Horezm
Horezm (također Horezem i Kvarizem) je drevno područje uz donji tok rijek Amu-Darje južno od Aralskog jezera koje obuhvaća moderni Uzbekistan, Tadžikistan, Turkmenistan i sjeverni Iran. Na zapadu se preko visoravni Ust-URT vjerojatno prostirala sve do obale Kaspijskog mora. Proti jugu je mejila na Veliki Horasan , na jugo vzhodu na Kangdžu in Sogdijsko Transoksanijo , na severu na kraljestvo Alanov , na severo vzhodu pa na kraljestvo Hunov . Na jugu je bila omeđena Veliki Horasanom, na jugoistoku Kangdžuom i Sogdijskom Transoksanijom, na sjeveru zemljom Alana, na sjeveroistoku zemljom Huna. Glavni grad je bio Kuhna Gurgandž (Stari Urgenč). U 17. vijeku se glavni grad premjestio u Hiva kada je osnovana država poznata kao Hivski Kanat.
Imena i etimologija
Horezm je bio poznat pod imenima Horazmija (Chorasmia), Hvarezmija, Hvarizm, Hvarazm i Horasam Horesm. Arapski geograf al-Hamavi Jakut je u svom djelu al-Baladanov Mu'jem napisao da je ime "Khwarezm" potiče perzijske riječi "Khwar "(خور) i"-konv "(زم), a odnosi se na kuhano riblje meso, koje je bilo glavna hrana tamošnjeg stanovništva.
CE Bosworth s ovom tvrdnjom ne slaže, navodeći da (خور) znači "sunce", a (زم) "Zemlja". Naziv zemlje bi trebao doslovno značiti "zemlja gdje izlazi sunce". Drugi tvrde da je u pitanju spoj iranskih riječi "khwar / Khar," što znači "niska" i "zam / zem", što znači "zemlja, domovina". Stoga bi naziv Horezm doslovno trebao značiti "nizina", a što odgovara opisu jer je Horezm uistinu najniži dio centralne Azije, s izuzetkom područja uz Kaspijsko more na dalekom zapadu. Različiti oblici khwar/khar/khor/hor se često koriste u Perzijskom zaljevu za ravnice i zaljeve, odnosno močvarna područja, na primjer Khor Musa, Khor Abdallah, Hor al-Azim, Hor al-Himar itd. Naziv se također pojavljuje u ahemenidskim natpisima kao "Huvarazmiš" kao opis za dio Perzijskog Carstva. Sa izuzetkom seleukidskog i partskog perioda, odnosno u vremena kada su Horezmom vladali lokalni vladari do 1878. i osvajanja od strane Ruskog Carstva Horezm je u većoj ili manjoj mjeri uvijek bio dio Perzije - bilo kao satrapija, bilo kao kanat Velikog Horasana ili perzijska pokrajina. Tradicionalno se smatra dijelom perzijske kulturne sfere.
Na području nekadašnjeg Horezma danas žive različiti narodi: Uzbeci , Karakalpaci, Turkmeni, Perzijanci, Tadžici i Kazasi.
Literatura
- Shir Muhammad Mirab Munis & Muhammad Reza Mirab Agahi Firdaws al-Iqbal. History of Khorezm (Leiden: Brill) 1999 Trans & Ed. Yuri Bregel
- Yuri Bregel, »The Sarts in the Khanate of Khiva«, Journal of Asian History, 12 1978, 121-151