22. konferencija eu ropean Business
History association (ancona, 6. – 8. ru jna
2018.) te ži dovsk a pr isu tnost u pomor skoj
t rgovini žitar icam a u 18. stoljeću
na sjever nom jadr anu iz Hrvatsk iH
pomor sk iH regesta, i. – iii. sv.
ovaj osvrt odnosi se na 22. konferenciju European Business History Association, održanu na sveučilištu u anconi u razdoblju 6. – 8. rujna 2018. te na suradnju
troje istraživača, podhraški Čizmek, Brandl i mancuso, na panelu A Maritime
Market: Jewish Enterprises and Grain Trade in Early Modern Europe s radom „jewish
presence in the maritime trade of grain during the 18th century in the adriatic
sea from the Croatian Maritime Regesta, vols. i-iii.”
naš je doprinos polazio od analize dokumenata iz tri sveska Hrvatskih pomorskih regesta / Regesti marittimi croati (rmc) nikole Čolaka: prvi svezak s oko 5.000
regesta tiskan je u padovi 1985.; drugi svezak s oko 7.000 regesta tiskan je također u padovi 1993., a treći svezak s cca 4.000 regesta uredila je zrinka podhraški
Čizmek, a objavilo ga je sveučilište u splitu 2017.
dokumenti u skraćenom obliku regesta obuhvaćaju razdoblje 1700. – 1799. te
potječu iz Archivio di Stato di Venezia, Archivio di Stato di Ancona i Archivio di Stato
di Fano. svih oko 16.000 dokumenata govori o intenzivnom dnevnom i tjednom
prometu ne samo unutar jadranskog mora već i s mediteranskim trgovačkim
lukama, pa čak i s trgovačkim lukama i trgovcima iz sjevernih mora i atlantika.
panel na kojem smo sudjelovali bio je usredotočen isključivo na promet
pšenice, ječma, raži i drugih vrsta žitarica, u čemu su židovi imali ulogu u 18.
stoljeću. rezultati pokazuju 29 dokumenata koji upućuju poglavito na istru i
sjevernojadranske luke.
European Business History Association (eBHa) osnovan je krajem 1994. kao
znanstvena organizacija koja okuplja stručnjake zainteresirane za razvoj poslovanja i upravljanja u europi od najranijih vremena do danas.
eBHa je dakle udruga znanstvenika, studenata i praktičara zainteresiranih
za povijest poslovnih organizacija i poduzetnika, njihov razvoj i doprinos eko196
N. M. Brandl, Z. Podhraški Čizmek
i P. Mancuso
Problemi sjevernog Jadrana 18 (2020), str. 196-203
22. konferencija euroPean Business History association ...
nomskom rastu te utjecaj na cjelokupno društvo. kao povjesničari pokazuju interes za povezivanjem s istraživačima koji djeluju u širim područjima društvenih
i humanističkih znanosti, u raznim povijesnim i geografskim koordinatama (za
više informacija o organizaciji vidjeti njihovu službenu stranicu: https://ebha.
org/abouteBHa, pregledano 20. prosinca 2019.).
u 2018. njihov godišnji kongres bio je organiziran u anconi, pri Università
Politecnica delle Marche, tijekom tri dana (6. – 8. rujna), okupljajući znanstvenike
različitih provenijencija i istraživačkih područja iz cijelog svijeta, poglavito iz
europe.
pozvano predavanje održala je dinamična prof. gelina Harlaftis s Mediterranean Studies of the Foundation of Research and Technology Hellas (fortH), s
vrlo interesantnom temom: „the relation to the sea: maritime Business in the
mediterranean and the Black sea”, te je dala širok i sveobuhvatan pogled na
međusobnu povezanost raznih mora mediterana s crnim morem, spominjući
pritom i Hrvatsku kao tradicijski pomorsku zemlju (pregled kongresa moguće je
vidjeti na sljedećem linku: http://ebha18.univpm.it/index.php?id=3, pregledano
20. prosinca 2019.).
sveukupno je bilo 47 panela, podijeljenih od prvog do trećeg dana po slovima: a 1-6 (a6 je bio ujedno i keynote cijelog kongresa), B 1-6, c 1-7, d 1-5, e 1-5, F
1-6, g 1-6, H 1, i 1-5 (program kongresa više nije vidljiv na stranicama sveučilišta
Politecnico delle Marche, no moguće ga je pogledati ‘uploadanog’ na:
https://www.academia.edu/37621932/jewish_presence_in_the_maritime_
trade_of_grain_during_the_18th_century_in_the_adriatic_sea_from_the_
croatian_maritime_regesta_vols._i-iii, pregledano 20. prosinca 2019.).
naš rad „jewish presence in the maritime trade of grain during the 18th
century in the adriatic sea from the Croatian Maritime Regesta, vols. i-iii.” (nikola Čolak, Regesti Marittimi Croati. Fonti documentarie. Settecento/Hrvatski pomorski regesti. Dokumentarna vrela. Osamnaesto stoljeće, vol. i i ii, centro di studi
storici croati-venezia, padova 1985. i 1993.; isti, Regesti Marittimi Croati. Fonti
documentarie. Settecento/Hrvatski pomorski regesti. Dokumentarna vrela. Osamnaesto
stoljeće, vol. iii, podhraški Čizmek, zrinka (uredila), odsjek za povijest Filozofskog fakulteta sveučilišta u splitu, split 2017. vidi i: slaven Bertoša, „nikola
Čolak, regesti marittimi croati/Hrvatski pomorski regesti, sv. iii., a cura di/
uredila zrinka podhraški Čizmek, odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u
splitu, split, 2017., 687 str.”, Problemi sjevernog Jadrana , sv. 17., rijeka 2018., str.
79.-81.; vidi također: lovorka Čoralić, „nikola Čolak, regesti marittimi croati/Hrvatski pomorski regesti, sv. iii., a cura/uredila zrinka podhraški Čizmek,
197
N. M. Brandl, Z. Podhraški Čizmek
i P. Mancuso
Problemi sjevernog Jadrana 18 (2020), str. 196-203
22. konferencija euroPean Business History association ...
split: odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta sveučilišta u splitu, 2017., 688
stranica.” Povijesni prilozi, sv. 38., br. 56, zagreb 2019., str. 333-335), bio je prvog
dana kongresa, unutar panela a3 A Maritime Market: Jewish Enterprises and Grain
Trade in Early Modern Europe, u kojem su također sudjelovali maria stella rollandi i andrea zanini (sa sveučilišta u genovi) s radom „the minor role played
by the jewish community in the grain trade in genoa during the eighteenth
century: an explanation” te daniele andreozzi (sa sveučilišta u trstu) s radom
„practices, merchants and mercantilism. the jews and the grain trade in trieste
between eastern europe, po, and mediterranean (18th century)”.
tablica koju prilažemo sinteza je naše analize te se u njoj prikazuje 29 dokumenata koji svjedoče o prisutnosti židova u toj grani trgovine: 19 trgovaca (tj.
65%), 7 vlasnika robe/broda – parcenevola (tj. 24%), dvojica špeditera (spedizionere) i jedan negoziante (kojeg razlikujemo od mercante/trgovca).
najistaknutiji poduzetnici na tom polju iz trgovačke su obitelji morpurgo
kojih se spominju u dokumentima kao: eredi morpurgo, ebreo morpurgo, Fratelli marpurgo, eredi sanson marpurgo i eredi sanson morpurgo. trgovinom
žitaricama bavi se i giovanni rosolem. prezime morpurgo, kao što mu i samo
ime kaže, potječe iz marburga, odnosno maribora. nakon progona židova iz
Štajerske, krajem 15. stoljeća, noseći prezimena u različitim varijantama grada
iz kojeg su prognani, naseljavaju se u raznim gradovima uz ili blizu jadranskih
obala, od npr. gorice, gradiške, trsta, venecije, ancone, splita…, ali ih nalazimo i prema Češkoj, moravskoj i poljskoj (više u: marjetka Bedrač i andrea
morpurgo, The Morpurgos, the descendants of the Maribor Jews, maribor, 2018., s
pripadajućom bibliografijom).
među parcenevolima, tj. vlasnicima robe i/ili brodova, nalazimo sljedeće židovske poduzetnike: jacob vita pacifico, giuseppe treves, levi del Banco ebreo,
alban i giovanni amadio te josef consolo. otkrili smo i da se negoziante iz venecije antonio vitali bavi žitaricama, dok iz ancone djeluje špediter josef consolo.
(više o podrijetlu imena consolo, uključujući njegovu rasprostranjenost na obje
obale jadrana, vidjeti u: elena lea rossi i giovanna camis Barouch, „alla ricerca della storia di un cognome: consolo”, La rassegna Mensile di Israel, vol. 72, no.
1, 2006., str. 159-174).
Fokus nam je prvenstveno bio na trgovačkim rutama i provenijenciji poduzetnika. otkrili smo da je najistaknutija ruta bila od trsta do ancone – u čak 12
slučajeva – i od toga su u pet slučaja žitarice išle dalje u istru, jednom u svetog
jurja u Hrvatskom primorju, a jednom su u istru stigle žitarice iz lorea (kod
adrije) preko trsta. interesantne su nam i dvije specifične kvarnerske rute: jedna
198
N. M. Brandl, Z. Podhraški Čizmek
i P. Mancuso
Problemi sjevernog Jadrana 18 (2020), str. 196-203
22. konferencija euroPean Business History association ...
Tablica 1a. prikaz 29 židovskih poduzetnika u trgovini žitom na jadranu:
199
N. M. Brandl, Z. Podhraški Čizmek
i P. Mancuso
Problemi sjevernog Jadrana 18 (2020), str. 196-203
22. konferencija euroPean Business History association ...
Tablica 1b. prikaz 29 židovskih poduzetnika u trgovini žitom na jadranu:
200
N. M. Brandl, Z. Podhraški Čizmek
i P. Mancuso
Problemi sjevernog Jadrana 18 (2020), str. 196-203
22. konferencija euroPean Business History association ...
koja je iz lošinja preko senja vodila u anconu i vratila se na lošinj, a druga koja
dovodi pšenicu iz venecije preko ancone na cres.
no isto su nam tako interesantne provenijencije žitarica iz istre prema drugim destinacijama. vidimo kako iz limskog kanala dva rovinjska paruna dovode u anconu žitarice (jednom se izravno odnose na pazin: „apparente estrato
da pisino austriaco”), a iz senja dva lošinjska paruna dovoze goleme količine
žita, dapače, izričito nalazimo zapisano da se tamo nalaze skladišta: „1795.2l.
iv, ancona – trabaccolo ossia pielego ‘s. antonio e anime del purgatorio’ del
paron josip martinolić del fu ivan di lošinj mali proveniente da senj con 3.003
staia ven. di frumento levato in quei magazzini per gli eredi sanson marpurgo a
seconda del certificato del console ven. enrico dorigo del 16 corr. il 27.iv licenziato vuoto. tassa: 2.20 s.”
interesantne su nam tri goleme nave koje iz rijeke dovoze u anconu žitarice
te je potom u dva slučaja zabilježeno da idu dalje u Barcelonu; od ancone dakle
do različitih luka jadrana i sredozemnog mora pronašli smo pet ruta: tri do Barcelone, jednu do venecije te jednu do genove. iz papinske države pronašli smo
i jednu rutu koja je vodila od senigallije do ancone.
interesantan je i jedan slučaj koji se odnosi na brod koji je krenuo iz drača, a koji su orobili „corsari tripolini” ispred Boke kotorske (s gubitkom, među
ostalog, i 1.050 cekina!) – što nam govori o nesigurnosti jadranskog mora u 18.
stoljeću.
Što se tiče analize brodova kojima su se prevozile žitarice, pripadali su različitim poduzetnicima, što iz jadranskih, što iz izvanjadranskih luka. osam je
brodova iz rovinja, pet iz venecije, četiri s lošinja i cresa, četiri iz lorea i palazzuola (u Furlaniji), dva iz dubrovnika, a nailazimo na čak tri „strana” kapetana velikih nava: dvojicu iz nizozemske te jednog iz Francuske.
zanimljiva je analiza vrste brodova koji prevoze žito. riječ je o trima vrlo
velikim navama kapaciteta 300 – 800 t, duljine 16 – 18 m i širine 6 – 8 m. njih
se koristilo za najdulje rute preko sredozemnog mora i šire. imamo potom tri
brigantina kapaciteta okvirno 200 – 500 t, također za plovidbu izvan jadranskog
mora, te jednu marsilijanu, kapaciteta oko 60 – 400 t, duljine 18 – 26 m i širine
cca 8 m. najčešći tip broda jest trabakul: nalazimo ga u čak 18 slučajeva, što ne
iznenađuje jer je riječ o višestoljetnom tradicionalnom jadranskom brodu čija je
nosivost mogla jako varirati (14 – 200 t, duljine 12 – 30 m i širine 3 – 8 m). žitarice
prenose i dva peliga, što je malo manja vrsta broda također različitih kapaciteta
(15 – 100 t, duljina 11 – 28 m, širine do 6 m). nailazimo i na jednu filjugu uobičajenih kapaciteta oko 15 – 70 t, duljine 8 – 12 m i širine 3-4 m te na jedno ne
201
N. M. Brandl, Z. Podhraški Čizmek
i P. Mancuso
Problemi sjevernog Jadrana 18 (2020), str. 196-203
22. konferencija euroPean Business History association ...
podrobnije specificirano plovilo – barca.
iz nekoliko gore navedenih analiza, koje se odnose samo na promet žitarica,
vidimo da židovski trgovci, vlasnici robe, otpremnici i negozianti nisu prisutni
u velikom broju. iz naših prethodnih radova i analiza možemo konstatirati da
žito nije njihova glavna djelatnost – barem što se tiče dosadašnjih dokumenata
– jer od 544 spomena židovskih poduzetnika, samo 29 (ili 5,3%) sudjeluje u toj
grani trgovine, što je potvrdio i prilog marije stelle rolandi i andree zaninija
iz genove; makar je riječ o potpuno drugom području, podaci su indikativni za
sastavljanje slagalice/mozaika o ovoj tematici.
Slika 1. prva tri sveska Hrvatskih pomorskih regesta 18. stoljeća autora nikole Čolaka
važno je napomenuti da se naša analiza temelji na prvih 16.000 objavljenih
dokumenata, tako da su ovi podaci tek mali doprinos u istraživanju navedene
problematike. ovom prigodom želimo najaviti i nastavak Čolakova projekta u
objavljivanju još cca 80.000 dokumenata iz različitih arhiva s obje strane jadranskog mora koje je on snimio i parcijalno obradio, a njegova ih je obitelj darovala
Hrvatskom državnom arhivu 2006. (tada je ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva bio prof. dr. sc. stjepan ćosić, koji je pokazao veliki interes ne samo za cjelokupnu Čolakovu biblioteku nego i za arhivsku građu od preko 140.000 dokumenata, što iz jadranskih, što iz vatikanskih arhiva; rezultat darovnice jest danas
202
N. M. Brandl, Z. Podhraški Čizmek
i P. Mancuso
Problemi sjevernog Jadrana 18 (2020), str. 196-203
22. konferencija euroPean Business History association ...
uređeni osobni fond nikole Čolaka, vidjeti poveznicu: http://arhinet.arhiv.hr/
details.aspx?itemid=1_55625).
u ovom je trenutku u pripremi i 4. svezak Hrvatskih pomorskih regesta / Regesti marittimi croati 18. stoljeća (rmc iv) autora nikole Čolaka, u suuredništvu
zrinke podhraški Čizmek i naide michal Brandl, koji sa svojih daljnjih oko 4.000
dokumenata izlazi koncem 2020. kao izdanje Filozofskog fakulteta u zagrebu.
nastavak projekta važan je ne samo u okviru hrvatske i židovske historiografije – kako bismo dobili što cjelovitiju sliku židovske uloge na jadranu, unutar
mediteranskih trgovačkih, obiteljskih i poslovnih veza, nego i za međunarodnu
historiografiju, koja će time dobiti vjerodostojniju sliku o svim sudionicima života na jadranu i u svijetu u 18. stoljeću.
u tom smislu sudjelovanje na 22. kongresu eBHa još je jednom potvrdilo koliko je jadransko more nezaobilazno u svjetskim povijesnim i društvenim
istraživanjima te da je dijalog i susret najbolji medij za napredovanje sveopće
znanosti.
Naida Michal Brandl, Zrinka Podhraški Čizmek i Piergabriele Mancuso
203