Tristan
Tristan (latinski i keltski: Drustanus, velški]: Trystan) ili Tristam je jedan vitezova Okruglog stola iz legende o Kralju Arthuru.
| Tristan | |
|---|---|
 | |
Tristanov i Izoldin konflikt između ljubavi i odanosti, jedna je od klasičnih pripovijesti zapadne književnosti. Na njih se u arturovskoj tradiciji, nadovezuju kao dopuna (i rivali) Lancelot i Guinevere. Osnovna nit te priče je tragična ljubav, ili ljubav prema pogrešnoj osobi - Tristan herojski nećak kornvalskog Kralja Marka, poslan je u Irsku kako bi dopratio kćer irskog kralja, prekrasnu Izoldu, do Cornwalla da postane nevjesta njegova ujaka. U većini verzija desi se, da za vrijeme tog puta, Tristan i Izolda slučajno (zajedno) ispiju ljubavni napitak, kako bi osigurali Izoldinu sreću u braku sa Markom, pa se zaljublju.[1]
Kako Izolda i pored toga što je zavoljela Tristana, nije mogla prekršiti obećanje dato Marku da će se udati za njega, dvoje ljubavnika provode ostatak svog života pokušavajući potajno zadovoljiti svoju uzajamnu želju i strast, ali tako da to ne sazna Mark ili kornvalski dvor.[1]
Priča o neizdrživoj strasti pokazala se neodoljivom umjetnicima svih medija, od književnosti, likovne umjetnosti do muzike. Kulminacija tog procesa je činjenica da je danas Wagnerova opera Tristan i Izolda poznatija od priče na kojoj se bazira libreto, a to je tekst Gottfrieda von Strassburga iz 13. vijeka.[1]
Gotovo sve verzije legende vrte oko teme konflikta između romantične ljubavi i političke odanosti, iako niti dvije priče ne tretiraju tu temu identično.[1]
I danas brojni naučnici lome koplja oko geografskog porijekla te legende, po jednima priča je keltskog porijekla, dakle iz Irske ili Britanije, a po drugima ona je iz Perzije.[1]