Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva
Po završetku svakog FIFA Svjetskog prvenstva, FIFA dodjeljuje nekoliko nagrada igračima i reprezentacijama koji su se na određeni način istaknuli u nekoj od kategorija. Trenutno se nagrade dodjeljuju u pet kategorija po završetku turnira, dok se nagrada za igrača utakmice dodjeljuje tokom turnira. Aktivne kategorije su:
- Zlatna lopta, koja se dodjeljuje najboljem igraču turnira od 1982. godine;
- Zlatna kopačka, koja se dodjeljuje najboljem strijelcu turnira od 1982. godine;
- Zlatna rukavica, koja se dodjeljuje najboljem golmanu turnira od 1994. godine;
- Najbolji mladi igrač, koja se dodjeljuje za najboljeg igrača koji je do početka kalendarske godine imao najviše 21 godinu od 2006. godine;
- FIFA Fair Play trofej, koji se od 1970. godine dodjeljuje reprezentaciji koja je u drugi krug ušla s najmanje disciplinskih mjera.
U periodu od 1994. do 2006. postojale su još dvije, danas ukinute, nagrade:
- Najzanimljivija ekipa, uručena reprezentaciji koja je najviše zabavljala publiku tokom prvenstva, a koju je izabirala publika kroz javnu anketu;
- Najbolja momčad, zapravo idealna momčad sastavljena od najboljih igrača turnira, a koju je odabirao tehnički odbor.
Zlatna lopta
urediZlatna lopta dodjeljuje se najboljem igraču završnog turnira FIFA Svjetskog prvenstva; popis kandidata izrađuje FIFA-in tehnički odbor, nakon čega predstavnici medija izabiru dobitnika. Igrači koji završe na drugom i trećem mjestu dobivaju Srebrnu i Brončanu loptu kao drugi i treći najbolji igrači turnira. Nagrada je službeno predstavljena na Svjetskom prvenstvu 1982. godine, kada je uručena Paolu Rossiju, mada je FIFA retroaktivno proglasila dobitnike za sva prvenstva, od 1930. godine. Dio ovih podataka (1930. - 1974.) dobiven je iz knjige World Cup (1930-2010): A Statistical Summary,[1] koju je sastavio ugledni historičar nogometa i statističar Ejikeme Ikwunze, popularno znan kao Mr. Football, a koja je dio službene FIFA-ine arhive;[2] iako postoje neke nekonzistencije s nekim drugim podacima, FIFA je službeno potvrdila kako su podaci prema kojima su nagrade dobili José Nasazzi,[3][4] Leônidas,[5] Zizinho,[6] Didí,[7][8][9] Garrincha,[10][11][12] Bobby Charlton,[13] Pelé (Zlatna i Srebrna lopta),[14][15] Johan Cruyff,[16] Franz Beckenbauer (Srebrna lopta),[17] Josef Masopust (Srebrna lopta),[18] Fritz Walter (Brončana lopta),[19] György Sárosi (Brončana lopta)[20] i Eusébio (Brončana lopta).[21] točni. Dobitnici su sljedeći:
Napomena: Podaci o nekim turnirima, posebice po pitanju retroaktivne dodjele, nisu konzistentni tako da će tablica navoditi samo one za koje postoje izvori.
Zlatna kopačka
urediZlatna kopačka je nagrada koja se uručuje najboljem strijelcu Svjetskog prvenstva. Iako je svaki turnir imao najboljeg strijelca, nagrada se službeno dodjeljuje tek od 1982. godine; inicijalno se nazivala Zlatna tenisica, ali je od 2010. godine poznata kao Zlatna kopačka.[38] FIFA nerijetko navodi najbolje strijelce turnira prije 1982. godine kao dobitnike Zlatne kopačke, s tim da nisu postojala konkretna pravila rangiranja u slučaju jednakog broja golova većeg broja igrača, kao što postoje danas.[39]
Pravilo o rangiranju uvedeno je 1994. godine, a navodi da se u slučaju jednakog broja golova Zlatna kopačka dodjeljuje igraču koji nije postigao gol iz jedanaesterca; u slučaju da nijedan igrač nije postigao takav gol, nagrada ide igraču s većim brojem asistencija, a što utvrđuje FIFA-in tehnički odbor.[40][41] Za slučaj da i po tom kriteriju igrači budu izjednačeni, od 2006. godine se primjenjuje pravilo da nagrada ide igraču koji je proveo manje vremena u igri.[42]
Godina | Domaćin | Zlatna kopačka | Gol. | Srebrna kopačka | Gol. | Brončana kopačka | Gol. | Ref. |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Najbolji strijelci | ||||||||
1930. | Urugvaj | Guillermo Stábile | 8
|
Pedro Cea | 5
|
Bert Patenaude | 4
|
[43] |
1934. | Italija | Oldřich Nejedlý | 5(1)
|
Edmund Conen Angelo Schiavio |
4
|
Nitko(1) | [44][45] | |
1938. | Francuska | Leônidas | 7(2)
|
György Sárosi Gyula Zsengellér Silvio Piola |
5
|
Nitko(2) | [45][46] | |
1950. | Brazil | Ademir | 8(3)
|
Óscar Míguez | 5
|
Estanislau Basora | 4(4)
|
[47][48][49] |
1954. | Švicarska | Sándor Kocsis | 11
|
Josef Hügi Erich Probst Max Morlock |
6
|
Nitko(5) | [50] | |
1958. | Švedska | Just Fontaine | 13
|
Pelé Helmut Rahn |
6
|
Nitko(6) | [51] | |
1962. | Čile | Flórián Albert Valentin Ivanov Garrincha Vavá Dražan Jerković Leonel Sánchez |
4(7)
|
Nitko(7) | Nitko(7) | [52] | ||
1966. | Engleska | Eusébio | 9
|
Helmut Haller | 6
|
Valerij Porkujan Geoff Hurst Ferenc Bene Franz Beckenbauer |
4(8)
|
[53] |
1970. | Meksiko | Gerd Müller | 10
|
Jairzinho | 7
|
Teófilo Cubillas | 5
|
[54] |
1974. | Zapadna Njemačka | Grzegorz Lato | 7
|
Andrzej Szarmach Johan Neeskens |
5(9)
|
Nitko(9) | [55] | |
1978. | Argentina | Mario Kempes | 6
|
Teófilo Cubillas | 5(10)
|
Rob Rensenbrink | 5(10)
|
[56][57] |
Zlatna cipela | ||||||||
1982. | Španjolska | Paolo Rossi | 6
|
Karl-Heinz Rummenigge | 5
|
Zico | 4
|
[58][59] |
1986. | Meksiko | Gary Lineker | 6
|
Diego Maradona Emilio Butragueño Careca |
5(11)
|
Nitko(11) | [60][61] | |
1990. | Italija | Salvatore Schillaci | 6
|
Tomáš Skuhravý | 5
|
Roger Milla | 4(12)
|
[62][63] |
1994. | Sjedinjene Države | Oleg Saljenko Hristo Stoičkov |
6(13)
|
Nitko(13) | Kennet Andersson Romário |
5(13)
|
[64] | |
1998. | Francuska | Davor Šuker | 6
|
Gabriel Batistuta Christian Vieri |
5(14)
|
Nitko(14) | [65][66] | |
2002. | Japan / Južna Koreja | Ronaldo | 8
|
Miroslav Klose Rivaldo |
5(15)
|
Nitko(15) | [67][68] | |
2006. | Njemačka | Miroslav Klose | 5
|
Hernán Crespo | 3(16)
|
Ronaldo | 3(16)
|
[69][70][71] |
Zlatna kopačka | ||||||||
2010. | Južna Afrika | Thomas Müller | 5(17)
|
David Villa | 5(17)
|
Wesley Sneijder | 5(17)
|
[72][73] |
2014. | Brazil | James Rodríguez | 6
|
Thomas Müller | 5
|
Neymar | 4(18)
|
[74] |
2018. | Rusija | Harry Kane | 6
|
Antoine Griezmann | 4(19)
|
Romelu Lukaku | 4(19)
|
[36] |
2022. | Katar | Kylian Mbappé | 8
|
Lionel Messi | 7
|
Olivier Giroud | 4(20)
|
[75] |
Bilješke | ||||||||
1 FIFA je Nejedlýju inicijalno priznala samo četiri gola, čime je bio izjednačen s Angelom Schiaviom (Italija) i Edmundom Conenom (Njemačka). Ipak, FIFA je u studenom 2006. promijenila odluku i priznala mu dodatni gol, čime je Nejedlý postao najbolji strijelac. U slučaju retrospektivne primjene pravila iz 2006. godine, Srebrna bi kopačka pripala Conenu, koji je u igri proveo 360 minuta, dok je Schiavio igrao 420 minuta. Što se tiče dobitnika Brončane kopačke, Raimundo Orsi (Italija) i Leopold Kielholz (Švicarska) bili su treći najbolji strijelci turnira s po tri gola, ali im FIFA nije priznala status dobitnika Brončane kopačke, koja je tako ostala nedodijeljena za taj turnir, jer bi ista u slučaju raspodjele pripala Schiaviju, a ne njima dvojici. 2 FIFA je inicijalno Leônidasu pripisala osam golova. Ipak, u studenom 2006. godine, FIFA je potvrdila da je u četvrtfinalu protiv Čehoslovačke postigao samo jedan, a ne dva gola, kako je FIFA inicijalno zabilježila, što znači da je postigao ukupno sedam golova. Što se tiče dobitnika Srebrne i Brončane kopačke, Sárosi, Zsengellér i Piola, sva su trojica postigli po pet golova te su navedeni kao dobitnici Srebrne kopačke, jer kriterija rangiranja nije bilo. Retroaktivnom primjenom pravila iz 2006., Sárosi i Zsengellér bi bili izjednačeni jer su proveli, obojica, po 360 minuta u igri, dok je Piola igrao 390 miunta. 3 Postojala je kontroverza oko broja golova što ih je Ademir postigao 1950. godine, a što je bila posljedica nepotpunih podataka s utakmice Brazil – Španjolska (6:1). Gol za 5:0 inicijalno je pripisan Jairu, ali se danas pripisuje Ademiru. 4 Ukupno su četiri igrača postigli četiri gola – Alcides Ghiggia (Urugvaj), Chico (Brazil), Basora (Španjolska) i Telmo Zarra (Španjolska). FIFA na svojim službenim stranicama navodi Basoru kao dobitnika Brončane kopačke, mada je on statistički imao veću minutažu (540 minuta) od Ghiggije i Chica (svaki pod 360 minuta) te jednako kao Zarra. 5 FIFA službeno navodi trojicu igrača kao dobitnike Srebrne kopačke – Hügija (Švicarska), Probsta (Austrija) i Morlocka (Zapadna Njemačka) – bez retroaktivne primjene modernih kriterija. Ukoliko bi isti bili primijenjeni, Hügi bi bio dobitnik Srebrne kopačke zbog najmanje minutaže (270 minuta), dok bi Probst i Morlock podijelili Brončanu kopačku jer su imali jednak broj minuta u igri (450 minuta). 6 Pelé i Rahn su postigli jednak broj golova, ali zbog nepostojanja službene nagrade, a time i samih kriterija rangiranja, FIFA ih obojicu navodi kao dobitnike Srebrne kopačke. Retroaktivnom primjenom današnjih kriterija, Srebrnu kopačku dobio bi Pelé zbog manje minutaže (360 minuta) od Rahna (540 minuta), kojemu bi tako pripala Brončana kopačka; nijedan igrač nije imao asistencija. 7 FIFA navodi svih šest igrača s po četiri gola kao dobitnike Zlatne kopačke, zbog čega nema dobitnika Srebrne i Brončane kopačke, jer bi isti bili raspoređeni među njih šest. U slučaju retrospektivne primjene modernih pravila, Flórián Albert (Mađarska) bi bio dobitnik Zlatne kopačke jer je imao najmanju minutažu (270 minuta), dok bi Srebrna, odnosno Brončana kopačka pripale Ivanovu (Sovjetski Savez) i Garrinchi (Brazil), također temeljem minutaže. 8 FIFA navodi Porkujana, Hursta, Benea i Beckenbauera kao dobitnike Brončane kopačke, jer nisu postojali kriteriji rangiranja. Ako bi se današnji kriteriji retrospektivno primijenili, Brončanu kopačku dobio bi Valerij Porkujan (Sovjetski Savez), zbog najmanje minutaže u odnosu na ostalu trojicu (270 minuta). 9 Kako nagrada nije bila službeno utemeljena, a time ni kriteriji rangiranja, FIFA pripisuje Srebrnu kopačku i Szarmachu i Neeskensu. Ukoliko bi se primijenili današnji kriteriji, Srebrnu kopačku dobio bi Szarmach (Poljska), dok bi Brončana kopačka pripala Neeskensu (Nizozemska), jer je isti tri od svojih pet golova postigao iz jedanaesteraca. 10 Zlatna kopačka nije službeno uručena ove godine, tako da je prilikom rangiranja igrača došlo do retroaktivne primjene pravila iz 2006. godine, prema kojemu je Cubillas dobio Srebrnu kopačku jer je proveo manje minuta (540 min.) u igri od Rensenbrinka (660 min.). 11 Iako je Zlatna kopačka službeno bila utemeljena, kriteriji rangiranja nisu postojali tako da FIFA sva tri igrača s po pet golova navodi kao dobitnike Srebrne kopačke. U slučaju primjene današnjih kriterija, Srebrnu kopačku bi dobio Maradona (Argentina) jer je sve golove postigao iz igre (ostala dvojica su jedan postigli iz jedanaesterca), dok bi Brončanu kopačku dobio Butragueño (Španjolska) zbog manje ukupne minutaže (435 minuta). 12 Iako su ukupno četiri igrača postigla po četiri gola na turniru – Roger Milla (Kamerun), Gary Lineker (Engleska), Míchel (Španjolska) i Lothar Matthäus (Zapadna Njemačka) – FIFA na svojim službenim stranicama navodi Millu kao dobitnika Brončane kopačke. Ovdje se vjerojatno radi o retroaktivnoj primjeni današnjih pravila, prema kojima je Milla dobio nagradu zato što je sva četiri gola postigao iz igre (ostala trojica su postigli barem jedan od ta četiri gola iz jedanaesterca). 13 Po pitanju Zlatne lopte, kriteriji rangiranja su 1994. godine bili na snazi, ali su i Saljenko (Rusija) i Stoičkov (Bugarska) imali po jednu asistenciju (što je bio tadašnji glavni kriterij) pa su tako bili izjednačeni po svim tadašnjim kriterijima; zanimljivo je kako je Saljenko svih šest golova (ujedno i jedini reprezentativni golovi koje je postigao) postigao u grupnoj fazi (Rusija čak i nije prošla u drugi krug) te je tako bio jedini dobitnik Zlatne kopačke koji je sve golove postigao u grupnom dijelu turnira. Po pitanju Brončane lopte, Andersson (Švedska) i Romário (Brazil) su podijelili nagradu jer su, svaki, imali po tri asistencije, dok ostala dva igrača s po pet golova – Jürgen Klinsmann (Njemačka) i Roberto Baggio (Italija) – nisu imali toliko. 14 Batistuta (Argentina) i Vieri (Italija) su imali jednak broj asistencija, zbog čega su podijelili Srebrnu kopačku, dok Brončana nije uručena. 15 Klose (Njemačka) i Rivaldo (Brazil) su obojica imali po jednu asistenciju, zbog čega su podijelili Srebrnu kopačku, dok Brončana nije uručena. 16 Ukupno je osam igrača postiglo tri gola. Ronaldo, Crespo i Zinedine Zidane isticali su se jer su imali po jednu asistenciju, a dobitnici Srebrne i Brončane kopačke su određeni prema minutaži (308 minuta za Crespa, 411 za Ronalda i 559 za Zidana). 17 Müller, Villa, Sneijder i Diego Forlán su, svaki, imali po pet golova. Müller je dobio Zlatnu kopačku jer je imao više asistencija (3) od ostalih (svaki po jednu). Villa je dobio Srebrnu loptu jer je na terenu proveo manje vremena od Sneijdera, a Sneijder je dobio Brončanu loptu jer je igrao manje minuta od Forlána. 18 Neymar, Lionel Messi i Robin van Persie su svi postigli po četiri gola. Van Persie nije imao nijednu asistenciju na turniru, dok su Messi i Neymar imali po jednu; nagrada je uručena Neymaru jer je na terenu proveo 457 minuta, u odnosu na Messija, koji je igrao 693 minute. 19 Ukupno je pet igrača – Griezmann, Lukaku, Čerišev, Cristiano Ronaldo i Mbappé – postiglo četiri gola na turniru. Griezmann je dobio Srebrnu kopačku jer je imao najviše asistencija među njima (2), dok je Brončana kopačka pripala Lukakuu zbog jedne asistencije. Ostala trojica nisu imali nijednu asistenciju. 20 Ukupno su dva igrača – Giroud i Julián Álvarez – postigla četiri gola na turniru. Ni Giroud, ni Álvarez nisu imali asistencija, ali je Giroud ukupno proveo manje minuta na terenu, zbog čega mu je pripala Brončana kopačka. |
Zlatna rukavica
urediZlatna rukavica je nagrada koja se dodjeljuje najboljem golmanu na turniru. Uvedena je 1994. godine kao Jašinova nagrada, nazvana u čast legendarnog sovjetskog golmana.[76] Aktualno ime nosi od 2010. godine. FIFA-ina tehnička skupina odlučuje o dobitniku ove nagrade temeljem nastupa svih golmana na turniru.
Iako golmani imaju svoje specifične nagrade, oni su također u konkurenciji za Zlatnu loptu, čemu svjedoči primjer Olivera Kahna iz 2002. godine, kada je njemački golman dobio obe nagrade. Kako se nagrada službeno dodjeljuje od 1994. godine, ovdje će biti navedeni samo službeni dobitnici; za golmane koji su bili uvršteni u idealne momčadi ranijih izdanja, a koji se u tom kontekstu mogu smatrati "dobitnicima" ove nagrade, vidjeti niže.
Godina | Domaćin | Dobitnik nagrade | Ref. |
---|---|---|---|
Jašinova nagrada | |||
1994. | Sjedinjene Države | Michel Preud'homme | [64] |
1998. | Francuska | Fabien Barthez | [65] |
2002. | Japan / Južna Koreja | Oliver Kahn | [68] |
2006. | Njemačka | Gianluigi Buffon | [69] |
Zlatna rukavica | |||
2010. | Južna Afrika | Iker Casillas | [77] |
2014. | Brazil | Manuel Neuer | [78] |
2018. | Rusija | Thibaut Courtois | [36] |
2022. | Katar | Emiliano Martínez | [75] |
Najbolji mladi igrač
urediNajbolji mladi igrač je nagrada koja je prvi put uručena na Svjetskom prvenstvu 2006. godine, kada ju je dobio njemački reprezentativac Lukas Podolski. Od tada, nagrada se dodjeljuje igraču koji je s početkom kalendarske godine imao najviše 21 godinu života. Izbor za dobitnika provodi se preko službenih stranica FIFA-e uz pomoć tehničke skupine.[79]
FIFA je retroaktivno objavila izbor najboljeg mladog igrača od 1958. do 2002. godine,[80] a usput je organizirala i anketu za izbor najboljeg mladog igrača svih vremena. Sa 61% glasova, najboljim mladim igračem postao je Pelé, dok su drugo i treće mjesto podijelili Teófilo Cubillas, peruanski nogometaš koji je bio najbolji mladi igrač prvenstva 1970., i Michael Owen, engleski reprezentativac i dobitnik nagrade 1998. godine.[81]
Godina | Domaćin | Dobitnik nagrade | Dob | Ref. |
---|---|---|---|---|
Najbolji mladi igrač (retroaktivni izbor) | ||||
1958. | Švedska | Pelé | 17
|
[51] |
1962. | Čile | Flórián Albert | 20
|
[52] |
1966. | Engleska | Franz Beckenbauer | 20
|
[53] |
1970. | Meksiko | Teófilo Cubillas | 21
|
[54] |
1974. | Zapadna Njemačka | Władysław Żmuda | 20
|
[55] |
1978. | Argentina | Antonio Cabrini | 20
|
[56] |
1982. | Španjolska | Manuel Amoros | 21
|
[58] |
1986. | Meksiko | Enzo Scifo | 20
|
[60] |
1990. | Italija | Robert Prosinečki | 21
|
[62] |
1994. | Sjedinjene Države | Marc Overmars | 21
|
[64] |
1998. | Francuska | Michael Owen | 18
|
[65] |
2002. | Japan / Južna Koreja | Landon Donovan | 20
|
[68] |
Najbolji mladi igrač | ||||
2006. | Njemačka | Lukas Podolski | 21
|
[69] |
2010. | Južna Afrika | Thomas Müller | 20
|
[82] |
2014. | Brazil | Paul Pogba | 21
|
[83] |
2018. | Rusija | Kylian Mbappé | 19
|
[36] |
2022. | Katar | Enzo Fernández | 21
|
[75] |
FIFA Fair Play trofej
urediFIFA Fair Play trofej daje se reprezentaciji koja je skupila najmanje kartona i isključenja tokom turnira, a dodjeljuje se od 1970. godine; uvjet je da se reprezentacija plasirala u drugi krug natjecanja. Reprezentacije kojima se uručuje ova nagrada dobivaju FIFA Fair Play trofej, diplomu, Fair Play medalju za svakog igrača i nogometu opremu za razvoj tog sporta među mladima u vrijednosti od $50,000.[84]
Inicijalno, trofej se sastojao samo od pisane diplome. Od 1982. do 1990., dodjeljivao se trofej s likom Sport Billyja, animiranog lika koji je postao ikona fair playja.[85][86] Od 1994. godine, dodjeljuje se obični trofej s likom nogometaša.[87] Peru je bio prvi dobitnik nagrade 1970. godine, nakon što nisu dobili ni žuti ni crveni karton na cijelom prvenstvu.[88]
Godina | Domaćin | Dobitnik nagrade | Statistika | Ref. | ||
---|---|---|---|---|---|---|
Uta. | ||||||
1970. | Meksiko | Peru | 4
|
0
|
0
|
[54] |
1974. | Zapadna Njemačka | Zapadna Njemačka | 7
|
3
|
0
|
[55] |
1978. | Argentina | Argentina | 7
|
5
|
0
|
[56] |
1982. | Španjolska | Brazil | 5
|
2
|
0
|
[58] |
1986. | Meksiko | Brazil | 5
|
3
|
0
|
[60] |
1990. | Italija | Engleska | 7
|
6
|
0
|
[62] |
1994. | Sjedinjene Države | Brazil | 7
|
8
|
1
|
[64] |
1998. | Francuska | Francuska | 7
|
13
|
3
|
[65] |
Engleska | 4
|
5
|
1
| |||
2002. | Japan / Južna Koreja | Belgija | 4
|
6
|
0
|
[68] |
2006. | Njemačka | Brazil | 5
|
11
|
0
|
[69] |
Španija | 4
|
6
|
0
| |||
2010. | Južna Afrika | Španija | 7
|
8
|
0
|
[77] |
2014. | Brazil | Kolumbija | 5
|
5
|
0
|
[78] |
2018. | Rusija | Španija | 4
|
2
|
0
|
[89] |
2022. | Katar | Engleska | 5
|
1
|
0
|
[75] |
Najzanimljivija ekipa
urediFIFA-ina nagrada za najzanimljiviju ekipu uručuje se reprezentaciji koja je ostavila najbolju subjektivni dojam na gledatelje temeljem svog pristupa nogometnoj igri. Radilo se ovdje isključivo o nagradi publike, a pobjednička reprezentacija određivala se javnim glasovanjem. Prva nagrada dodijeljena je 1994. godine, a posljednja 2006. godine. Iako su izbori za najzanimljiviju ekipu provođeni i za kasnije turnire, FIFA tu distinkciju od 2006. godine ne priznaje kao svoju službenu nagradu.
Godina | Domaćin | Dobitnik nagrade | Ref. |
---|---|---|---|
1994. | Sjedinjene Države | Brazil | [64] |
1998. | Francuska | Francuska | [65] |
2002. | Japan / Južna Koreja | Južna Koreja | [68] |
2006. | Njemačka | Portugal | [69] |
All-Star momčad
urediAll-Star momčad je idealna momčad svakog prvenstva, sastavljena od najboljih igrača na turniru. Ova nagrada je bila službena FIFA-ina distinkcija samo od 1994. do 2006. godine, dok je sponzor natjecanja bila kompanija MasterCard.[90] Ipak, idealne momčadi birale su se i prije 1994. godine, ali i poslije 2006. godine. Historijski, idealnu momčad birala je skupina novinara (mahom iz Europe i Južne Amerike) i stručnjaka, dok je od 2010. godine organizirana javna anketa za izbor najbolje momčadi.[91][92]
Broj igrača varirao je tokom godina. Inicijalno je bilo odabirano 11 igrača, koji bi bili raspoređeni u različite formacije; prvi izuzetak od tog pravila dogodio se 1990., kada su izabrana dva golmana tako da je ukupan broj igrača porastao na 12. Tokom prvog službenog izbora 1994. godine, FIFA je odabrala 11 najboljih igrača, mada je od 1998. do 2006. taj broj proširen na 22 (1998.), odnosno 23 (2002. i 2006.); tokom izbora 1998. i 2002. odabrana je idealna momčad od 16 igrača plus šest, odnosno sedam zamjena, dok su 2006. godine odmah izabrana 23 igrača. Nakon ukidanja nagrade, organiziran je javni izbor na mrežnim stranicama FIFA-e, na kojem se odabire idealna jedanaestorka, ali i najbolji izbornik turnira; najbolji izbornik više se nije birao od 2018. godine.
Reference
uredi- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Ikwunze, Ejikeme (2013-02-27). World Cup Best Players. World Cup (1930-2010): A Statistical Summary. ISBN 9781479746361.
- ↑ „World Cup, 1930-2010 : a statistical summary” (en). rzh.swisscovery.slsp.ch. Pristupljeno 2022-03-05.
- ↑ „Uruguay conquer in battle of the balls”. FIFA. 2020-07-30. Arhivirano iz originala na datum 2021-09-21. Pristupljeno 2021-02-16.
- ↑ „José Nasazzi, el mejor jugador de Uruguay 1930” (es). ESPN. 2018-02-05.
- ↑ „Obituary: Zizinho” (en). the Guardian. 2002-02-12. Pristupljeno 2022-06-19.
- ↑ „Zizinho, Brazilian football star who was once idolised by Pelé”. The Guardian. 2002-02-12.
- ↑ „Brazil's prince and king of '58”. FIFA. 2021-05-12.
- ↑ „Copa do Mundo 1958 - Suécia” (pt). globo.com.
- ↑ „Didi "Folha Seca", eleito melhor jogador da Copa do Mundo de 1958” (pt). 2020-05-20. Arhivirano iz originala na datum 2021-09-03.
- ↑ „'De que planeta você veio?': Fifa relembra fantástica atuação de Garrincha na Copa de 1962” (pt). Lance!. 2021-06-14.
- ↑ „FIFA Tournaments - Players & Coaches - GARRINCHA - Player Profile - FIFA.com”. 2015-10-04. Arhivirano iz originala na datum 4 October 2015. Pristupljeno 2021-11-23.
- ↑ „FIFA Classic Player: The wounded 'Little Bird' who soared for Brazil - FIFA.com”. 2013-11-09. Arhivirano iz originala na datum 9 November 2013. Pristupljeno 2021-11-23.
- ↑ „FIFA Classic Player: Knight who led the charge for Ramsey's England - FIFA.com”. 2013-11-26. Arhivirano iz originala na datum 26 November 2013. Pristupljeno 2021-11-23.
- ↑ „Pele vs Diego Maradona: Who was better? The stats head-to-head showdown”. Goal.com. 2020-10-26.
- ↑ „FIFA Classic Player: - FIFA.com”. 2013-10-24. Arhivirano iz originala na datum 24 October 2013. Pristupljeno 2021-11-23.
- ↑ „The Netherlands' Grand Master - Johan CRUYFF”. FIFA. Arhivirano iz originala na datum 4 January 2014. Pristupljeno 29 December 2020.
- ↑ „FIFA Classic Player: - FIFA.com”. 2013-10-29. Arhivirano iz originala na datum 29 October 2013. Pristupljeno 2021-11-23.
- ↑ „FIFA Tournaments - Players & Coaches - Josef MASOPUST - Player Profile - FIFA.com”. 2015-09-10. Arhivirano iz originala na datum 10 September 2015. Pristupljeno 2021-12-10.
- ↑ „FIFA Classic Player: - FIFA.com”. 2013-12-24. Arhivirano iz originala na datum 24 December 2013. Pristupljeno 2021-11-23.
- ↑ „FIFA Classic Player: The versatile virtuoso of Hungary & FTC - FIFA.com”. 2013-11-09. Arhivirano iz originala na datum 9 November 2013. Pristupljeno 2021-11-23.
- ↑ „FIFA Classic Player: - FIFA.com”. 2014-01-06. Arhivirano iz originala na datum 6 January 2014. Pristupljeno 2021-11-23.
- ↑ „FIFA.com - György Sárosi, profil”. Arhivirano iz originala na datum 2015-09-09. Pristupljeno 2018-07-08.
- ↑ „FIFA.com - Juan Alberto Schiaffino, profil”. Arhivirano iz originala na datum 2018-04-22. Pristupljeno 2018-07-08.
- ↑ „FIFA.com - Sándor Kocsis, profil”. Arhivirano iz originala na datum 2017-09-19. Pristupljeno 2018-07-08.
- ↑ „FIFA.com - Fritz Walter, profil”. Arhivirano iz originala na datum 2015-09-22. Pristupljeno 2018-07-08.
- ↑ 26,0 26,1 „FIFA.com - Pelé, profil”. Arhivirano iz originala na datum 2016-01-26. Pristupljeno 2018-07-08.
- ↑ „FIFA.com - Garrincha, profil”. Arhivirano iz originala na datum 2015-10-04. Pristupljeno 2018-07-08.
- ↑ „FIFA.com - Josef Masopust, profil”. Arhivirano iz originala na datum 2016-09-17. Pristupljeno 2018-07-08.
- ↑ „FIFA.com - Bobby Charlton, profil”. Arhivirano iz originala na datum 2015-09-03. Pristupljeno 2018-07-08.
- ↑ „FIFA.com - Eusébio, profil”. Arhivirano iz originala na datum 2015-10-09. Pristupljeno 2018-07-08.
- ↑ „FIFA.com - Johan Cruijff, profil”. Arhivirano iz originala na datum 2018-01-27. Pristupljeno 2018-07-08.
- ↑ „FIFA.com - Franz Beckenbauer, profil”. Arhivirano iz originala na datum 2018-07-10. Pristupljeno 2018-07-08.
- ↑ „FIFA.com - Mario Kempes, profil”. Arhivirano iz originala na datum 2018-06-01. Pristupljeno 2018-07-08.
- ↑ 34,00 34,01 34,02 34,03 34,04 34,05 34,06 34,07 34,08 34,09 RSSSF - Zlatna lopta
- ↑ 35,0 35,1 35,2 35,3 35,4 35,5 35,6 35,7 35,8 „FIFA.com - Zlatna lopta”. Arhivirano iz originala na datum 2018-07-16. Pristupljeno 2018-07-08.
- ↑ 36,0 36,1 36,2 36,3 World Cup 2018: Harry Kane wins Golden Boot
- ↑ „Messi makes Golden Ball history”. Pristupljeno 2022-12-18.
- ↑ „Champions at a Glance”. FIFA. str. 14. Arhivirano iz originala na datum 2017-07-08. Pristupljeno 20 July 2014.
- ↑ „adidas Golden Shoe - FIFA World Cup™ Final”. FIFA.com. Arhivirano iz originala na datum 2014-04-13. Pristupljeno 20 July 2014.
- ↑ „Romario is voted the top player of World Cup '94 and winner of the FIFA/adidas Golden Ball award; Salenko and Stoichkov tie as leading scorers for World Cup USA '94”. Business Wire. 17 July 1994. »[FIFA] has announced Oleg Salenko (Russia) and Hristo Stoichkov (Bulgaria) as [...] winners of the prestigious adidas Golden Shoe award [...] who made six goals and one assist each. Kennet Andersson (Sweden) with 5 goals and 3 assists, will receive a Bronze replica of the Predator [...] Throughout World Cup '94, three points were awarded for each goal scored and one point for each assist leading to a goal, with a maximum of two assists per goal. Assists are only taken into account if two or more players scored the same number of goals.«
- ↑ Bryan, Rebecca (11 July 1994). „Football by the numbers”. Los Angeles: Agence France Presse. »the assist has gained enough ground to earn a place in the calculations for the Golden Boot award, which in every previous World Cup has been awarded solely on the basis of goals scored. Under the formula, players get three points for a goal, and one point for an assist. "We made a two-point difference because we do not want someone who did not score winning the award," a FIFA official said.«
- ↑ „2014 FIFA World Cup Brazil – Awards – adidas Golden Boot”. FIFA.com. Arhivirano iz originala na datum 2014-07-16. Pristupljeno 20 July 2014.
- ↑ „FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.”. Arhivirano iz originala na datum 2018-07-24. Pristupljeno 2018-07-08.
- ↑ „FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.”. Arhivirano iz originala na datum 2018-08-31. Pristupljeno 2018-07-08.
- ↑ 45,0 45,1 „American Bert Patenaude credited with first hat trick in FIFA World Cup history”. Fifa.com. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-05. Pristupljeno 20 October 2011.
- ↑ FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.
- ↑ „Match Report; Brazil – Spain 6:1”. FIFA. Arhivirano iz originala na datum 26 March 2013. Pristupljeno 9 March 2013.
- ↑ „Most World Cup goals”. Sportskeeda. Pristupljeno 9 May 2018.
- ↑ „FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.”. Arhivirano iz originala na datum 2019-06-24. Pristupljeno 2018-07-08.
- ↑ FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.
- ↑ 51,0 51,1 FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.
- ↑ 52,0 52,1 FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.
- ↑ 53,0 53,1 FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.
- ↑ 54,0 54,1 54,2 FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.
- ↑ 55,0 55,1 55,2 „FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.”. Arhivirano iz originala na datum 2019-02-04. Pristupljeno 2018-07-08.
- ↑ 56,0 56,1 56,2 „FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.”. Arhivirano iz originala na datum 2018-12-11. Pristupljeno 2018-07-08.
- ↑ Tehnički izvještaj, 1978. (7. dio)
- ↑ 58,0 58,1 58,2 „FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.”. Arhivirano iz originala na datum 2019-07-04. Pristupljeno 2018-07-08.
- ↑ Tehnički izvještaj, 1982. (3. dio)
- ↑ 60,0 60,1 60,2 FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.
- ↑ Tehnički izvještaj, 1986. (4. dio)
- ↑ 62,0 62,1 62,2 FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.
- ↑ Tehnički izvještaj, 1990. (6. dio)
- ↑ 64,0 64,1 64,2 64,3 64,4 „FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.”. Arhivirano iz originala na datum 2018-07-16. Pristupljeno 2018-07-08.
- ↑ 65,0 65,1 65,2 65,3 65,4 „FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.”. Arhivirano iz originala na datum 2015-02-22. Pristupljeno 2018-07-08.
- ↑ Tehnički izvještaj, 1998. (1. dio)
- ↑ 67,0 67,1 Tehnički izvještaj, 2002. (1. dio)
- ↑ 68,0 68,1 68,2 68,3 68,4 „FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.”. Arhivirano iz originala na datum 2015-02-19. Pristupljeno 2018-07-08.
- ↑ 69,0 69,1 69,2 69,3 69,4 „FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.”. Arhivirano iz originala na datum 2019-05-13. Pristupljeno 2018-07-08.
- ↑ 70,0 70,1 „Tehnički izvještaj, 2006. (1. dio)”. Arhivirano iz originala na datum 2015-09-06. Pristupljeno 2018-07-08.
- ↑ „2006 FIFA World Cup Germany - Statistics - Players - Top goals”. FIFA.com. Arhivirano iz originala na datum 2014-12-28. Pristupljeno 20 July 2014.
- ↑ „Golden Boot”. FIFA. Arhivirano iz originala na datum 17 March 2012. Pristupljeno 9 June 2012.
- ↑ Tehnički izvještaj, 2010.
- ↑ „Tehnički izvještaj, 2014.”. Arhivirano iz originala na datum 2018-09-15. Pristupljeno 2018-07-08.
- ↑ 75,0 75,1 75,2 75,3 „Mbappe pips Messi to Golden Boot”. Pristupljeno 2022-12-18.
- ↑ „FIFA World Cups: Awards” (PDF). FIFA.com. Arhivirano iz originala na datum 30 June 2016. Pristupljeno 2007-06-19.
- ↑ 77,0 77,1 „FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.”. Arhivirano iz originala na datum 2015-10-09. Pristupljeno 2018-07-09.
- ↑ 78,0 78,1 „FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.”. Arhivirano iz originala na datum 2018-06-22. Pristupljeno 2018-07-09.
- ↑ „Hyundai Young Player Award”. FIFA.com. Arhivirano iz originala na datum 2015-01-19. Pristupljeno 20 July 2014.
- ↑ „FIFA World Cup Best Young Player Award”. footballdatabase.com. Pristupljeno 11 March 2009.
- ↑ „Pele, Best Young Player Ever”. newagebd.com. Arhivirano iz originala na datum 21 August 2009. Pristupljeno 11 March 2009.
- ↑ „Muller named Hyundai Best Young Player”. FIFA.com. 9 March 2011. Arhivirano iz originala na datum 2013-12-03. Pristupljeno 9 June 2012.
- ↑ FIFA.com (14 July 2014). „Hyundai Young player award : Paul Pogba”. FIFA.com. Arhivirano iz originala na datum 2018-04-28. Pristupljeno 27 August 2017.
- ↑ „XXI. Special awards and protocol” (PDF). FIFA. str. 52. Arhivirano iz originala na datum 2018-12-11. Pristupljeno 19 October 2008.
- ↑ David Goldblatt and Jean Will. A History of the World Cup in 24 Objects. De Montfort University, Leicester. str. 18.
- ↑ 1982 Technical Report, page 222: "Sport Billy - the FIFA Fair Play Trophy"
- ↑ „FIFA Award Trophies” (PDF). FIFA.com. Arhivirano iz originala na datum 2018-12-12. Pristupljeno 20 July 2014.
- ↑ „España campeón, del fair play, en Sudáfrica 2010”. Peru.com. 14 July 2010. Arhivirano iz originala na datum 2011-06-14. Pristupljeno 20 October 2011.
- ↑ „FIFA Fair Play Trophy”. Arhivirano iz originala na datum 2018-07-21. Pristupljeno 2018-07-15.
- ↑ 90,0 90,1 „WORLD CUP '94; Romario and Baggio Among First All-Star Cast”. The New York Times. 16 July 1994.
- ↑ „FIFA World Cup All-Star Team – Football world Cup All Star Team”. Football.sporting99.com. Arhivirano iz originala na datum 30 June 2016. Pristupljeno 28 June 2012.
- ↑ 92,0 92,1 FIFA.com (15 July 2010). „Spaniards dominate Dream Team”. Arhivirano iz originala na datum 2014-05-21. Pristupljeno 27 August 2017.
- ↑ 93,00 93,01 93,02 93,03 93,04 93,05 93,06 93,07 93,08 93,09 93,10 93,11 93,12 93,13 All-Star momčadi
- ↑ „FIFA Technical Study Group designates MasterCard All-Star Team”. FIFA.com. 10 July 1998. Arhivirano iz originala na datum 2014-11-29. Pristupljeno 20 July 2014.
- ↑ FIFA.com (15 July 2014). „Dream Team winners earn Sony prizes”. Arhivirano iz originala na datum 2014-07-23. Pristupljeno 27 August 2017.
- ↑ „Hisense Fan Dream Team”. Arhivirano iz originala na datum 2018-06-26. Pristupljeno 2018-07-18.