio-video tehnikom;
organizacija kreativnog sektora na opštinskom nivou, u - arhitektonsko projektovanje stambenih i javnih
Moskvi je isti model realizovan formiranjem umetničkih prostora;
kompleksa koji su locirani u bivšim industrijskim - organizaciju izložbi, koncerata, pozorišnih predstava,
objektima i imaju višenamensku ulogu. modnih revija;
Kreativni klasteri u Rusiji su različiti od uobičajenih. - prezentacije knjiga, filmova, tržišnih noviteta, naučnih
Članice ruskih kreativnih klastera su nevladine konferencija, foruma itd.
organizacije ili umetničke asocijacije koje objedinjuju
nezavisnu umetničku praksu s komercijalnim uslugama. Prezentacija i višefunkcionalnost art klastera
Danas u Moskvi postoji pet art-klastera: Dizajn centar obezbeđuju širok auditorijum, veliku popularnost
ArtPlay, Kulturni centar Art-Strelka (art-strelica), Fabrika samog mesta. Nastanak ArtPlaya je znatno uticao i na
Arma, projekat FabRika i Vinzavod (fabrika vina). urbanu okolinu. Nekada oronuli i pusti deo grada
postao je jedan od najmodernijih i najprivlačnijih. Za
Dizajn centar ArtPlay (www.artplay.ru) smatra se manje od godinu dana osnovan je i biznis centar Crvena
najreprezentativnijim kreativnim klasterom u Moskvi. ruža u čijoj je blizini otvorena eminentna Moskovska
Galerija dizajna postoji od 2003. godine. Nakon njenog banka. Planirano je otvaranje novog kompleksa u
preseljenja u prostor bivše fabrike Crvena ruža i novoizgrađenom poslovnom centru na reci Jauzi u
otvaranja centra zajedno s arhitektonskim biroom centru Moskve, na površini od 350.000 m² namenjenoj
tokom 2005. godine, aktivnosti klastera su se proširile i najpre arhitektonskim i dizajn biroima, kao i ostalim
na fabrički kompleks površine 10.000 m², koji jednim umetničkim organizacijama.
delom služi i za izdavanje. Osim prostora, proširena je i
aktivnost klastera. Izložbena dvorana „unapređena je“ Znatno drugačiji je institut Art-Strelka
drugim manifestacijama, a popularnost mesta (www.artstrelkainstitute.com) smešten u prostor bivših
zainteresovala je više umetnika da pod istim krovom garaža konditorske fabrike Crveni oktobar. Postoji od
osnuju atelje, što je značajno uticalo na razvoj scene. jeseni 2004. godine. Kao samostalna mreža, osnovan je
na inicijativu nekolicine umetnika. Osnovna delatnost
Danas je ArtPlay prepoznatljiv i profilisan umetnički mu je bila saradnja s drugim galerijama i organizacija
prostor. U ovom kompleksu nalazi se devetnaest izložbi, ali je prostor vremenom nadrastao svoju
arhitektonskih biroa, dizajnerskih i umetničkih ateljea, namenu i postao alternativni kulturni centar i mesto za
agencija za odnose s javnošću i za marketing, dve debate s osnovnom misijom istraživanja i unapređenja
produkcijske kuće u oblasti eksperimentalnog filma, delatnosti medija, arhitekture i dizajna. Obuhvata četiri
izdavačka kuća, postprodukcijski studio kanala ORT, studija, salu za predavanja, medijsku biblioteku, veliki
saloni ukrasnih i dekorativnih materijala, sanitarne otvoreni prostor za brojne umetničke i medijske
tehnike, rasvete, prodavnica audio-video tehnike itd. U sadržaje. U njemu se nalazi deset prodajnih galerija
centru su otvoreni ugostiteljski objekti Keks i Suzy Wong savremene umetnosti. Mreža više galerijskih prostora
Bar, koji, pored osnovne namene, služe i za održavanje na jednom mestu omogućila je potpuno novi vid
različitih kulturnih i korporativnih manifestacija. umetničke prakse, istovremeno otežavajući selektorski
Delatnosti ArtPlaya obuhvataju: rad time što galerije konstantno moraju da usaglašavaju
ACADEMICA 81
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
tematski i izlagački koncept. Uprkos tome što centar klastera su renomirani umetnici i dizajneri Denis
funkcioniše bez finansijske podrške eksternih Simačev, Katja Gomiašvili i Aleksandar Jakut. Klaster
finansijera, postao je bitan kulturni punkt u Moskvi. je sačinjen od njihovih ateljea, showroomova, galerije
i popularnog kluba Gazgolder. Arma se može nazvati
Treći art klaster u Moskvi je FabRika klasterom za autorski modni dizajn (fashion art
(www.proektfabrika.ru), otvoren krajem 2004. godine u cluster) jer se u njoj veoma često održavaju modne
prostoru postojeće fabrike papira. revije. Pored galerija u istom prostoru se nalaze i dva
Interesantno je da su idejni tvorci bara, prodavnice unikatnih umetničkih eksponata,
projekta bili sami predstavnici retkih muzičkih izdanja i kolekcionarskih predmeta za
moskovske fabrike. Iako je u početku uređenje enterijera. Vlasnici su počeli da adaptiraju
prostor bio samo izložbeni, vremenom svoju teritoriju i iznajmljuju prostor predstavnicima
se dijapazon delatnosti proširio i danas kreativne industrije. Za razliku od prethodnih
obuhvata muzičke, pozorišne i filmske klastera, svi prostori osim galerija i kluba su
programe, kao i programe vezane za zatvorenog tipa, namenjeni isključivo za VIP
savremenu arhitekturu. Upravnici su auditorijum.
zaključili da je projekat postao klaster,
iako se nije rukovodio tim modelom. Najmlađi art klaster u glavnom gradu Rusije,
FabRika sadrži dva ogromna prostora, istovremeno i najeminentniji, jeste Vinzavod
adaptirana za različita umetnička (www.winzavod.com). U vrlo kratkom periodu zauzeo
dešavanja, paviljon od 700 m², je bitno mesto na kulturnoj mapi grada, što ujedno
predviđen za izdavanje predstavnicima pokazuje još jedno pozitivno iskustvo primene
kreativnih industrija, dva magacina gde modela klastera. Napuštenu fabriku Vinzavoda najpre
su smešteni atelje i postprodukcijski je zakupio mali tim umetnika koji su po niskoj ceni
studio, bar i rezidenciju (apartman za uspeli da otvore studio i ujedno organizuju izložbe.
goste). Predstavlja višenamenski Ubrzo su i druge kolege bile privučene ogromnim
prostor, namenjen savremenoj likovnoj prostorom koji je savršen za izlaganje savremene
umetnosti, uspešno sarađuje s pozorištima, a sastavni umetnosti. Uz mnogobrojne radionice i diskusije o
je deo muzičke scene Moskve. Kao i ostali klasteri, čini razvojnim modelima kreativnih industrija – Vinzavod
delove grada atraktivnim, a smatra se i veoma je stvorio kompleks od sedam zgrada, površine
avangardnim mestom – stecištem ključnih umetničkih 20.000 m². U njemu se pored ateljea, galerija i
zbivanja uz koje fabrika papira i dalje neometano prodavnica nalaze različite umetničke službe i
posluje. poslovni sektor. Infrastruktura Vinzavoda omogućava
gostima sinergiju doživljaja na besplatnim izložbama,
U model art klastera takođe se može svrstati i prostor predavanjima, prezentacijama autorskog filma i
bivše fabrike plina Arma. Vlasnici fabrike i rukovodioci koncertima, kao i predah u klubu i restoranu.
82
www.expeditio.org/benefit-living
Kreativna pustolovina
Milica Apostolović
Osećati se sigurno i prihvaćeno u sredini u kojoj živiš Geografski položaj i prirodne karakteristike utiču na
znači prihvatiti njenu prošlost i identitet. Kada je u kvalitet projekta. Oni mogu biti zanemareni, ali mogu
pitanju razvoj lokalnih politika (stvaranje biti i pokretač programa, jedna od
programa i analiza mogućih opcija razvoja, vrednosti i inspiracija za dalji razvoj.
o čemu detaljnije možete pročitati u knjizi Mogu se vrednovati prirodne
Uravnoteženje delovanja: 21 strateška lepote naseljenog mesta duž reke,
dilema u kulturnoj politici, Francois ali i njegova uloga koridora koji
Matarasso & Charles Landry), izuzetno je povezuje mnoge gradove, pa i
važno podjednako učešće lokalnog države. U prvom slučaju, razvoj će
stanovništva, stručnjaka i lokalne uprave. teći ka promovisanju lokalnih
Dakle, ne postoji podela na učesnike i vrednosti, u drugom bi razvoj imao
posmatrače već celokupno stanovništvo regionalni karakter.
učestvuje u strategiji razvoja.
Korak II – Definisanje društvenih grupa u okviru
Ukoliko želite da razvijete projekat koji će podstaći zajednice i aktivnosti kojima se bave
kulturni razvoj vaše zajednice, imate borbeni tim koji
poštuje navike i vrednosti svih socijalnih grupa koje u Kako bi projektom u
njoj žive, ili znate gde da ga nađete, naoružali ste se određenoj meri i
voljom i kreativnim idejama, ostalo je još samo nekoliko određenim aktivnostima
koraka da uspete u tome. Ukoliko ste svesni značaja bile obuhvaćene sve
kulture i umetnosti za celokupan razvoj društva, budite društvene grupe,
sigurni da je taj razvoj već počeo. potrebno je definisati
njihove specifičnosti,
zastupljenost u
celokupnoj zajednici i aktivnosti kojima se bave.
Osam koraka do kvalitetnijeg životnog Podržavajući manjinske grupe, pozitivno utičemo na
prostora lokalni identitet.
Javni prostor je izuzetno važan za socijalnu i kulturnu Neophodno je stvoriti prostor za dijalog koji je otvoren
interakciju tako da njegov kvalitet ne određuje samo za sve. Uspešna interkulturna vlast na svakom nivou u
ACADEMICA 83
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
velikoj meri prepoznaje se i po tome da li neguje takav svim kategorijama stanovništva (mladima, starima,
prostor: fizički prostor poput ulice, pijace ili prodavnica, osobama s invaliditetom…)
kuća, zabavišta, škola i univerziteta, kulturnih i
socijalnih centara, omladinskih klubova, crkvi, sinagoga Korak V – Definisanje ciljeva iz datih vrednosti
i džamija, sala za sastanke u velikim preduzećima i na
radnim mestima, u muzejima, bibliotekama i drugim Nakon definisanja
prostorijama za razonodu, ili virtuelnom prostoru poput vrednosti definišu se
medija. ciljevi koji bliže
određuju intervencije
Urbanizam je jedan očigledan primer: urbani prostor u prostoru ili program
može se organizovati na „uskouman“ način ili na više akcija. Kada je u
„širokoumnih“ načina. Prvi podrazumeva pitanju pristupačnost,
konvencionalno predgrađe, rezidencijalni deo, mogući ciljevi bi bili:
industrijsku zonu, parking i obilaznicu. Drugi se odnosi kolska i pešačka
na vrlo prometne trgove, parkove, bučne ulice, kafiće na pristupačnost i umrežavanje pešačkih komunikacija.
trotoarima ili pijacu. Ako „uskoumni“ delovi grada
podrazumevaju otuđen život, onda „širokoumni“ prostor Korak VI – Definisanje kriterijuma
može da zbliži različite segmente društva i iznedri
Kriterijumi predstavljaju krajnji rezultat konkretizacije
određeni osećaj tolerancije. Kulturne aktivnosti mogu
vrednosti i još se mogu iskazati u brojkama (u tom
biti izvor znanja o različitom kulturnom izražavanju i
slučaju se nazivaju indikatori). Prethodno izveden cilj –
mogu doprineti stvaranju tolerancije, uzajamnog
umrežavanje pešačkih komunikacija, preveden u
razumevanja i uvažavanja. Kulturna kreativnost nudi
kriterijume se detaljnije definiše: izgradnja novih staza,
bitan potencijal za unapređenje poštovanja drugih.
raščlanjavanje na primarne i sekundarne staze, čime je
Kreativni građani angažovani na kulturnim aktivnostima
omogućeno funkcionisanje mrežnog sistema. Potrebno
stvaraju nove prostore i mogućnost dijaloga.
je proći put od vrednosti do kriterijuma kako bi se
Savet Evrope: Bela knjiga o sačuvala hijerarhija vrednosti i na pravi način prenela u
interkulturnom dijalogu projekat.
Korak III – Definisanje akcija i manifestacija koje Korak VII – Definisanje načina finansiranja projekta
organizuje opština
Projekat se može finansirati kroz:
Ovaj korak je važan jer može dodatno razviti program
podrškom već postojećih akcija ili njihovim - sponzorstvo (podrazumeva davanje novca iz
unapređenjem. Tako već postojeće ekološke akcije privrede za kulturu s ciljem da se predstavi ime,
mogu dati smernice da, proizvod ili usluga);
na primer, materijal
- nagradne donacije (novac dolazi iz javnih izvora i
šatora, u kojem će se
daju ga međunarodne organizacije);
održavati radionice,
bine za koncerte itd, - prihodi (izdavanje prostora, prodaja ulaznica itd);
bude od recikliranog ili
biorazgradivog - donacije i kampanje (predstavljaju poklon firmi,
materijala. Popis pojedinaca, grupa svesnih značaja projekta);
postojećih akcija govori
o već podržanim - donacije fondacija i fondova (fondacije i fondovi
vrednostima, a kod razvoja novih projekata trebalo bi finansiraju projekte čiji se program uklapa u njihove
staviti akcenat na zanemarene vrednosti (umetnost ciljeve).
grafita, nerazvijeni sportovi, aktivnosti starijih u
slobodno vreme…) Više o finansiranju umetničkih projekata: Ulaganje u
budućnost: Fundraising u kulturi, Andrew McIlroy.
Korak IV – Definisanje vrednosti koje će biti podržane
projektom Korak VIII – Saradnja s opštinskom upravom
84
www.expeditio.org/benefit-living
ACADEMICA 85
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
industrija na lokalnom nivou, u sredini koja stimuliše Brojni su britanski primeri jačanja kreativnog sektora na
kreativne aktivnosti i stvaralaštvo. U zavisnosti od prostora, nivou regiona i lokalnih zajednica. Tako agencija Hidden Art
društvenih, ekonomskih i istorijskih okolnosti mogu se of Hackney sarađuje s dizajnerima, dok se Paddington
zapaziti različiti oblici klasterski orijentisanog razvoja Development Trust bavi razvojem kreativnih industrija u
kreativnih industrija (npr. kulturni kvartovi, kreativne oblasti Pedington. Ove agencije usmerene su na sledeće
lokacije, umetničke zone, kulturni centri itd). aktivnosti: upravljanje nekretninama,
Osnovni motiv razvoja klastera je uspostavljanje finansijska i informaciona podrška,
veze i saradnje među preduzećima ne bi li se na kadrovske obuke, konsalting, jačanje
taj način obezbedila podrška za razvoj intersektorskih partnerstava,
preduzetništva i jačanje kapaciteta određenih planiranje poslovanja, razrada
sektora, i time unapredila lokalna ekonomija i investicionih projekata neophodnih za
blagostanje. stvaranje novih klastera itd. Postoji još
mnoštvo britanskih primera koji
Kreativni klaster povezuje kreativne industrije, i na pokazuju da je razvoj kreativne sredine prioritet britanskih
lokalnom nivou formira okruženje koje stimuliše aktivnosti gradskih vlasti. Agencija City Fringe istražuje, na primer,
stvaralaca, ali i zadovoljava potrebe korisnika, pri čemu urbane sredine u londonskom biznis centru City i traga za
pozitivno utiče na okolinu. Analiza primera iz prakse inovativnim mogućnostima stvaranja kreativnih klastera u
pokazuje da model art klastera (kao vrsta kreativnog devastiranim zgradama, najčešće u okviru industrijskih
klastera) omogućava umetnicima i organizacijama u kulturi zona.
da prevaziđu finansijske poteškoće, da se stvori
infrastruktura i atmosfera u kojoj se organizacije paralelno Sintagma „kreativni klaster“ podrazumeva organizacije i
razvijaju. Učešće države u podsticaju rasta klastera, složili su preduzeća usmerena ka kreativnoj industriji. Za formiranje
se i umetnici i teoretičari, neophodno je zbog balansa klastera neophodna su makar tri uslova: sličnost proizvoda,
između kulturnih i komercijalnih komponenti, koje su zajedničko tržište ili tržišni segment, i ljudski resursi. Postoji
suštinske u konceptu kreativnih industrija. Svakako da je nekoliko tipova kreativnih klastera u zavisnosti od njihove
nastup tzv. kreativne ekonomije, i u zemljama koje su koncepcije i prirode:
odnedavno prihvatile kapitalistički model i tržišni privredu,
više nego očigledan i da se sve više postavlja kao imperativ - jednoobrazni (ujedinjene organizacije istog sektora, na
opstanka na svetskom tržištu. primer multimedija i dizajn);
Model klastera vodi poreklo iz teorije ekonomije Majkla - višeobrazni (ujedinjene organizacije različitih sektora, na
Portera (Michael Porter), ali danas postaje nezaobilizan u primer dizajn i arhitektonski biroi, kinematografska i
tumačenju kreativnog sektora, zasnovanom na kulturnom i video produkcija, izvođačke delatnosti, izdavanje
umetničkom eklekticizmu. Definicija klastera u ekonomiji knjiga).
označava prostorno sažimanje samostalnih preduzeća koja
organizaciono nisu udružena, već se među njima formiraju Klasteri mogu biti privatni (formirani uz inicijativu
raznovrsni partnerski odnosi i različiti oblici saradnje: individualnih preduzetnika i privatnih organizacija; u
tehnička ili druga vrsta podrške, razmena kadrova, ideja, budućnosti mogu dobiti podršku države) i opštinski
iskustava i sl. (formirani uz inicijativu gradskih vlasti). Takođe, u
klasterima može preovladavati proizvodnja (zatvorena za
Sam model organizacije kreativnih klastera potiče iz Velike druge) ili prezentacija, koja podrazumeva unos kreativno-
Britanije. Misija kompanije Creative Clusters jeste da istraži profesionalnih delatnosti u javni prostor osnivanjem kafea,
kreativne industrije u različitim regionima, s ekonomskog i prodavnica dizajnirane odeće ili nameštaja, galerija,
organizacionog stanovišta, i da na taj način proizvede koncertnih i pozorišnih dvorana itd. Alternativni kulturni
informacionu mrežu kroz koju bi podsticala komunikaciju centri koji u susedstvu imaju galerije, knjižare, muzičke
između različitih subjekata u kreativnom sektoru. I druge klubove, kafiće – reprezentativni su primeri art klastera.
86
www.expeditio.org/benefit-living
Ne zaboravite, ne možete naterati ljude da budu turističke informacije. Tako su udružene prirodne
kreativni i maštoviti. Potrebno je da oni to žele. vrednosti ovog malog mesta, kulturno nasleđe i
zanatska proizvodnja.
Ričard Florida
Projekat je pokrenula grupa ljudi, željna da uloži u
ultura i umetnost su najvažniji činioci životnu sredinu u kojoj boravi, istakne mnogobrojne
K ekonomskog i društvenog razvoja. Kultura jasno
definiše zajednicu, iako ova još uvek ne uspeva
zapostavljene vrednosti, ali i proširi svoj stav o razvoju
ekološki održivih rešenja. Ova zajednica je postala
da definiše ulogu kulturne produkcije. Kreativnost je primer interaktivne sredine u kojoj se promoviše
zavisna od kulturnog nasleđa – materijalnog i štednja, zahvaljujući zaradama škole na festivalima,
nematerijalnog, i utiče na dizajn, marketing, nove održivi ekološki i kreativni razvoj.
tehnologije itd. Koje su onda vrednosti i posledice
kulturne
produkcije? Koji
argumenti ukazuju
II – Argument kohezivnog društva
finansijerima na
značaj umetnosti? Kroz kulturu upoznajemo svoju zajednicu i učimo o
Konferencija u prednostima individualnih aktivnosti u grupi. Umetnički
Firenci pod projekti jednim svojim delom ukazuju na negativne
nazivom I kultura se efekte dosadašnjih stavova i delovanja. Kritikuju ih,
računa, koju je ujedinjuju učesnike i razvijaju svest o značaju kreativnog
organizovala Svetska banka, održana je 1999. godine i i društvenog kapitala.
imala je za cilj da odgovori na ova pitanja ukazujući na Finansiranjem
nivo učešća kulture u procesu razvoja. Tom prilikom je umetničkih
zaključeno zašto je kulturna produkcija bitna za projekata, koji se
savremeni biznis. fokusiraju na
izgradnju zajednice,
sponzor ili fondacija
doprinose stvaranju
I – Argument razvoja zdrave sredine za
budućnost. Zdrava sredina je svesna svojih vrednosti, i
Kompanije koje ulažu u kulturu, ulažu u poboljšanje njeni javni prostori su mesto za izraz, saradnju i
zdravlja i obrazovanja zajednice. Buđenjem svesti o okupljanje.
kulturnoj tradiciji podstiče se razvoj turizma, a samim
tim i izgradnja infrastrukture, očuvanje starih zanata, Kalio je stari grad u Finskoj. Grupa mladih, u želji da
otvaranje restorana… Zanati su prilika za razvoj pokrene lokalnu kulturnu produkciju, prilagođenu
industrije. Restorani, barovi, ulični prodavci – stvarnim potrebama stanovništva, prikuplja sredstva i
ekonomski pozitivno utiču na gradske centre jer otvara klub Liberte. Nedostatak profesionalnog iskustva
stvaraju dinamičan kulturni život. nadoknađen je zajedničkim radom i entuzijazmom.
Formirano je moderno mesto za zabavu i promociju
Revitalizacija okoline lokalnih muzičkih izvođača. Klub je osnovan 2004.
godine i zbog malog budžeta posluje uz upotrebu
Selo u podnožju planine Babia Gora (Poljska) danas je recikliranih materijala.
prava turistička atrakcija zahvaljujući zajedničkoj
inicijativi roditelja, dece i nastavnika, koji su sprečili Ovo je samo jedan od načina aktiviranja mladih.
zatvaranje osnovne škole proširivši njenu namenu. Učesnici bolje razumeju prepletenost supkultura u
Stvoren je obrazovni centar za očuvanje životne sredine zajednici od posmatrača. Samim tim mogu znatno
(u okviru koga se organizuju kursevi) i otvoren centar za doprineti njenom razvoju.
ACADEMICA 87
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
Više o aktivnostima ovog kluba možete saznati na sajtu: IV – Argument ekonomije znanja
www.clubliberte.fi/liberte.html.
Turizam, nove tehnologije i zabava, kao industrije
budućnosti, traže inovativne definicije. Koji elementi
mogu predstaviti
III – Argument marketinga vrednosti
zajednice? Da li
Stvaranje novih brendova je najbolji marketing za je glavni adut
poslovne partnere i finansijere. Zato je ulaganje u zabave noćni
kulturu važno za promociju samih ulagača koliko i za život,
ekonomski razvoj mesta. organizovanje
takmičenja u
Bracka Street festival se održava u Krakovu (Poljska) i
gađanju
bavi se zanimljivom temom: promovisanjem
paradajzom ili
prodavnica,
trčanje u blatu?
restorana i
Kreativne ideje pružaju upravo mladi. Kreativna
galerija u jednoj
budućnost jednog naroda može izrasti samo iz
staroj ulici.
kreativne sadašnjosti.
Organizuju se
sastanci učesnika Više o ulaganju u kulturnu produkciju i argumentima za
i bogat umetnički njen razvoj možete naći u knjizi Ulaganje u budućnost:
program a radno vreme tradicionalnih radnji otvorenih Priručnik za fundraising u kulturi. Autor je Andrew
u posleratnom periodu je produženo. Želja da ova ulica McIlroy. Adresa:
bude jedinstvena spontano je proizvela ovakav događaj. www.balkankult.org/bk/publications.php?lid=sr.
Dokaz da je ovaj kreativni poduhvat nadmašio
očekivanja zanatlija, jeste organizovanje slične Primeri u ovom tekstu uzeti su iz knjige Creative
manifestacije u drugim ulicama Krakova. Uz minimalne Communities: People inventing sustainable ways of
troškove i podršku grada, ova kulturna manifestacija je living, na sajtu:
postala poznata u celoj državi. www.sustainable-everyday.net/main/?page_id=19.
88
www.expeditio.org/benefit-living
ACADEMICA 89
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
Saradnja
Lassila Hirvilammi Architects neguju zanimljiv pristup -
u stvaranju prijateljske, održive arhitekture inspiraciju
pronalaze u saradnji s klijentima i graditeljima i, kako
kažu, imali su prilike da nauče
korisne metode od majstora
zanata. Njihova arhitektura je
posvećena lokaciji i zasniva se
na principima funkcionalne,
tehničke i ekološke održivosti.
Rade na velikom broju različitih
projekata kao što su poslovni
objekti, crkve, stambene zgrade, privatne kuće,
enterijeri… Crkva Karsamaki Singl dobila je nagradu za
najbolju zgradu u severnoj Finskoj 2004. godine. Više
informacija na: www.lh-ark.fi.
-------------------------------------------------------------------------
Ovaj izbor samo jednog segmenta iz BINA programa
izdvaja temu održivosti u stambenoj arhitektonskoj
praksi. Međutim, različiti pristupi nam pokazuju da
bavljenje arhitekturom danas znači bavljenje
određenim aspektima održivostiu zavisnosti od toga
kako shvatamo taj pojam. (Još 1992. godine su se
pojavile 92 definicije održivosti!)
90
www.expeditio.org/benefit-living
a li ste prošetali oslikanim ulicama Berlina, razvoju grada i preuzimanju odgovornosti koju je do
D slikali se pored džinovskog pauka koji čuva ulaz
muzeja u Bilbau,
sada imao galerijski prostor. Tako značajna mesta u
gradu postaju markirana i podstiču socijalnu interakciju.
ili posetili Prairie Arts
Festival u Severnoj Prošle godine su projektovana značajna umetnička dela
Americi? Da li ste na fasadi opere u Sidneju tokom 21 dana. U tom
razmišljali koja bi tema periodu, grad je svakog trenutka nudio novo iskustvo.
predstavila vrednosti Stanovnici sve većeg broja gradova imaju priliku da se
vašeg grada? susretnu s ovakvim
vidom izložbi.
Umetnost u javnim Umetnost više nije
prostorima izbor, već
podrazumeva umetničko delovanje na otvorenom koje svakodnevica.
jača vrednosti zajednice i privlači pažnju. Prisustvo
umetnosti, koja više nije ograničena muzejima i Anonimni umetnik JR
galerijama, gradi kritičko mišljenje i upoznaje nas sa koristi dominantne
sopstvenim identitetom. Ovakav pristup briše ulogu građevine da prikaže
posmatrača, zajednica je ta koja umetničkom delu daje svoje fotografije. Njima su u više navrata bile
jedinstveni karakter, pa se umetnost može definisati i „zamotane“ zgrade Pariza, Njujorka, Londona, Berlina
kao ujedinjujuća sila koja transformiše sliku grada itd (www.jr-art.net). Oslikavanje fasada podstiče mlade
(www.publicart.ie). da budu akteri urbane obnove okoline u kojoj žive.
ACADEMICA 91
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
nepravilne oblike fasada, prirodne karakteristike pejzaža prirode. Umetnost je podređena nauci, a materijal za
i svetle boje. Za sobom je ostavio mnoge projekte širom rad je najčešće zemlja. Iako najveći broj aktivista
sveta. podstiče lokalnu zajednicu da se uključi u očuvanje
prirodnih staništa, puteva i lepota, projekat je gotovo
Spiralna šuma u uvek velikih razmera, a njegov značaj internacionalni.
Darmstadtu
(Nemačka) je Ovde su dati primeri samo jednog segmenta
zgrada sa 105 celokupnog projekta. Akcenat može biti na jasnoj i
apartmana, metaforičnoj temi projekta, ali i na upotrebi materijala i
garažom, kafe- načinu izvođenja. Svaki projekat dodatno utiče na
barom, kao i urbanu obnovu grada, oživljava gradske centre i
igralištem za decu i razmerom privlači stanovnike da postanu njegovi
jezerom u dvorištu. učesnici.
Izgrađena je1998.
godine. Njena fasada priča talasima o zemlji, dok je krov Više o projektima na: www.ecoartprojects.org.
prekriven drvećem i žbunjem. Iz nasumično pobacanih
prozora po fasadi takođe raste drveće. Gradnja je
potpuno podređena prirodi.
Art Eggcident
Koreni umetnosti u javnim prostorima usađeni su u
evropskoj tradiciji. Nakon perioda u kome umetnost Holandski umetnik Henk Hofstra oživljava ulice
postaje sastavni deo arhitekture, a zatim i nakon oslikavanjem posledica nemarnosti u očuvanju
moderne u kojoj to prestaje biti, pitanje njenog značaja prirodnih resursa. Nakon svoje Plave ulice dugačke 1000
za identitet javnih metara, koja pliva u sivilu gusto izgrađene sredine
prostora se vraća. (www.stunned.org/weblog/2007/11/henk_hofstras_ur
Isključivo estetska ban_river.html ), oslikao je najveći skver u Holandiji
uloga skulpture u (Leeuwarden) u okviru projekta Art Eggcident. Ova
razvoju urbane džinovska jaja su tu da podsete na moguće posledice
sredine i prikazu njene globalnog zagrevanja ukoliko se već danas ne preduzme
moći zapostavljena je. nešto.
Danas je umetnost
najrasprostranjeniji
medij koji uvlači
Nauka
posmatrača u
savremene probleme Jackie Brookner iz Njujorka sarađuje s ekolozima,
društva. biolozima i pejzažnim arhitektama kako bi njena
bioskulptura bila proizvod naučnih istraživanja. Svoju
najpoznatiju
Ekološka skulptura skulpturu Prima
Lingua opisuje kao
EkoART je pokret umetnika koji se bave veliki jezik koji liže
životnom sredinom i aktuelnim ekološkim zagađenu vodu, dok
problemima. Počeci ovog pokreta zabeleženi biljke pokušavaju da
su još šezdesetih godina prošlog veka. zasene mikrokosmos
Umetnici su imali potrebu da se oslobode da im pomogne u
granica koje nameću zidovi galerijskog prečišćavanju
prostora ali i da ukažu na značaj očuvanja vazduha.
92
www.expeditio.org/benefit-living
Topiari figure
Topiari umetnost
(Topiary Art)
podrazumeva
veštinu oblikovanja
biljaka u procesu
gajenja. Ovaj
tradicionalni način
ukrašavanja vrtova
danas podržava
korišćenje prirodnih materijala i prenosi poruka o
raznovrsnosti ekološki održivih rešenja u umetnosti.
Umetnost promoviše aktivnosti jedne zemlje. Ona
kritikuje, podseća, podržava, odbacuje. Topiari
umetnost je idealan način da manje sredine razviju
sopstveni biznis i podstaknu ekonomski razvoj
zajednice. Pored
topiari skulptura
na javnim
prostorima i u
privatnim
baštama, sve
češće ih
srećemo u
reklamiranju
poznatih
kompanija.
Postavlja se pitanje koja je još uvek neistražena uloga
skulpture u zaštiti životne sredine.
ACADEMICA 93
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
94
www.expeditio.org/benefit-living
Organska proizvodnja usred betona Urban Agriculture Coalition (NUAC), kao i City
Supported Agriculture (CSA). Greensgrow Farm ne
Sasvim drugačije mesto, negde na granici grada i koristi gradsku vodu niti električnu energiju, već ih
predgrađa Filadelfije, predstavlja industrijski brownfield skladišti odnosno proizvodi na svojoj parceli. Takođe, za
na kome je mala grupa entuzijasta krajem osamdesetih pokretanje mašina, odnosno distribuciju proizvoda
napravila Greensgrow Farm. Ovo neverovatna urbana koristi se biodizel, proizveden na samoj farmi. Pored
poljoprivreda razvija se na površini jednog bloka. Na stalnih aktivista na farmu dolazi veliki broj volontera iz
betonu i asfaltu se proizvodi povrće i cveće. Ovakav susedstva, kao i deca za koju postoje posebni obrazovni
projekat ekološki i ekonomski održive proizvodnje programi. Ne čudi što je Greensgrow Farm vodeći lider
zdrave hrane prepoznali su i podržali Neighborhood u ovoj oblasti u SAD-u. Organizatori često drže seminare
i radionice u inostranstvu. Pored proizvodnje bave se
negovanjem i prodajom sadnog materijala i
poljoprivrednih proizvoda, ali i distribucijom hrane za
desetinu restorana u Filadelfiji. Farma kupuje i hranu
proizvedenu u susednim domaćinstvima, zato što je
zdrava i kvalitetna. Time pomaže lokalnim farmerima,
zajednici i utiče na kvalitet životne sredine.
ACADEMICA 95
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
96
www.expeditio.org/benefit-living
Kreativne industrije značajno doprinose formiranju Iako kreativci ne podležu šablonima, potpuno je
svetskog bruto društvenog proizvoda (BDP), u kojem netačno smatrati da se tržište kreativnog kapitala
danas učestvuju s više od 7 odsto. Kreativni sektor razvija spontano i kao proizvod stihije. Aktivna uloga
Kine i Hong Konga daje udeo od 26 odsto ukupnog lokalnih vlasti je uslov bez kojeg se ne može. Danas
svetskog izvoza kreativnih industrija, a zajedno sa više nego ikad, naše osobine i kvalitatet postaju važan
SAD-om, Nemačkom, Italijom i Velikom Britanijom čini ekonomski input.
polovinu svetskog izvoza (više od
300 milijardi dolara). Zemlje u Prema teoremi Ričarda Floride (Richard Florida:
tranziciji, kakva je Srbija, uglavnom The Rise of Creative Class, Cities and Creative
su neto uvoznici kreativnih dobara. Class, The Flight of Creative Class) o kreativnoj
Sve zemlje u tranziciji su uglavnom klasi, ova društvena grupa predstavlja
„izvoznice“ (bolje rečeno – socioekonomsku kategoriju u potpunosti. Njena
besplatno izvoze u korist glavna prednost je što ona ostvaruje rezultate u
visokorazvijenih i srednjerazvijenih novim idejama, industriji visokih tehnologija i
država) kreativne radne snage u regionalnom rastu. U osnovi, da bi neki grad
procesu tzv. odliva mozgova. Već postao magnet za kreativnu klasu, on mora biti
sada se može sasvim sigurno reći primer s „tri T“ – od Talenta (da ima veoma
da nema konkurentne privrede talentovano/obrazovano/vešto stanovništvo),
bez kreativnih industrija koje čine Tolerancije (kulturno, nacionalno, vrednosno
okosnicu nove ekonomije. Prema mešovita zajednica koja se rukovodi
izveštaju Svetske banke, iznetom principom:„Živi i pusti druge da žive“) i
na Svetskom ekonomskom forumu – projekcijama za Tehnologije (da ima neophodnu tehnološku
2010. godinu, od 133 zemlje na svetu Srbija je na 93. infrastrukturu koja bi podsticala preduzetničku
mestu po konkurentnosti nacionalnih privreda, a po kulturu). Tolerancija i tehnologija u našem regionu
povoljnosti klime za razvoj poslovanja na 88. mestu, i očito nedostaju i potrebno je dosta toga uraditi da bi
najzad nalazi se na 132. ili pretposlednjem mestu se razvili. Kreativne industrije samo su jedan od alata,
zbog najvećeg odliva kreativaca i stručnjaka iz zemlje. možda i najbitniji.
ACADEMICA 97
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
Kreativne zajednice
Milica Apostolović
reativan (lat. Creativus) – stvaralački, tvorački, sadržaja kreativnih industrija. Korišćenje intelektualne
K tvoran. Kreativnost je ispoljena namera i
motivacija da se transformiše objektivni svet u
svojine i samim tim stvaranje novih radnih mesta kroz
generacije, čini ih održivim i osnovnim ekonomskim
originalnu interpretaciju, upotpunjenu sposobnošću resursom. („Industrija dvadeset prvog veka zasnivaće se
da se odluči kada je to primereno činiti a kada nije na prikupljanju znanja kroz kreativnost i inovacije“.)
(Runco 1996, Sternberg, 2005).
U užem smislu, kreativne industrije obuhvataju
Kreativnost može biti smatrana osobinom produkta ili produkte nastale aktivnošću umetnika (pisanje, muziku,
odgovora koji je procenjen kreativnim od posmatrača, a dizajn, arhitekturu, film, vizuelne umetnosti itd). U
isto tako može biti proces kojim je nešto tako širem, to su svi produkti istih karakteristika kao
procenjeno nastalo (Amabile, 1996). prethodno pomenuti, koji ne moraju biti delo umetnika
(izdavaštvo, TV i radio, profesionalno bavljenje sportom
Kreativnost ne postoji samo tamo gde se stvaraju velika itd). Cilj je razvijanje svesti o značaju individue nakon
istorijska dela, nego isto tako svuda gde ljudska mašta mašinskog perioda modernizma i širenja globalne
kombinuje, menja i stvara nešto novo (Vigotski: Mašta i mreže razmene proizvoda.
kreativnost u detinjstvu, Sawyer, 2003).
Svaki korisnik prostora je podjednako bitan u procesu
Definiši kreativnost. urbanog planiranja jer on stvara mesto i stvara
zajednicu. (Više o ovoj temi u Memfiškom manifestu:
Definiši svoje radne navike. www.academica.org.rs/academica/?q=sr/node/132, i
na: en.wikipedia.org/wiki/Creative_industries ).
Definiši svoje mogućnosti.
Kako stvoriti kreativna mesta? Kako probuditi
kreativnu zajednicu?
• Adaptacijom napuštenih objekata u kreativne
centre, preduzeća, galerije itd.
98
www.expeditio.org/benefit-living
Događaj pokreće turiste. Bilo da je u pitanju istorijsko Kreativne industrije se mogu posmatrati i kao produkt
nasleđe, prirodno nasleđe ili aktivnost mladih, kreativnih zajednica. One nastaju kroz inovativni
potrebno je da zajedno s ostatkom zajednice sami pristup, inicijativu, otvorenost za timski rad,
kreirate put do uspeha. međusobno poštovanje i podršku. Osnovu kvaliteta i
zadovoljstva čini istraživanje sopstvenih mogućnosti,
• Stvaranjem prepoznatljivih umetničkih punktova u zajedništvo, povezivanje s prošlošću, drugačija
javnim prostorima interpretacija rešenja.
Umetnost stvara osećaj identiteta, utiče na zdravlje i Stvaralaštvo nije samo u domenu stručnjaka. Definiši
obrazovanje. U kulturnom sektoru ona je prihvaćena svoje ciljeve i – stvaraj.
kao javno dobro. Kada su u pitanju javni gradski
prostori, poboljšava se kvalitet životne sredine, briše se
razlika između umetnika i „običnih“ ljudi. U nekim
gradovima je čak i usvojena uredba po kojoj se iz
gradskog budžeta izdvaja novac za umetnost na
otvorenom.
Proširi svoju ulogu u zajednici i pokreni svoj sopstveni
projekat.
ACADEMICA 99
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
konomski razvoj gradova je nekad bio otvorio prostor za razvoj, neophodna je veća
E jednostavan. Kod nas su gradske vlasti, na
osnovu jeftine radne snage, niskih kamatnih
transparentnost u radu i demokratičnost u odlučivanju.
Ukoliko institucije kulture u gradu ne počnu svesno i
stopa i dobre povezanosti s okruženjem, ubeđivale aktivno da uključuju lokalne zajednice i njihove potrebe
nekoliko velikih kompanija da svoj novac ulože u grad. U u opšti kulturni razvoj, može se desiti da umanje zdrav
modernom poimanju ekonomskog razvoja gradova ključ razvoj urbanih predgrađa. A ovo svakako umanjuje
uspeha leži u drugim, složenijim relacijama. Po tom kulturnu vitalnost grada, a samim tim i dalji razvoj –
poimanju, razvoj jedne zajednice se definiše npr. u privlačenje kreativnih poslova, turista, investicija i
odnosu na veliki broj različitih kultura, veliki broj obrazovanih radnika.
imigranta, u odnosu na razvijenost
muzičke scene, ili užurbanost u Urbana predgrađa, pa i gradske četvrti
gradskim parkovima. ne treba da predstavljaju teret ili
problem u očima javnosti i nosilaca
vlasti. U njima jednako leži potencijal za
opšti razvoj grada. Ukoliko se prihvati
Kultura kao rešenje? činjenica da ekonomski razvoj sam po
sebi nije jedini nosilac kulturnog
Dejvid Birč (David Birch), predsednik razvoja, može doći do bolje
Kognetiks Inkorporejted (Cognetics), savetuje koordinacije razvitka i upravljanja kulturnim aktivnostima
kompanijama gde da ulože svoj novac i otvore koje utiču na život u urbanim predgrađima. Zanimljiv je
kancelarije. On tvrdi da su gradovi koji imaju najvišu primer Nju Orleansa (New Orleans). Gradske vlasti su, pri
stopu rasta, gradovi s najvećim porezima, najskupljom kreiranju planova da se posle uragana Katrina grad
radnom snagom i zemljištem. Zanimljivo, danas je ponovo izgradi i razvije, u analizama došle do zaključka o
talentovana, a ne jeftina radna snaga prepoznata kao značaju pravilne kulturne politike urbanih četvrti i
vrednost. Uspešan i uticajan grad 21. veka je mesto gde predgrađa za brz oporavak ekonomije. Tada su
društvena tolerancija i prirodni i kulturni kvaliteti organizovale dva foruma, 2008. i 2009. godine, o
privlače obrazovane i kreativne pojedince, gde se kulturnoj politici i njenom uticaju na život četvrti i
podstiču inovacije i nove investicije. predgrađa. Na njima su bili prisutni stručnjaci i aktivisti iz
cele Amerike, lokalno stanovništvo i nosioci vlasti.
Imajući navedeno u vidu, gradovi širom sveta u cilju Zaključili su da kulturna raznolikost lokalnog stanovništva i
privlačenja kreativnih i obrazovanih ljudi, pokušavaju da bolje razumevanje njihovih potreba treba da imaju uticaj
izgrade i brendiraju kulturni život kao mogući način na dalje kreiranje kulturne politike grada.
razvoja lokalne ekonomije i revitalizacije. Ovakav pristup
planiranju kulturnog razvoja naveo je mnoge gradove da Za održiviji razvoj gradova potrebno je institucionalno
razviju postojeće institucije, organizacije i programe, kao podržati različite kulture. Treba da bude formirano telo
i da uspostave nove. Iskorišćeni su gradsko jezgro i za podršku urbanim jedinicama, koje će odlučivati o
poslovne četvrti, one zone koje na prvi pogled imaju investiranju i mapiranju kulturnih vrednosti i resursa, i
resurse i nose najveći potencijal takvog razvoja. planiranju načina za promociju tih vrednosti. Jedan od
gradova koje ima takvo telo je San Francisko. Ono je
sastavljeno od lokalnih udruženja i asocijacija, urbanih
planera, pravnika… Njegovim formiranjem napravljen je
Da li je to dovoljno? Da li je to održivo? značajan pomak u razvoju grada.
U cilju negovanja raznovrsnog i održivog urbanog Tolerancija, odnosno uvažavanje kulturnih različitosti,
kulturnog života potrebno je da kulturna politika bude jedan je od važnih elemenata održivog razvoja gradova.
senzibilisana i za širu populaciju. Malo je urađeno u Ona privlači kreativne pojedince, investicije i ideje. A
prepoznavanju i sistematičnom promovisanju kulturnog kreativnost i inovativnost, kultura i kreativni gradovi se
života gradskih četvrti i urbanih predgrađa. Da bi se sve češće pominju kada se govori o održivosti.
100
www.expeditio.org/benefit-living
ACADEMICA 101
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
102
www.expeditio.org/benefit-living
Gϋssing je postao evropski centar za obnovljive izvore Više informacija o svemu možete naći na sajtovima:
energije.
http://www.linz.at/english/life/3199.asp
Iako je inicijativa krenula zbog potrebe za štednjom
goriva, inovativne ideje su osnažile region i podstakle http://www.managenergy.net/products/R397.htm
otvaranje malih i srednjih preduzeća, smanjene su
migracije i, što je najvažnije, poboljšan je kvalitet http://www.sustainableclon.com/wb/wb/pages/sustain
vazduha u celoj oblasti. able-energy-working-group.php
http://www.forumforthefuture.org/greenfutures/articl
es/creative-energy.
Izvor: www.inno-forest.org
ACADEMICA 103
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
Soren Hermensen
2010. godina…
Svake sekunde se potroši približno 180 kg nafte.
U toku godine nestane 7–10 m glečera Mon Blana.
Svakog dana proizvede se 42 miliona boca vode.
U Kini se na svaka 4 dana izgradi nova elektrana. postojeću infrastrukturu i biogas, a Linc ima prigradsko
Pustinja se širi stopom od 4,8 km godišnje. naselje, posebno dizajnirano da bude održivo.
Uprkos sporazumu iz Kjotoa, ugljen-dioksida se širi brže
nego ikad. Ostrvo u Danskoj – Samso, nezavisno je, živi od
potrošnje proizvedene energije
Za svaku kaloriju naše hrane, utrošeno je 80 kalorija iz (http://samsoe.wordpress.com). Jedan konkurs je
nafte! podigao nekolicinu ljudi koji su povukli druge. Do 1997.
godine, ostrvo je bilo poznato po mleku i farmama
svinja. Tada pobeđuje na takmičenju pod
pokroviteljstvom Ministarstva životne sredine i
2055. godina… energetike kao kandidat koji će u budućnosti 100%
obnavljati utrošenu energiju. Soren Hermensen,
Da li smo se spasili? Više u profesor ekoloških studija, podržao je razvoj projekta i
filmu Era glupih, 2009. krenuo u borbu za njegovu realizaciju. Danas se nalazi
(www.ageofstupid.net) među deset heroja za zaštitu životne sredine (Time
Magazine).
104
www.expeditio.org/benefit-living
Brojke:
• Na ostrvu Samso živi približno 4400 stanovnika.
Izvor: www.big.dk.
ACADEMICA 105
Budućnost održivosti .................................................................................................................107
The Media .................................................................................................................................109
Auto-mobilisation ....................................................................................................................111
Kevan Trott, Mike Reynolds and an Earthship Crew ................................................................114
CORNUCOPIA
Budućnost održivosti
Ira Zorko
107
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
108
www.expeditio.org/benefit-living
The Media
Ira Zorko
s I write this blog, the newspapers in Slovenia numerous intimate decisions. Everything I am talking
A are again full of news on political corruption
scandals, sexual abuse in church and school
about is closely linked to the Benefit Living concept. It is
a concept that is very difficult to grasp, and perhaps
institutions, the collapse of the health insurance this is the reason why there are so many interpretations
system, and inhuman treatment of Slovene, and above of it, and probably understandings as well.
all foreign workers. The Mayor of our capital is
collecting »donations« from major investors in return Cultural Creatives is a term
for the licence to build. Is it anything better at your coined by sociologist Paul H.
place, in Montenegro? Ray and psychologist Sherry
Ruth Anderson to describe a
At the same time, in the evening, I'm reading an large segment in Western
outstanding masterpiece by a Hungarian poet and society that has recently
thinker, Bela Hamvas, who says that apart from one or developed beyond the
two occasions, when his own life was concerned, he standard paradigm of
never read papers at all. I read them every day and I Modernists versus
must confess I always feel defeated, for this is about my Traditionalists or
life, too. Conservatists.
In our family we somehow managed to tame the TV. - love of nature and deep
We covered it with a piece of African cloth, just as if it caring about its preservation, and its natural
were a bird cage. We only unveil it, if we see there is balance.
something worth watching on the programme. Like in a
theatre. Sometimes it remains unnoticed for days, and - strong awareness of the planet-wide issues (i.e.
on a rainy day we lit a fire by its covered presence. global warming, poverty, overpopulation, etc.) and a
Today we've done it again. desire to see more action on them
If television needs to be watched from afar, the fire - being active themselves as well ( e.g. cradle2cradle
attracts us to come closer, as close as possible to the principal)
sparkles and flames, the salamanders. And sometimes,
for a fraction of moment in perfect presence, and in - willingness to pay higher taxes or spend more
direct proximity of money for goods if that money went to improving
enchanted children, I the environment
get a feeling that I can
- heavy emphasis on the importance of developing
really see them. Or
and maintaining relationships
just feel, that there is
no redoubling in their - heavy emphasis on the importance of helping
presence. There is others and developing their unique gifts
none of that
something, which - volunteer with one or more good causes
Laurie Anderson on
her famous first disc articulated as: » This is the Time. - intense interest in spiritual and psychological
And this is the record of the Time.« development
Do not be discouraged by these beginnings. The new - see spirituality as an important aspect of life, but
paradigm of living and our attitude towards ecology, worry about religious fundamentalism
the eco-logical handling of our lives and the
environment only gradually comes into being, touching - desire equity for women/men in business, life and
upon every dimension of our being, and requiring politics
CORNUCOOPIA 109
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
- concern and support of the wellbeing( oa. freedom ) - dislike the emphasis of modern cultures on "making
of all women and children it" and "success", on consuming and making money
- want politics and government to spend more money - like people, places and things that are different or
on education, community programs and the support exotic
of a more ecologically sustainable future
If you can provide ten positive answers to the above
- are unhappy with the left and right in politics bullet points, then, according to both researchers, you
are already a part of this new, though hidden to the
- optimism towards the future media, global sub-culture. Its critical mass, necessary
for any social change in animal and human
- want to be involved in creating a new and better communities, has long been surpassed. Half a century
way of life ago, a handful of modernists in Paris, London, New York
and other urban centres of the Western world,
- are concerned with big business and the means managed to create, through arts and new media, the
they use to generate profits, including destroying world we now live in. According to one theory, today it
the environment and exploiting poorer countries is precisely the mass media, with their biases, political
and economic advertising, that are the main hindrance
- unlikely to overspend or be in heavy debt to a more spontaneous and evolutionary social change.
110
www.expeditio.org/benefit-living
Auto-mobilisation
Ira Zorko
»Urban expansion, overcrowded roads during rush- The Odprti krog also argued that the key issue is
hours, and motorways flooded with endless chains of ACCESSABILITY and not mobility. However, almost all
lorries, may bewilder an occasional viewer. The current our efforts at that time were in vain. Those were the
form of capitalism, spinning around a family house and times when the whole civil-engineering industry,
a car, production by order and free global market had a influential individuals, experts, businessmen and
globalising effect on the city; the moto of the present politicians were only interested in motorways, for
time – mobility - of goods, capital, even people – has political, international, social and economic reasons.
become dominant over all other issues. Everything That motorways, and the accompanying
needs to be in constant circulation. This is the result of overwhelming investments also enabled personal
the development of capitalism, giving rise to gains while causing massive debts to the company,
monstruous infrastructure that has a detrimental effect can be seen today, when numerous scandals on
on cities, turning them into road junctions.« cartel agreements are poping up to the surface, as
well as costs exceeding by billions of Euros the
(Vincent Doumayrou, intially foreseen amounts. Now that we are faced
Le Monde diplomatique, April 2010) with the global cirsis and practical consequences of
such partial approaches, now, that people are
Several times during my last visit to Podgorica, the spending hundreds of hours in traffic jams, each of
conversation between my hosts tuched upon the them is slowly beginning to understand, that
construction of motorways, and its related problems. I am progress is not a now-way road that enables driving
well familiar with this topic. In the 1990's, I was one of the at an ever higher speed.
co-fouders, together with other colleagues-arhitects, of the
»Odprti krog« group, the Open Circle. The Open Circle was Thus a few days ago the main news in the
a civil society initiative who among other goals advocated newspaper and on TV was that the EU is threatening
for alternative motorways and a more comprehensive to bestow huge financial sanctions upon Slovenia for
approach towards all forms of traffic in Slovenia. We having exceeded the alowed trash-hold of dust
argued that the government needs to prepare and present particles in our cities! Also, for the first time the
to the public at least three different development results have been published of a study, according to
scenarios, before adopting the final motorways which 200 people per year die in Ljubljana because
programme (the non-active scenario, foreseeing the of polluted air! And for the first time ever, the main
continution of the situation as it was at that time, the cause of such pollution is mentioned – the personal
progressive model of emphasised growth, and the scenario vehicles traffic! Slovenia is today holding the
of ecological, sustainable urbanisation and use of space). unfortunate first place in Europe in the number of
land kilometres covered by its inhabitants!!! and the
Of course we ourselves were in favor of this last one, third place in the price the individual has to pay for
for it was clear already at that time, what devastating his/her mobility in space!!! When it comes to
effects the existing trends in traffic and urbanisation comprehensive and sustainable dealing with
had. Only on the basis of the evaluation of all three transport and traffic policy, Slovenia can serve as a
scenarios should the government adopt a lond-term negative example, that Montenegro should not
spatial strategy. For the selected model, it would then repeat. In particualr, because it is not so exposed
draft a comprehensive traffic policy, giving due internationally as Slovenia is, with its strategic
attention to all asepcts of transport. Such strategic position between the Alps and the Mediterranean,
documents and analysis would then serve as a starting between North and South, Eastern and Western
point for detailed decision-making on tracks and size of Europe.
eventual new traffic routes. We ademantly defended
quality, dense urbanisation models of mixed use, Traffic cannot be regulated by building new roads.
enabling easy access to work, residence and education Again an old rule turned out to be true: that those
within reach on foot or by bike, or serviced by public who sow roads, shall reap traffic. Before constructing
transport systems. the motorways, people in Montenegro should first aks
CORNUCOOPIA 111
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
112
www.expeditio.org/benefit-living
This global logic of creating centres makes the space Some of the possible topics to be dealt with along the
inbetween marginal, or even „annuls“ it both temporaly way:
and spatialy. Montenegro is not a country of huge
transit routes, that is why it could be easier for her to - The poetry of Njegoš and physical space of
apply wisdom and avoid the dangerous extremes in this Montenegro
direction. Fractal geometry teaches us that the size of
the land or the length of the coast depends on the - The ancient and modern meanings of pilgrimages
scale, through which we observe it. Which means that
- Time and Space as one
by adding quality to the relationship, one might
increase its quantity. Through slower movement and - The meaning of water, money and language in the
hightened attention, time too is reinvented. It comes landscape (tradition and future)
out from the place with which it is merged and where it
is accumulated. - Alternatives in agriculture (Perma(nent)
(agri)culture) and ways of living (Eco-villages global
My concrete proposal would be to organise a short joint network) in the world and in Montenegro
trip through a specific region in Montenegro in a less
conventional way, following lesser tracks with different - How and why to graft fruit trees along the footpaths
interested people, preparing meetings along the way
with people who live there, and who would be willing to Longterm goals would lie in the research and
give shelter and food, share a poem, join in a development of alternative paths and footpaths, that
conversation or projection. would enable both the local people and the visitors:
Perhaps we could go on foot from Podgorica along one - to develop a deeper sense of time and duration in
of the rivers (Morača or Cijevna) to the lake of Skadar, space,
and then to the lowest part of the landscape to Rijeka
Crnojeviča, Cetinje, Njeguš on Lovčen. - to bring together the existing smaller settlements
and houses with their surroundings and larger
The unusual in all this would be the understanding, that towns, to develop local economy (oikos-nomos) and
this trip is a kind of innovative pilgrimage where the to prevent their decay and depopulation
road, time and events on it are the ones who give the
meaning to the final goal. Milan Kundera in his - to gradually revive the forgotten locations
Immortality writes about how modern Man exchanged
his footpaths for motorways, only to find his entire life I hope this will be of some assistance to you. Regards,
changing into a distance between point A and point B, Ira”
which needs to be covered as quickly and with as little
trouble as possible. So, our goal would not be to cover
the distance between A and B as quickly as possible, but
to discover, experience and learn along the way as
much as possible.
Goals:
Shortterm
CORNUCOOPIA 113
novi sloj kreativne gradnje i planiranja
n the beginning of this summer Kevan Trott convention, not helped, he remarks, by the fact that he
I (UK) visited our atelier. Kevan is a Chartered
Surveyor and Chartered Environmentalist who
is »building buildings out of garbage (and) running
sewage through the living room«. this is the kind of
owns the first Earthship home in Europe with official straight talking style that is characteristic of Mike
planning commission approval. It was built in Reynolds and has earned him numerous friends as well
Normandy, France in April 2007 by Kevan, Mike as the inevitable opposition you might also expect.
Reynolds and an Earthship Crew from Taos. The design Indeed, he is a veteran of run-ins with the authorities.
was modified for a European climate and is seen as the
Euro Model which has been used in Holland and He graduated in architecture from the University of
Scotland. The French earthship is being used as a rental Cincinnati in 1969 and at that time was already thinking
property http://www.earthship-france.com. Kevan about how architecture could better respond to the
responded to the invitation of the Art Center
http://www.artcenter-
slovenia.org/html/eng/news_as_eng.html which we
are helping to design on the Austrian, Hungarian and
Slovenian border to plan an Earthship - a radical
sustainable housing.
114
www.expeditio.org/benefit-living
feels that the design has resilience in terms of being of concentrated energy capable of inspiring audiences
capable of adaptation to suit particular circumstances. at talks and volunteers on building sites who came to
see what all the fuss was about. »Mike Reynolds is a
Clearly he is not a »typical architect«, if such a thing kind of outlaw, and he's angry.« wrote Henry Shukman
exists, but Mike Reynolds is also not even what you in the Observer. Why is he so angry? Mainly because he
could call a desk based architect. He claims to love few feels too little is being done to promote zero carbon,
self-sufficient buildings, and to remedy man's brutality
to his environment. »The certain uncertainty staring at
us in the future should be considered extreme steps to
protect the people from water, food and energy
shortages,« he says. »this would involve opening doors
in building regulations to allow buildings to emerge that
take care of people regardless of whether conventional
things more than pounding tyres – a highly labour public utilities are available or not. Earthships can make
intensive process of packing earth densely into the it so more people can simply survive in an uncertain
tyres that will from the basic structure of earthships – future but if introduced in a large way soon enough,
and he is out onsite for more than he is sat behind a they can change the future.”
desk. He is as much – if not more – of a practitioner as
he is an architect and in fact he has shunned the title of
his profession, preferring instead to call himself a
biotect. However, it could be claimed that it is the other
way around and that the title of architect has, in fact,
shunned Mike Reynolds as he was forced to give up his
licence in New Mexico in 2000 due to a series of run-ins
with the New Mexico Board of Examiners for Architects.
CORNUCOOPIA 115
www.expeditio.org/benefit-living